Koronavirus: snažnije mjere EU za borbu protiv dezinformiranja

Evropska komisija i njezin visoki predstavnik danas predstavljaju analizu mjera za borbu protiv dezinformacija povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 te utvrđuju smjer daljnjeg djelovanja. Time odgovaraju na poziv evropskih čelnika iz marta 2020. na odlučno suprotstavljanje dezinformiranju i jačanje otpornosti evropskih društava. Pandemija bolesti COVID-19 popraćena je velikom količinom lažnih ili obmanjujućih informacija, uključujući pokušaje stranih aktera da utiču na građane EU i rasprave koje se vode unutar EU. U zajedničkoj komunikaciji analizira se neposredan odgovor i predlažu konkretne mjere koje se mogu brzo primijeniti.

Visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell izjavio je: Dezinformacije u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 mogu dovesti do nečije smrti. Dužnost nam je zaštititi naše građane tako što ćemo ih upozoriti na lažne informacije i otkriti aktere odgovorne za takva djelovanja. U današnjem svijetu, koji počiva na tehnologiji i u kojem ratnici ne vitlaju mačevima, nego tastaturama, ciljane operacije širenja uticaja i kampanje dezinformiranja dobro su poznato oružje državnih i nedržavnih aktera, stoga Evropska unija jača svoje napore i kapacitete u tom području.”

Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová izjavila je: Europa je tokom pandemije bolesti COVID-19 bila izložena bujici dezinformacija, koje potiču iz Evropske unije i izvan nje. Kako bismo se borili protiv dezinformiranja, moramo mobilizirati sve relevantne dionike, od internetskih platformi do javnih tijela, te podupirati neovisne organizacije za provjeru činjenica (engl. fact checkers) i medije. Iako su internetske platforme tokom pandemije poduzele određene korake u pravom smjeru, one trebaju pojačati svoj angažman. Naše se djelovanje čvrsto oslanja na temeljna prava, posebno na slobodu izražavanja i informiranja.”

Kriza je postala ogledni primjer koji pokazuje kako se Evropska unija i njezina demokratska društva nose s izazovom dezinformiranja. Sljedeći aspekti ključni su za snažniju i otporniju EU:

Razumijevanje: Prije svega, važno je razlikovati nezakonit sadržaj od sadržaja koji je štetan, ali ne i nezakonit. Nadalje, granice između različitih oblika lažnog ili obmanjujućeg sadržaja više nisu jasne: od dezinformacija, koje su namjerne, do netačnih informacija, koje mogu biti nenamjerne. Namjera može varirati od ciljanog uticaja stranih aktera do isključivo gospodarskih motiva. Na svaki od navedenih izazova potrebno je dati odgovarajući odgovor. Nadalje, potrebno je osigurati više podataka za javni nadzor i poboljšati analitičke kapacitete.

Komunikacija: Evropska unija je tokom krize pojačala napore na informiranju građana o rizicima te saradnju s drugim međunarodnim akterima radi suzbijanja dezinformiranja. Komisijini argumenti protiv mitova o koronavirusu pregledani su više od 7 miliona puta. Evropska služba za vanjsko djelovanje, zajedno s Komisijom, unaprijedila je stratešku komunikaciju i javnu diplomaciju u trećim zemljama, uključujući susjedstvo EU. Strani akteri i određene treće zemlje, posebno Rusija i Kina, sudjelovali su u ciljanim operacijama širenja uticaja i kampanjama dezinformiranja u Evropskoj uniji, njenom susjedstvu i svijetu. Na primjer, radna skupina East Stratcom razotkrila je i na internetskoj stranici EUvsDisinfo objavila više od 550 neistinitih priča o koronavirusu iz proruskih izvora.

Saradnja je kamen temeljac borbe protiv dezinformiranja:

  • Saradnja s Evropskim parlamentom i Vijećem te između institucija EU i država članica odvijala se uobičajenim kanalima, kao što su sistem brzog uzbunjivanja i mehanizam EU za integrirani odgovor na političku krizu. Ti će se kanali dodatno razvijati kako bi se ojačali kapaciteti, poboljšala analiza rizika i izvještavanje o bitnim podacima u kriznim vremenima.  
  • Saradnja se odvijala i s međunarodnim partnerima, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, te u okviru mehanizma za brzi odgovor skupine G7, NATO-a i drugih organizacija. To je dovelo do povećane razmjene informacija, aktivnosti i najboljih praksi. Tu bi saradnju trebalo pojačati radi boljeg odgovora na strani uticaj i dezinformiranje. 
  • EU će u okviru paketa „Team Europe” povećati podršku i pomoć akterima civilnog društva, neovisnim medijima i novinarima u trećim zemljama te podršku praćenju kršenja slobode tiska i zagovaranju sigurnijeg medijskog okruženja. 
  • Napokon, mnogi potrošači, dovedeni u zabludu, kupovali su precijenjene, neučinkovite ili potencijalno opasne proizvode. Stoga su platforme uklonile milione zavaravajućih oglasa. Komisija će i dalje sarađivati s internetskim platformama i podržavati napore nacionalnih tijela u okviru mreže za saradnju u području zaštite potrošača radi suzbijanja tih praksi kojima se povređuje pravo o zaštiti potrošača.

Transparentnost: Komisija je pomno pratila aktivnosti internetskih platformi u okviru Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija. Potrebni su dodatni napori, veća transparentnost i odgovornost:

  • Platforme bi trebale dostavljati mjesečne izvještaje s detaljnijim podacima o svojim mjerama za promicanje mjerodavnog sadržaja i za ograničavanje dezinformacija i oglašavanja povezanog s koronavirusom. Trebale bi i pojačati saradnju s organizacijama za provjeru činjenica (u svim državama članicama, za sve jezike) i istraživačima te transparentnije provoditi svoje politike kako bi informirale korisnike koji dolaze u kontakt s dezinformacijama. 
  • Komisija snažno potiče druge relevantne dionike koji još nisu potpisnici Kodeksa da se pridruže tom novom programu izvještavanja.
  • Nadovezujući se na rad novoosnovanog Evropskog opservatorija za digitalne medije, EU će dodatno pojačati svoju podršku organizacijama za provjeru činjenica i istraživačima.

Osiguravanje slobode izražavanja i pluralističke demokratske rasprave ključan je element našeg odgovora na dezinformiranje. Komisija će i dalje pratiti kako hitne mjere koje države članice poduzimaju u kontekstu koronavirusa utiču na pravo i vrijednosti EU. Kriza je istaknula ključnu ulogu slobodnih i neovisnih medija, koji građanima pružaju pouzdane informacije na temelju provjerenih činjenica te doprinose spašavanju života. EU će pojačati podršku neovisnim medijima i novinarima u EU i u svijetu. Komisija poziva države članice da pojačaju napore kako bi novinarima osigurale siguran rad i u najvećoj mjeri iskoristile ekonomski odgovor EU i paket za oporavak za podršku medijima koji su teško pogođeni krizom, poštujući pritom njihovu neovisnost.

Osnaživanje i informiranje građana te jačanje društvene otpornosti znači da građanima treba omogućiti sudjelovanje u demokratskoj raspravi očuvanjem pristupa informacijama i slobode izražavanja te promicanjem medijske i informacijske pismenosti građana, uključujući kritičko razmišljanje i digitalne vještine. To se može postići projektima za jačanje medijske pismenosti i podrškom organizacijama civilnog društva.

 

Sljedeći koraci

Danas predložene mjere doprinos su budućem radu EU u području dezinformiranja, posebno u okviru Evropskog akcionog plana za demokratiju i Zakona o digitalnim uslugama.

 

Kontekst

Evropska unija aktivno se bori protiv dezinformiranja još od 2015. Na temelju odluke Evropskog vijeća iz marta 2015. u okviru Evropske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) uspostavljena je radna skupina East StratCom. Godine 2016. donesen je Zajednički okvir za suzbijanje hibridnih prijetnji, a 2018. Zajednička komunikacija „Jačanje otpornosti i povećanje sposobnosti za odgovor na hibridne prijetnje”.

U Akcionom planu za borbu protiv dezinformiranja iz decembra 2018. navedena su četiri stupa na kojima EU temelji svoju borbu protiv dezinformiranja: 1) poboljšanje sposobnosti za otkrivanje, analizu i objavljivanje dezinformacija; 2) jačanje koordiniranih i zajedničkih odgovora, među ostalim s pomoću sistema brzog uzbunjivanja; 3) mobiliziranje privatnog sektora radi borbe protiv dezinformacija; 4) informiranost i jačanje društvene otpornosti.

U oktobru 2018. Facebook, Google, Twitter i Mozilla te trgovinska udruženja koja predstavljaju internetske platforme, oglašivačku industriju i oglašivače potpisali su Kodeks o suzbijanju dezinformacija. Microsoft se pridružio Kodeksu 2019. Potpisnici su izvještaja o samoprocjeni dostavili u oktobru 2019. Komisija će u predstojećim tjednima objaviti sveobuhvatnu procjenu.

Naposljetku, u zajedničkoj komunikaciji iz juna 2019. Komisija i njezin visoki predstavnik zaključili su da, iako evropski izbori u maju 2019. nisu prošli bez dezinformiranja, mjere koje je EU poduzela doprinijele su smanjenju prostora za uticaj trećih zemalja i koordinirane kampanje za manipuliranje javnim mišljenjem.

Više informacija

Zajednička komunikacija – Borba protiv dezinformacija o bolesti COVID-19 –  prepoznavanje činjenica

Informativni članak

Internetske stranice o odgovoru na pandemiju koronavirusa

Posebna stranica o borbi protiv dezinformacija tokom pandemije koronavirusa

Savjeti potrošačima i poduzećima o prijevarama povezanima s pandemijom bolesti COVID-19

Internetska stranica EU vs disinfo – https://euvsdisinfo.eu/think-before-you-share/

Akcioni plan za borbu protiv dezinformiranja iz 2018.

Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija

Projekti za podršku slobodi i pluralizmu medija koje sufinancira EU

EU-funded projects to support media freedom and pluralism