Iako na svojoj teritoriji nemaju operativne nuklearne elektrane, zemlje Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo*, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) ipak mogu biti pogođene ispuštanjem nuklearnih nusproizvoda iz susjednih zemalja, ali i drugim radiološkim incidentima unutar svojih granica. U tim situacijama, vlade trebaju odlučiti o poduzimanju odgovarajućih mjera kako bi zaštitile stanovništvo i okoliš. Prepoznajući da nedostaju usklađena pripravnost i odgovor na vanredne situacije (engl. Emergency preparedness and response – EP&R), a naročito podrška za donošenje odluka u vanrednim situacijama, Evropska komisija aktivno podržava poboljšanja u tim oblastima u regiji Zapadnog Balkana.

Evropska komisija pokrenula je projekt vrijedan oko 800.000 eura, kroz koji će se jedan od vodećih svjetskih sistema za podršku odlučivanju, JRODOS, instalirati na Zapadnom Balkanu. JRODOS je nastao kao rezultat dvodecenijske saradnje između država članica EU i Evropske komisije, kroz okvirna naučna istraživanja Evropske zajednice. JRODOS trenutno je alat izbora kada je riječ o sistemu podrške odlučivanju u radiološkim vanrednim situacijama u brojnim državama članicama EU i drugim zemljama širom svijeta.

U okviru projekta, JRODOS će biti instaliran i prilagođen specifičnim uvjetima svake od šest partnerskih zemalja. Uspostavit će se šest nacionalnih centara za JRODOS te osigurati procedure i obuka za operatere i administratore. Važan dio ovog projekta je obuka „na radnom mjestu“ za buduće operativno osoblje nacionalnih centara za JRODOS, koja će se provoditi u operativnom centru za JRODOS u EU. Uspostavit će se dugoročni plan obuke, a održivost rezultata projekta osigurat će se kroz osiguranje materijala za obuku i realizaciju obuke za instruktore.

Po završetku projekta očekuje se da će nacionalni centri za JRODOS biti osposobljeni da podrže donošenje odluka tokom nuklearnih i radioloških vanrednih situacija. Nadalje, očekuje se da će projekt ojačati regionalnu saradnju, uključujući usklađivanje mjera odgovora na vanredne situacije u cijeloj regiji. U tom smislu, kao dobar primjer za zemlje Zapadnog Balkana koristit će se bogato iskustvo EU u pripremanju i pružanju odgovora u vanrednim situacijama, uključujući naročito regionalnu saradnju.

Osnovne informacije

Nakon nesreće u Černobilu 1986. godine, Evropska unija pokrenula je program nuklearne sigurnosti u okviru Tehničke pomoći za Zajednicu nezavisnih država (Technical Aid to the Commonwealth of Independent States – TACIS) koji je između 1991. i 2006. godine za projekte nuklearne sigurnosti i zaštite izdvojio oko 1,2 milijarde eura. Od 2007. do 2013. godine, EU je proširila svoj program pomoći nuklearnoj sigurnosti za treće zemlje u okviru Instrumenta za saradnju u nuklearnoj sigurnosti (Instrument for Nuclear Safety Cooperation – INSC), s ukupnim izdvajanjem u budžetu od 524 miliona eura. U junu 2014. godine dogovorena je strategija za provedbu 2. faze INSC-a (za period 2014. – 2020.), u okviru koje je za projekte nuklearne sigurnosti izdvojeno dodatnih 325 miliona eura. Saradnja sa zemljama Zapadnog Balkana na nuklearnoj sigurnosti započela je 2007. godine.

Projekt provodi Evropska unija posredstvom konsultantske kuće ENCO iz Austrije, koja posjeduje široko iskustvo u nuklearnoj i radiološkoj sigurnosti i koja slične projekte provodi i drugdje. Programer softverskog paketa JRODOS iz Njemačke je podizvođač.

Za više informacija kontaktirajte:

g-dina X. Pinsolle, Evropska komisija, Generalna direkcija za međunarodno partnerstvo (DEVCO), voditelj projekta; Xavier.PINSOLLE@ec.europa.eu

G-dina B. Tomic, ENCO; b.tomic@enco.eu