Konferencija u organizaciji Sveučilišta u Mostaru, održana 18. marta 2021. u Neumu, Bosna i Hercegovina

Dragi studenti, poštovani učesnici, veliko mi je zadovoljstvo što imam priliku obratiti vam se.

Zapadni Balkan je prioritet za Evropsku uniju. Dijelimo istu historiju, istu sudbinu, i u našem je strateškom i sigurnosnom interesu da ovu regiju uvedemo u EU. Budućnost Zapadnog Balkana je geostrateško pitanje i naša zajednička odgovornost. Samo članstvo u EU može donijeti dugoročni mir, sigurnost i prosperitet.

25 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, jasno je da je došlo vrijeme da Bosna i Hercegovina krene naprijed. Podnošenjem aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji 2016. godine, Bosna i Hercegovina je napravila historijski korak, ali je istovremeno zatražila i da se ozbiljno uzme u obzir kao buduća Zemlja članica.

14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije usvojenog u maju 2019.g. daju jasnu mapu puta za provođenje reformi koje obuhvaćaju demokraciju i funkcionalnost, vladavinu zakona, temeljna prava, i reformu javne uprave. Politički lideri moraju uložiti maksimalne napore u ispunjavanje ovih ključnih prioriteta ako žele postići napredak u stjecanju statusa kandidata i otvaranju pregovora o pristupu EU.

U februaru je gradsko vijeće Mostara izabralo novog gradonačelnika, po prvi put od 2008. godine. To je prvi ostvareni rezultat u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta. To bi trebala biti i polazna tačka za adresiranje svih očekivanih dubokih reformi prije izbora 2022. godine, uključujući i pitanja ustavne reforme.

Kao i druge zemlje koje su bile kandidati za prijem u EU prije nje, tako će i Bosna i Hercegovina trebati izvršiti izmjene svog Ustava kako bi ispunila zahtjeve članstva u EU.

To podrazumijeva osiguranje ravnopravne zastupljenosti svih u zemlji. To, također, znači osiguranje funkcionalnosti državnih institucija, kako bi bile u stanju efektivno učestvovati u procesu odlučivanja u EU, i u potpunosti implementirati i provoditi pravnu stečevinu EU.

Promjene su neophodne kako bi se osiguralo da se institucionalni okvir koji postoji u Bosni i Hercegovini uklapa u evropske standarde. To su izazovni zadaci, ali Bosna i Hercegovina nije sama. Evropska unija će i dalje pomagati i davati svoj doprinos raspravama koje se u tom cilju vode u zemlji.

Paralelno s tim, potrebno je nastaviti rad na 14 ključnih prioriteta, uključujući vladavinu zakona, i, posebno, reformu pravosuđa.

Sudstvo treba hitno reformirati, kako bi se povratilo povjerenje građana. Robustan sistem provjere prijavljene imovine nositelja pravosudnih funkcija, zajedno sa osnovnim mjerama integriteta, su nešto što se očekuje već duže vrijeme.

Prilikom posjete tročlanog predsjedništva Briselu prošlog septembra, dao sam im obećanje: ja sam spreman uraditi svoj dio, ako oni urade svoj. Možemo postići napredak ka statusu kandidata ako oni izvrše neophodne reforme!

Situacija vezana za migracije također iziskuje novi pristup i djelovanje na terenu. Nakon humanitarne krize koja je stvorena nedjelovanjem onih koji donose odluke tokom zimske pauze, situacija u Lipi je sad stabilna, ali nije održiva. Svjesni smo, također, i zabrinutosti lokalnih zajednica za vlastitu sigurnost. Stoga, predlažemo rješenje koje će zadovoljiti njihove potrebe i smanjiti zabrinutost, ali i zadovoljiti naše evropske standarde. Bosna i Hercegovina bi trebala biti u potpunosti sposobna upravljati ovim brojem migranata, između ostalog imajući u vidu i značajnu financijsku i tehničku pomoć koju je dobila od EU. Ono što nedostaje su političke odluke.

Bosna i Hercegovina treba mnogo djelotvorniju politiku migracija i azila: vanjske granice treba zaštititi, granične procedure primjenjivati na sve dolaske, svi koji dođu trebaju zatražiti azil, i samo oni koji ispunjavaju uvjete se trebaju puštati na teritoriju zemlje. Podnositelji zahtjeva za azil koji ne ispunjavaju uvjete, kao i oni koji čak i ne podnesu takav zahtjev, trebaju se vratiti u zemlju porijekla. Ovakav sistem se predviđa za zemlje-članice EU, i to bi trebao biti sistem koji se primjenjuje i u zemljama-kandidatima. Spremni smo pomoći Bosni i Hercegovini da ovo ostvari.

Osim toga, Bosna i Hercegovina treba poduzeti konkretne korake na promociji okruženja koje pogoduje pomirenju, sa ciljem prevladavanja nasljeđa rata. Očekujemo od političkih lidera da budu primjer tako što će priznati utvrđene činjenice o konfliktu. Revizionizam, poricanje ratnih zločina i genocida, i glorifikacija ratnih zločinaca su u suprotnosti sa najosnovnijim vrijednostima EU.

U vezi sa sva tri navedena pitanja, EU radi zajedno sa svojim partnerima iz međunarodne zajednice, među kojima su SAD i NATO. Naša saradnja je utjelovljena u vojnoj misiji EU, EUFOR Althea, koja je prisutna u Bosni i Hercegovini od 2004. godine, i ima izvršni mandat Vijeća sigurnosti UN-a da pruži pomoć vlastima u očuvanju sigurnog i bezbjednog okruženja u zemlji. Althea je, uz to, jedina aktualna EU vojna misija u okviru aranžmana «Berlin Plus», koji se može osloniti na NATO sredstva i sposobnosti.

I na kraju, dopustite mi da naglasim da ostajemo uz Bosnu i Hercegovinu, kako u odnosu na borbu protiv COVID-19, tako i u kontekstu podrške post-pandemijskom oporavku. Prošle jeseni smo formirali veliki Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, u kojem smo mobilizirali do 9 milijardi eura nepovratnih sredstava, i omogućili dodatnih 20 milijardi eura u investicijama. Ovaj plan će potaći društveno-ekonomski razvoj regije, i između ostalog, i Bosne i Hercegovine. Time će se, pored toga, podržati oporavak i ubrzati približavanje EU, čime će se omogućiti direktne koristi za građane.

Studenti Sveučilišta u Mostaru, pripadnici akademske i naučne zajednice koji prisustvujete ovoj današnjoj konferenciji, dopustite mi da vam kažem sljedeće: budućnost Bosne i Hercegovine, kao i cijele regije Zapadnog Balkana, je u Evropskoj uniji. Samo vi možete izgraditi svoju budućnost. EU će ostati uz vas u naporima izgradnje jedne moderne, demokratske, prosperitetne i evropske Bosne i Hercegovine.