Blog visokog predstavnika i potpredsjednika EK Josepa Borrella: Bosna i Hercegovina: migrantska kriza još uvijek nije blizu svog završetka

05/01/2021 – Posljednjih sedmica svjedoci smo ozbiljne humanitarne krize koja je pogodila stotine migranata u Bosni i Hercegovini. Kriza je, u velikoj mjeri, posljedica nefunkcionalnosti uprave u zemlji. Istovremeno dolazi i kao podsjetnik na hitnu potrebu za ažuriranjem naših zajedničkih politika u oblasti azila i migracija.

„Ozbiljna humanitarna kriza koja je pogodila stotine migranata u Bosni i Hercegovini podsjeća nas na hitnu potrebu za ažuriranjem naših zajedničkih politika u oblasti azila i migracija.“

Proteklih dana, usred obilježavanja Božića i Nove godine, radili smo sa mojim kolegama komesarima Johansson i Lenarčičem na ublažavanju dramatične humanitarne situacije u Bosni i Hercegovini (BiH), gdje su hiljade izbjeglica i migranata bez zaštite, na otvorenom u teškim zimskim uslovima, izloženi rizicima opasnim po život.

Potpuno neprikladni i opasni životni uslovi

Prihvatni centar za migrante Lipa je zatvoren 23. decembra. Riječ je o šatorskom objektu za ljetni period, otvorenom u odgovoru na COVID-19 u Unsko-sanskom kantonu Bosne i Hercegovine, na granici s Hrvatskom. Više od 1.200 migranata boravilo je na ovoj lokaciji u potpuno neprikladnim i opasnim uslovima tokom zime.

Nakon što su domaće vlasti ignorirale opetovane apele za osiguravanje osnovnih i sigurnih životnih uslova i humanog tretmana, Međunarodna organizacija za migracije (IOM), koja je upravljala centrom Lipa, započela je sa njegovim zatvaranjem 23. decembra. Navodno je nekolicina onih koji su tu boravili zapalila kamp, u znak protesta, ​​čime je postao potpuno neuslovan za boravak.

3.000 migranata bez pristupa osnovnom skloništu u zimskim uslovima

Postoji alternativa: centar Bira u obližnjem gradu Bihaću, obnovljen uz podršku EU u iznosu od 3,5 miliona eura. Objekat je pogodan za zimske uslove, ali stoji prazan zbog protivljenja lokalnih vlasti i stanovništva njegovom otvaranju.

„Migrantski centar Bira, obnovljen uz podršku EU u iznosu od 3,5 miliona eura, pogodan je za zimske uslove ali stoji prazan zbog protivljenja lokalnih vlasti da ga otvore.“

Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o otvaranju centra Bira dva puta, 21. i 31. decembra. Lokalne vlasti i dalje blokiraju otvaranje, opirući se provedbi odluke Vijeća ministara. Pozivaju se na izostanak raspodjele odgovornosti između različitih nivoa vlasti u BiH za upravljanje prisustvom migranata i izbjeglica, a lokalno stanovništvo izrazilo je zabrinutost oko vlastite sigurnosti, posebno u Bihaću.

U pokušaju pronalaska alternativnih rješenja, ministar sigurnosti BiH pokušao je izmjestiti migrante na lokaciju Bradina u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Međutim, plan je naišao na otpor lokalnih vlasti. Vijeće ministara BiH nije podržalo tu ideju i na kraju se od nje odustalo. Zbog nefunkcionalnosti u odlučivanju u BiH, vlasti na nivou BiH nisu ponudile migrantima nikakvo drugo rješenje.

„Zbog nefunkcionalnosti u odlučivanju u BiH, vlasti na nivou BiH nisu ponudile migrantima nikakvo drugo rješenje.“

Lišeni mogućnosti da odu drugdje, oko 900 ljudi je već cijelu sedmicu prisiljeno i dalje spavati na otvorenom u Lipi, a oko 800 provodi noći u napuštenim objektima i šumama. Vrijeme je hladno i vlažno, a postoji velika vjerovatnoća da će se uslovi znatno pogoršati u narednim sedmicama. Životi stotina ljudi ozbiljno su ugroženi i njihova osnovna ljudska prava se zanemaruju.

EU se angažirala od početka krize

EU se angažirala sa svim akterima od početka trenutne krize i mjesecima je pozivala vlasti da izbjegnu humanitarnu katastrofu. Konačno, nakon usaglašenog napora EU tokom novogodišnje noći, angažovane su Oružane snage BiH da osiguraju šatore i pomoć u hitnim slučajevima. Ovo je važan prvi korak, a sada se mora hitno raditi na pružanju osnovnih usluga kao što su sanitarni čvor, tekuća voda, kreveti i grijanje.

Ambasador EU i specijalni predstavnik Unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler i ambasadori Austrije, Njemačke i Italije sastali su se 2. januara u Sarajevu s ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem kako bi razgovarali o hitnim mjerama za rješavanje osnovnih potreba ljudi i osiguranje humanih uslova na terenu.

Oko 8.000 do 9.000 migranata u Bosni i Hercegovini

Gledajući širu sliku, u BiH je ukupno prisutno oko 8.000 do 9.000 izbjeglica i migranata. Migrantski centri Bira, Borići, Miral, Sedra, Lipa, Ušivak i Blažuj imaju kapacitet od 7.400 mjesta za 5.600 zvanično registriranih migranata. Od 2018. godine EU je više puta tražila od bh. vlasti da se efikasno bave migracijama. Lipa nije prva kriza.

Uprkos ponovljenom zagovaranju na visokom nivou EU i važnoj finansijskoj pomoći u rješavanju potreba migranata i izbjeglica i jačanju upravljanja granicama i azilom, domaće vlasti nisu osigurale efikasno upravljanje prihvatnim kapacitetima i funkcioniranje sistema azila. Oko 3000 izbjeglica i migranata ostalo je bez pristupa osnovnom skloništu i uslugama u zimskim uslovima u cijeloj BiH. Bez obzira na to što su ovi migranti i izbjeglice samo privremeno u BiH jer traže svjetliju budućnost u našoj Uniji, BiH ima obavezu prema međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima da ih zbrine dok se nalaze na teritoriji zemlje.

„EU kontinuirano osigurava podršku za Bosnu i Hercegovinu za rješavanje potreba migranata i izbjeglica te jačanje upravljanja granicama i azilom.“

U tome je EU dosljedno podržavala BiH. Od 2018. godine EU je osigurala više od 88 miliona eura za rješavanje neposrednih potreba izbjeglica, azilanata i migranata i za pomoć zemlji da osnaži svoje kapacitete za upravljanje migracijama. Nedavno, 3. januara, Evropska komisija je najavila 3,5 miliona eura humanitarne pomoći za podršku izbjeglicama i migrantima koji se suočavaju s humanitarnom katastrofom u Unsko-sanskom kantonu.

„Moramo osigurati da migranti koji traže azil u EU dobiju pristojan tretman i humane životne uslove tokom čitavog postupka podnošenja zahtjeva.“

Moramo osigurati da migranti koji traže azil u EU dobiju pristojan tretman i humane životne uslove tokom čitavog postupka podnošenja zahtjeva. Ovo je nešto na čemu se treba insistirati svugdje, u EU, jednako kao i u našim partnerskim zemljama. Nažalost, nije problem samo u BiH. Ali ono što jeste specifično u ovom slučaju je da je jedan potpuno opremljen objekat dostupan, dok isti ti kapaciteti ostaju neiskorišteni. Premda smo spremni pomoći našim partnerskim zemljama u ostvarivanju zacrtanog cilja, partneri su dužni preuzeti svoj dio odgovornosti u toj domeni. Kao zemlja sa ambicijama članstva u EU, ovi principi bi se trebali primjenjivati ​​u BiH.

„Trenutna kriza u BiH podsjeća nas da je rješavanje migracija prema Evropi i dalje jedno od najsloženijih pitanja s kojima se suočavamo.“

Šire gledano, trenutna kriza u BiH podsjeća nas da su globalni izazovi oko migracija i rješavanja migracija prema Evropi i dalje jedna od najvažnijih odgovornosti i istovremeno jedno od najsloženijih pitanja s kojima se suočavamo. Da bismo se uspješno suočili s ovim izazovom, moramo ojačati zajedničke politike u oblasti migracija i azila.

Hitnost novog Evropskog pakta o migracijama i azilu

Da bi postigla taj cilj, Evropska komisija je prošlog septembra izašla s prijedlogom novog Pakta o migracijama i azilu, o kojem trenutno raspravljaju države članice EU. Njime se utvrđuju efikasniji i brži postupci kako bi se izbjeglo da ljudi provedu godine u neizvjesnosti, čekajući da se obrade njihovi zahtjevi za azil. Pokušava se uravnotežiti princip pravedne raspodjele odgovornosti i solidarnosti. Istovremeno se razmatra saradnja sa zemljama partnerima po migracijskim i pravnim pitanjima. Brzo usvajanje i provedba Paketa ključni su za obnovu povjerenja između država članica i povjerenja u sposobnost Evropske unije za upravljanje migracijama.

Europa.ba