Međunarodni dan žena 2021.: Pandemija bolesti COVID-19 velika je prepreka rodnoj ravnopravnosti

Uoči Međunarodnog dana žena Komisija je objavila izvješće o rodnoj ravnopravnosti u EU-u za 2021., koje pokazuje negativan učinak pandemije bolesti COVID-19 na žene. Pandemija je pogoršala postojeće nejednakosti između žena i muškaraca u gotovo svim područjima, u Evropi i šire, te su iščeznuli teško ostvareni pomaci iz proteklih godina. Pritom rodna ravnopravnost nikad nije imala toliku važnost u politici EU-a te je Komisija uložila velik trud kako bi provela strategiju za rodnu ravnopravnost, koja je donesena prije godinu dana. Radi bolje preglednosti razvoja situacije u svakoj od 27 država članica, Komisija danas pokreće portal za praćenje strategije za rodnu ravnopravnost.

Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová izjavila je: Žene su u prvim redovima borbe protiv pandemije te ih ona više pogađa. Ne možemo dopustiti nazadovanje; moramo se i dalje zalagati za pravednost i jednakost. Stoga je EU stavio žene u središte oporavka i obvezao države članice da uključe rodnu ravnopravnost u ulaganja koja se financiraju iz Instrumenta za oporavak i otpornost.

Povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli dodala je: Unatoč nerazmjernom učinku krize uzrokovane bolešću COVID-19 na život žena, ta nam situacija mora poslužiti kao prilika. Odlučni smo u tome da pojačamo svoja nastojanja, napredujemo i ne dopustimo nazadovanje u pogledu ostvarenih pomaka kad je riječ o rodnoj ravnopravnosti.

Utjecaj bolesti COVID-19 na žene

U današnjem se izvješću ističe kako se pandemija bolesti COVID-19 pokazala velikom preprekom za rodnu ravnopravnost.

  • Države članice zabilježile su nagli porast nasilja u obitelji: na primjer, broj izvješća o nasilju u obitelji u Francuskoj povećao se za 32 % u prvom tjednu ograničenja kretanja, a u Litvi za 20 % u prva tri tjedna. Irska je zabilježila peterostruko povećanje broja prijava povezanih s nasiljem u obitelji, a španjolska tijela izvijestila su o porastu broja poziva u prva dva tjedna ograničenja kretanja za 18 %.
  • Žene su bile na prvoj liniji borbe protiv pandemije: 76 % zdravstvenih i socijalnih radnika i 86 % radnika u području osobne njege u zdravstvu čine žene. Pandemija je u tim sektorima izazvala dosad nezabilježen porast radnog opterećenja, zdravstvene rizike i probleme u postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
  • Pandemija je teško pogodila žene na tržištu rada: žene su zastupljenije u sektorima koje je kriza najviša pogodila (maloprodaja, ugostiteljstvo, skrb i rad u kućanstvu) jer se ti poslovi ne mogu obavljati na daljinu. Žene su imale i više poteškoća pri ponovnom uključivanju na tržište rada tijekom djelomičnog oporavka u ljeto 2020., a stope zaposlenosti povećale su se za 1,4 % za muškarce, ali samo za 0,8 % za žene u razdoblju od drugog do trećeg tromjesečja 2020.
  • Ograničenja kretanja znatno utječu na neplaćenu skrb i ravnotežu između poslovnog i privatnog života: žene su u prosjeku 62 sata tjedno skrbile o djeci (u usporedbi s 36 sati za muškarce) i 23 sata tjedno obavljale kućanske poslove (muškarci 15 sati).
  • Izniman nedostatak žena u tijelima koja donose odluke u vezi s bolešću COVID-19: u studiji iz 2020. utvrđeno je da u tijelima osnovanima u okviru odgovora na pandemiju ima znatno više muškaraca nego žena. Od 115 nacionalnih posebnih radnih skupina za borbu protiv bolesti COVID-19 u 87 zemalja, uključujući 17 država članica EU-a, njih 85,2 % činili su uglavnom muškarci, njih 11,4 % uglavnom žene, a samo u 3,5 % tih skupina jednako su bila zastupljena oba spola. Na političkoj razini žene čine samo 30 % ministara zdravstva u EU-u. Radnu skupinu Komisije za krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 vodi predsjednica von der Leyen i u njoj sudjeluje još pet povjerenika, od kojih su tri žene.

Unatoč problemima koji su se pojavili zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, Komisija je uložila velik trud kako bi nastavila s provedbom strategije za rodnu ravnopravnost. Radi bolje preglednosti razvoja situacije u EU-u, Komisija je danas pokrenula portal za praćenje strategije za rodnu ravnopravnost. Zajednički projekt koji su pokrenuli Zajednički istraživački centar Komisije i Evropski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) omogućit će praćenje uspješnosti pojedinačnih država članica EU-a i usporedbu te uspješnosti među 27 država članica.

Kontekst

Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025., donesena prije godinu dana, temelji se na viziji Evrope u kojoj su žene i muškarci, djevojčice i dječaci, u svoj svojoj raznolikosti slobodni od nasilja i stereotipa te imaju priliku razvijati se i biti vođe. U toj se strategiji utvrđuju ključne mjere za petogodišnje razdoblje te se Komisija obvezuje na uključivanje perspektive ravnopravnosti u sva područja politika EU-a.

Komisija je prošle godine pojačala borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja donošenjem dosad prve strategije EU-a o pravima žrtava i najavila prijedlog za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja (javno savjetovanje otvoreno je ovdje). Prijedlogom Akta o digitalnim uslugama, donesenim u decembru 2020., pojašnjava se odgovornost platformi i doprinosi rješavanju problema nasilja na internetu.

Komisija je poduzela mjere za poticanje sudjelovanja žena na tržištu rada. U Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava rodna ravnopravnost je ključna te se postavljaju ambiciozni ciljevi za sudjelovanje žena na tržištu rada i dostupnost predškolskog odgoja i obrazovanja. Komisija je 4. ožujka predložila mjere za transparentnost plaća kako bi se osigurale jednake plaće žena i muškaraca za jednak rad.

U Akcijskom planu za digitalno obrazovanje i Ažuriranom programu vještina Komisija je najavila niz mjera kako bi se osiguralo da djevojke i mlade žene budu jednako zastupljene na studijima u području IKT-a i u razvoju digitalnih vještina.

Perspektiva rodne ravnopravnosti uključena je i u sljedeći proračun EU-a. Nadalje, novim Mehanizmom za oporavak i otpornost u okviru instrumenta NextGenerationEU zahtijeva se od država članica da objasne kako će njihovi nacionalni planovi oporavka pridonijeti promicanju rodne ravnopravnosti, čime će se poduprijeti rodno osjetljiv oporavak u EU-u.

Komisija je svojim programima financiranja, uključujući EU-ov Program o pravima, jednakosti i građanstvu, prošle godine i dalje podupirala inicijative kojima je cilj uklanjanje rodnih stereotipa. Usto, Komisija je ojačala rodnu ravnopravnost izvan EU-a u studenome 2020. predstavljanjem novog Akcijskog plana EU-a za rodnu ravnopravnost III za razdoblje od 2021. do 2025., koji je ambiciozna agenda za rodnu ravnopravnost i afirmaciju žena u vanjskom djelovanju EU-a.

Evropski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) danas je objavio izvješće o pandemiji bolesti COVID-19 i nasilju nad ženama u partnerskim odnosima u EU-u. Dodatne informacije dostupne su u priopćenju za medije.