Bezbrižnost nije riječ koju bi Dea Makitan povezivala sa svojim djetinjstvom. Tako se ne osjećaju ni drugi mještani sela Ljubljenica u Bosni i Hercegovini. Neki su napustili područje nakon rata, koji će ostaviti mine širom zemlje, drugi su se suočili s izazovima u korištenju svojih polja za ispašu stoke ili sječu i sakupljanje drva iz okolnih šuma.

Sada 20-godišnja Dea studira informatiku u Mostaru. Svaki dan na putu na nastavu prolazi pored područja u kojem su se u nedavnoj prošlosti odvijale vojne operacije.

U cijeloj zemlji, ljudi dijele slične priče poput Deine. Bilo da se radi o radu ili istraživanju prekrasne prirode, nepoznanice o bezbjednosti i dalje predstavljaju prijetnju, čak i četvrt vijeka nakon rata. Prva procjena problema s minama u zemlji ukazala je na 4.200 km² zemljišta zagađeno minama, što je 8,2 posto ukupne teritorije države.

Zahvaljujući uspješnim operacijama deminiranja, trenutna veličina minsko sumnjivog područja smanjena je na 957 km² ili 1,96 posto ukupne veličine zemlje, što i dalje predstavlja prijetnju, ne samo za direktnu sigurnost, već i opasnost za druge kontekste. Na primjer, svake godine se u šumskim požarima izgube značajne površine prirodnog blaga zbog mina i eksplozivnih ostataka zaostalih iz rata koji sprečavaju pristup vatrogasaca. Inače riješiv problem i prevencija katastrofe postaju gotovo nemoguća misija.

Mišo Pamučina, koordinator za deminiranje pri JU „Ekologija i sigurnost“, pojašnjava šta takva opasnost može značiti na terenu:

„Nalazimo se upravo u selu Slivnica gdje smo imali prije dvije-tri godine veliki problem sa požarima. Kada smo došli ovdje da  gasimo požar s vozilima, parkirali smo se tu i pokušali da razvučemo liniju i u tom momentu su počele detonacije u minskom polju.“

Prvi korak je prepoznavanje opasnosti. Zahvaljujući inicijativi Evropske unije, Centar za uklanjanje mina Bosne i Hercegovine, uz pomoć Oružanih snaga BiH, Norveške narodne pomoći, UNDP-a i EUFOR-a uspješno je implementirao projekat pod nazivom „Opća procjena minski sumnjivih područja“, definisao 8.525 minsko sumnjivih mikrolokacija i 118 minski sumnjivih područja registrovanih u 145 lokalnih samouprava u zemlji. Centar za uklanjanje mina definirao je 475 poligona na ovim lokacijama za buduće operacije oslobađanja zemljišta.

U međuvremenu, poznavanje opasnih lokacija sa prisustvom mina može doslovno spasiti život. Dio inicijative bila je i izrada aplikacije koja omogućava svim građanima da budu svjesni i izbjegavaju lokacije minski sumnjivih područja u cijeloj zemlji.

Arina Bešlagić je angažovana pri Službi civilne zaštite u svojim redovnim aktivnostima, a također je volonter Gorske službe spašavanja već tri godine. Kada se neko izgubi, povrijedi u udaljenim područjima ili u slučaju lavina ili zemljotresa, poziva se Gorska služba spašavanja na postupanje ili pomoć policiji, civilnoj zaštiti i drugim institucijama. Arina ističe da je osamdeset posto aktivnosti Gorske službe potraga za onima izgubljenim na nepristupačnim terenima i planinskim predjelima.

„Ono što nam predstavlja najveći problem jesu minska polja koja nekada nisu označena, a karte nisu bile ažurirane. Aplikacija nam daje mogućnost da tokom rada na terenu, ako uočimo neki neeksplodirani ubojiti predmet, koji se ne nalazi u minskom polju, možemo uslikati, zabilježiti koordinate i pozvati policiju i prijaviti i na taj način doprinosimo ažuriranju same aplikacije,“ ističe Arina.

Bosna i Hercegovina je jedna od vodećih regionalnih destinacija za turizam na otvorenom, sa sve većim brojem posjetilaca koji dolaze iz inostranstva. Planinar Thierry Joubert nije porijeklom iz BiH, ali sada ovdje živi i radi i pokušava što više vremena provoditi u planinama. Specijaliziran je za razvoj i vođenje odgovornih pješačkih i biciklističkih tura duž staza Via Dinarica. Uprkos njihovoj ljepoti, mnoge od poznatih planina su zagađene minama, a previše je i priča o planinarima na rutama koji se iznenada nađu u minskim poljima ili ugledaju neeksplodirana sredstva. Aplikacija je stoga vrlo dobrodošao dodatak u Thierryjevom svijetu.

„Na licu mjesta vidimo da li je nešto sumnjivo ili ne,“ navodi Thierry. „To nismo imali prije, morala se nositi karta, moralo se upoznati sa njom, imati internet, ali sa ovom aplikacijom odmah čovjek može saznati kakva je situacija na terenu sa minama.“

„Ne rizikujte svoj život i živote drugih“ upozoravaju se mnogi građani u Bosni i Hercegovini već decenijama. Ta se poruka sada preusmjerila na „Budite informisani o opasnim područjima i budite sigurniji u svemu što volite ili radite.“ Nadamo se da će mine i eksplozivni sredstva zaostala iz rata postati stvar prošlosti za buduće generacije.

„Nadam se da će moja i druga djeca imati sretno i bezbrižno djetinjstvo i da se ne brinem da li će im se nešto desiti,“ kaže Dea, razmišljajući o budućnosti. „Nadam se da će njihovo djetinjstvo biti suprotno od mog, da će moći da istražuju i da se vesele onoliko koliko to oni žele.“

Aplikacija sa minsko sumnjivim područjima Bosne i Hercegovine je vlasništvo Centra za uklanjanje mina u BiH i razvijena je u okviru projekata „Procjena stanja minski sumnjivih područja u Bosni i Hercegovini 2018-2019“ i „EU podrška u izradi web orijentisane platforme informacionog sistema Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC)“. Aplikacija se može se preuzeti s Google App i App Store.

https://play.google.com/store/apps/details?id=com.minesuspectedareas  

https://apps.apple.com/ba/app/mine-suspected-areas/id1546066712

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•