Peti sastanak Specijalne grupe za reformu javne uprave u Bosni i Hercegovini (BiH) održan je 25. februara 2021. godine, a otvorili su ga predsjedavajući Vijeća ministara BiH, g. Zoran Tegeltija i gđa. Genoveva Calavera, direktorica za Zapadni Balkan pri Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju Evropske komisije (DG NEAR). Sastankom su dopredsjedavali g. Josip Grubeša, ministar pravde Bosne i Hercegovine i gđa. Michela Matuella, zamjenica direktorice za Zapadni Balkan i šefica jedinice za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu pri DG NEAR.

U skladu sa Mišljenjem Komisije iz 2019. godine po zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU, sastanak se fokusirao na planove i napredak vlasti u BiH na poboljšanju cjelokupnog funkcionisanja javne uprave kroz osiguravanje profesionalne i depolitizovane državne službe i koordiniranog pristupa izradi politika u cijeloj zemlji.

Komisija je pozdravila snažniji angažman sa političkog nivoa na reformi javne uprave, što potvrđuje i prisustvo predsjedavajućeg Vijeća ministara i resornih ministara. Komisija je također pohvalila nedavno usvajanje Akcionog plana za reformu javne uprave i pripremu i usvajanje strategija određenih nivoa vlasti za upravljanje javnim finansijama. Komisija je pozvala vlasti u BiH da nastave sa ovakvim pozitivnim zamahom kroz dalje iskorake u četiri oblasti koje su identificirane kao ključne za kredibilan proces reformi.

Što se tiče provedbe akcionog plana za RJU, Komisija je ponovila potrebu za uspostavljanjem efikasnijih aranžmana za koordinaciju kroz jačanje koordinatora za reformu javne uprave na entitetskom i kantonalnom nivou i reformom Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave.

U vezi finansijske održivosti reformi javne uprave, Komisija je pozvala Bosnu i Hercegovinu da prevaziđe pretjerano oslanjanje na donatore i pokaže kredibilnu političku posvećenost kroz povećanje vlastitih budžetskih izdvajanja za provedbu akcionog plana do 2022. godine.

Po pitanju javnih finansija, Komisija je naglasila potrebu uspostavljanja cjelodržavnog pristupa javnim finansijama u 2021. godini kako bi osigurala transparentno i efikasno korištenje javnih sredstava za bolje usluge te aktivirala mogućnost budžetske podrške EU-a u budućnosti.

U kontekstu reforme državne službe, Komisija je naglasila potrebu za rješavanjem rascjepkanosti i politizacije, kao prepreka u pružanju usluga građanima. Usklađivanje jedanaest zakona o državnoj službi i njihovo usklađivanje sa principima koji se temelje na zaslugama osiguralo bi jednaku platu za jednake kvalifikacije i veću profesionalizaciju. Komisija je također ponovila važnost smanjenja političkog uplitanja i okončanja prakse zapošljavanja osoblja bez konkurentskih postupaka. Konačno, Komisija je naglasila da reforme moraju biti odgovorne kroz redovno objavljivanje izvještaja o monitoringu, izvještavanje zakonodavnim tijelima i veću transparentnost podataka o finansijskim i ljudskim resursima.