Evropska komisija danas je usvojila Komunikaciju o politici proširenja EU i Paket proširenja za 2020. godinu: godišnji izvještaji u kojima se procjenjuje provedba temeljnih reformi na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, predstavljeni su zajednički sa jasnim i preciznijim preporukama i smjernicama o narednim koracima za partnere, a u skladu s unaprijeđenom metodologijom proširenja.
Visoki predstavnik EU za spoljnu i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije, Josep Borrell, izjavio je: “Građani Zapadnog Balkana dio su Evrope i pripadaju Evropskoj uniji. Današnji izvještaji u okviru Paketa proširenja daju i rigoroznu ocjenu koja upućuje na put naprijed, uz naglasak na postignuto i područja gdje je potrebno još puno toga uraditi.“
Predstavljajući godišnji Paket proširenja, komesar EU za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi naglasio je: „Od početka mandata ove Komisije, moj cilj je bio osigurati da i partneri na Zapadnom Balkanu i naše države članice ponovno steknu povjerenje u proces pridruživanja. Naše rigorozne, ali pravedne procjene predstavljene danas detaljno opisuju stanje u zemljama po pitanju reformi, sa jasnijim smjernicama i preporukama o budućim koracima. Njihova dinamična provedba ubrzat će i napredak na putu ka EU i donijeti dugoročne rezultate. Uporedo, predstavili smo i Ekonomski i investicijski plan usmjeren na poticanje njihovog dugoročnog oporavka i ubrzavanja ekonomske konvergencije sa EU.“
Zapadni Balkan
Kredibilna politika proširenja je geostrateška investicija u mir, sigurnost i ekonomski rast u cijeloj Evropi, još i više u vrijeme sve većih globalnih izazova i podjela. Snažna perspektiva punopravnog EU članstva za zemlje Zapadnog Balkana na temelju ostvarenih rezultata, predstavlja politički, sigurnosni i ekonomski interes Evropske unije. U Komunikaciji Komisije „Unaprijeđenje pristupnog procesa – kredibilna perspektiva u EU za Zapadni Balkan“, koju su države članice odobrile u martu 2020. godine, izloženi su konkretni prijedlozi za jačanje pristupnog procesa, čineći ga predvidljivijim, kredibilnijim i dinamičnijim, uz element snažnijeg upravljanja s političkog nivoa. Osnaženi pristup naglašava važnost procesa pristupanja temeljenog na ostvarenim rezultatima i izgrađenog na povjerenju, uključujući međusobno povjerenje i jasne obaveze Evropske unije i Zapadnog Balkana, s još snažnijim naglaskom na temeljnim reformama.
Kredibilan napredak u oblasti vladavine prava i dalje predstavlja značajan izazov, često povezan s nedostatkom političke volje. Usporena dinamika u pravosudnoj kulturi nastavlja se u cijelom regionu Zapadnog Balkana bez dovoljne posvećenosti principu nezavisnosti sudstva. Usporena je ukupna dinamika borbe protiv korupcije, a dosadašnji rezultati u većini zemalja daleko su od ispunjavanja zahtjeva za članstvo, dok je u oblasti slobode izražavanja i pluralizma medija najmanje napretka postignuto prošle godine.
Po prvi put Komisija procjenjuje ukupni rezultat pristupnih pregovora s Crnom Gorom i Srbijom te predlaže daljnje korake. Time bi se trebalo omogućiti da međuvladine konferencije koje bi se trebale održati nakon objave godišnjeg paketa Komisije posluže kao forumi za politički dijalog o reformama, izvršio pregled cjelokupnog procesa pristupanja i planiranje za predstojeću godinu, uključujući otvaranje i zatvaranje poglavlja te moguće korektivne mjere.
U slučaju Albanije i Sjeverne Makedonije, Komisija sa zanimanjem iščekuje prve međuvladine konferencije koje će se sazvati što je prije moguće nakon što Vijeće usvoji pregovaračke okvire. Komisija je potvrdila dalji napredak u provedbi reformi u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Albanija je već postigla odlučujući napredak i blizu je ispunjavanja uslova koje je Vijeće utvrdilo u kontekstu prve međuvladine konferencije.
Od Bosne i Hercegovine se očekuje da ispuni 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije po zahtjevu za članstvo u EU, s tim da su do sada poduzeti samo neki od koraka. Što se tiče Kosova, postignut je ograničen napredak u reformama vezanim za EU i važno je da kosovske vlasti udvostruče svoje napore u cilju napretka na putu ka EU, uključujući provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Komisija je danas također usvojila i sveobuhvatan Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan s ciljem poticanja dugoročnog oporavka regiona, zelene i digitalne tranzicije, poticanja ekonomske regionalne saradnje, poticanje ekonomskog rasta i podrške reformama potrebnim za napredak na putu ka EU.
Turska
Turska ostaje ključni partner Evropske unije. Međutim, Turska se nastavila udaljavati od Evropske unije sa ozbiljnim zaostacima u oblastima demokratije, vladavine prava, temeljnih prava i nezavisnosti pravosuđa. Prema izvještaju Vijeća iz 2018. i 2019. godine, zapravo je došlo do zastoja u pregovorima o pristupanju Turske, te da se ne razmatraju daljnja otvaranja ili zatvaranja poglavlja. Današnji izvještaj potvrđuje da su još uvijek validne osnovne činjenice na kojima se ovakva procjena temelji, unatoč ponovljenom opredjeljenju vlasti za pristupanje EU kao svom cilju. Dijalog i saradnja s Turskom se nastavljaju, posebno na rješavanju izazova povezanih s migracijama, unatoč zabrinutosti zbog događaja na grčko-turskoj granici u martu 2020. godine. Izvještaji također naglašavaju da je vanjska politika Turske u više navrata bila u suprotnosti s prioritetima EU iz Zajedničke vanjske i sigurnosne politike.
Naredni koraci
Sada je na Vijeću da razmotri preporuke Komisije i donese odluke o budućim koracima.
Opće informacije
Proces proširenja
Trenutni program proširenja obuhvata partnere sa Zapadnog Balkana i Tursku. Otvoreni su pristupni pregovori sa zemljama kandidatima Crnom Gorom (2012), Srbijom (2014) i Turskom (2005). U martu 2020. godine, države članice su donijele odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Bosna i Hercegovina (zahtjev za članstvo u EU dostavljen u februaru 2016. godine) i Kosovo (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio na snagu u aprilu 2016.) su potencijalni kandidati.
Proces pristupanja EU i dalje se temelji na utvrđenim kriterijima, pravičnim i rigoroznim uslovima te principu vlastitih zasluga. Pristupanje EU zahtijeva provedbu složenih reformi u izazovnom okruženju, a što je cilj koji se može postići samo dugoročno. Da bi proces krenuo naprijed, kandidati u pristupanju trebaju prioritetno ostvariti brže istinske i održive rezultate po ključnim pitanjima: vladavini prava, reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, sigurnosti, temeljnim pravima, funkcionisanju demokratskih institucija i reformi javne uprave, kao i u oblasti ekonomskog razvoja i konkurentnosti.
Također je od ključne važnosti dalji napredak u pomirenju, dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji.
Izvještavanje u ovogodišnjem paketu proširenja također odražava prijedloge snažnijeg pristupa procesu pristupanja. Još su jasnije i preciznije procjene i preporuke za zemlje, a posebno smjernice po konkretnim reformskim prioritetima, sa aspekta budućeg djelovanja. Izvještaji donose veću transparentnost, uključujući stanje pristupnih pregovora i obim u kojem se provode temeljne reforme. Daju se usporedni pregledi uspješnosti po temeljnim pitanjima, kao i vanjski indeksi koji nadopunjuju ocjene Komisije. Od država članica je zatražen snažniji doprinos te su konsultovane tokom procesa, uz dostavljanje njihovog doprinosa i stručnosti, uključujući i putem njihovih ambasada na terenu. Izvještaji također uključuju procjene javnog i političkog opredjeljenja vlasti za strateški cilj pristupanja EU.
Za više informacija
Za detaljne nalaze i preporuke pojedinačnim zemljama vidi (dodati vezu):
Albanija: MEMO; Izvještaj; faktografija
Bosna i Hercegovina: MEMO; Izvještaj; faktografija
Kosovo: MEMO; Izvještaj; faktografija
Crna Gora: MEMO; Izvještaj; faktografija
Sjeverna Makedonija: MEMO; Izvještaj; faktografija
Srbija: MEMO; Izvještaj; faktografija
Turska: MEMO; Izvještaj; faktografija
Za dodatne informacije:
Komunikacija Evropske komisije iz februara 2020. godine „Osnaživanje procesa pristupanja – kredibilna perspektiva EU za Zapadni Balkan“”
Pregled – Proces pristupanja EU za Zapadni Balkan
Pregled – Angažman EU na Zapadnom Balkanu
