PARCO intervju: Krasimir Nikolov, šef Sekcije za evropske integracije, politička pitanja, odnose sa javnošću i informacije u Delegaciji EU u BiH

Intervju je objavio Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH

BiH je primila Mišljenje Komisije o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropsku uniju prošle godine. Koliko brzo se BiH kreće prema EU u smislu ispunjavanja uslova koji se odnose na reformu javne uprave?

Reforma javne uprave (RJU), zajedno sa vladavinom prava, nalazi se u samom temelju izgradnje demokratskih principa.  Reformi javne uprave je data najveća važnost u Mišljenju Evropske komisije, na način da je navedena kao jedan od 14 ključnih prioriteta. Iako su oblasti koje obuhvata RJU široke, pri formulaciji ovog prioriteta Komisija je stavila naročit fokus na postizanje osnovnih koraka prema profesionalnoj i depolitizovanoj državnoj upravi i na razvoj koordinisanog cjelodržavnog pristupa izradi politika. Očigledno, BiH je još uvijek u ranoj fazi reforme javne uprave. Od objavljivanja Mišljenja, nismo primijetili značajne napore institucija BiH ka rješavanju 14-og prioriteta. Komisija će uraditi detaljnu procjenu u svom redovnom Izvještaju o državi, koji će biti objavljen u junu, i još jednom će obezbijediti smjernice za prioritete reformi.

Da li vjerujete da je trenutna kriza usljed virusa COVID-19 ustvari mogućnost za vlasti u BiH da konačno reformišu upravu i da pokažu odgovornost prema građanima?

Da, kriza usljed virusa COVID-19 je pokazala da je važno imati dobru upravu koja se može baviti hitnim situacijama i socio-ekonomskim implikacijama. Ova kriza je takođe lakmus papir za kapacitet javne uprave ove države da odgovori na potrebe građana. Za to je potrebna politička podrška na najvišem nivou za koordinisani pristup RJU. Pozivam medije, građansko društvo i građane da budno prate ono što rade donosioci odluka. Kriza nije vrijeme za podrivati povjerenje javnosti u vlast i politička sporenja ne bi trebala da spriječe blisku saradnju u ovo doba iskušenja. Efikasno upravljanje krizom zahtijeva ispravnu koordinaciju između svih nivoa vlasti.

Kako Vi u Delegaciji Evropske unije u BiH gledate na činjenicu da BiH (ustvari, samo jedan entitet) ne poštuje preporuke koje je BiH dobila od Evropske komisije, naročito u smislu usvajanja cjelodržavnog okvira za reformu javne uprave?

Usvajanje cjelodržavnih okvira i akcionih planova za reformu javne uprave i upravljanje javnim finansijama je zaista ključno. Ali, to je samo jedna  od mnogih preporuka koje se kreću od osiguranja profesionalne državne službe,  zasnovane na zaslugama do uspostavljanja političkog tijela za donošenje odluka koje će voditi i koordinisati ove reforme. Preporučujem da svi pročitaju Mišljenje i Analitički izvještaj. Potrebno je uraditi još mnogo posla na svim nivoima. Mi, u Delegaciji EU, smo tu da vas podržimo. Za uspjeh je potrebna politička posvećenost. Nedovoljna politička podrška od strane svih nivoa vlasti je do sada sprečavala koordinisano provođenje reformi.

Veoma dobro znate da je prošlo više od pola vremenskog perioda postojećeg Strateškog okvira za RJU (2018-2022.). Predstavnici svih nivoa vlasti su uložili značajne napore u izradu Strateškog okvira i putem do ostvarenja se išlo u zajedničkom dogovoru, dok njegovo usvajanje nije blokirano. Razumijem da je neusvajanje od strane Banje Luke diktirano materijalnim razlozima. Prva zabrinutost koja je navedena u razgovorima bilo je nezadovoljavajuće upravljanje Fondom za reformu javne uprave. Ali, kada se malo dublje zakopa, shvati se da postoje širi problemi koji se odnose na aranžman koordinacije reforme javne uprave i neadekvatnu uključenost političkog nivoa u donošenje odluka. Kucao sam na mnoga vrata tokom protekla četiri mjeseca i razgovarao sam sa mnogim zainteresovanim stranama – na državnom nivou, u Brčkom, u Federaciji i u Banjoj Luci – i kontaktirao sam i politički nivo (ministre i članove kabineta), kao i koordinatore za reformu javne uprave i više rukovodioce. Mogu sa sigurnošću zaključiti da ove dvije oblasti – aranžman koordinacije i upravljanje fondom – trebaju biti zajedno razmatrani. Ne zaboravimo da razgovori o jednom pitanju najčešće proizvedu pobjednike i gubitnike, a to nije ono što nam treba. Svi partneri bi trebali biti spremni na kompromise i žrtve kako bi se zajedno krenulo naprijed.

Trenutak za takve konstruktivne razgovore je veoma prikladan. Dozvolite mi da navedem tri pozitivna indikatora: prvo, g. Zoran Tegeltija, u svom prvom obraćanju u Parlamentu prošlog decembra, jasno je naveo da će reforma javne uprave biti glavni prioritet njegove vlade. Ovo je dobrodošao znak preuzimanja političkog vlasništva. Drugo, čak i u trenutnoj situaciji, svi nivoi vlasti aktivno učestvuju u izradi nacrta glavnog instrumenta implementacije RJU – Akcionog plana. Mi iz Delegacije EU smo uvijek prisutni kao podrška ovim naporima i obezbjeđujemo tehničku pomoć. Drago nam je da vidimo pozitivan rezultat – taj dokument je skoro spreman i uskoro će biti predat svim vladama na odobrenje. Treće, od kolega iz Banje Luke dolaze pozitivni znaci, takođe – u raspravama nikada nisu osporili suštinu Strateškog okvira, a takođe su i uplatili neke od svojih dugo nezimirenih rata prema Fondu za RJU.

Nadam se da ćete i svi vi, kolege koje rade na RJU u ovoj državi, dijeliti moje uvjerenje da trenutni zastoj treba prevazići. Vjerovatno je potrebno razmisliti o mogućnosti produženja roka važenja Strateškog okvira i njegovog Akcionog plana, ako to neće predstavljati političke ili pravne probleme. Ne treba dalje gubiti vrijeme; svako naredno djelovanje treba biti usmjereno na implementaciju dogovorenih reformi. Strateški cilj treba biti osiguranje takvog kvaliteta javne uprave ove države koji će osigurati njenu integraciju u evropski administrativni prostor. Mi iz Delegacije EU pridružićemo vam se u vašim nastojanjima kroz podršku i pružanje tehničke stručne pomoći i potencijalnih opcija za konkretna pitanja uz pomoć naše tekuće IPA pomoći.

Šta će se desiti ako BiH nastavi sa odbijanjem implementacije vaših preporuka koje se odnose na reformu javne uprave?

Države koje žele pristupiti EU trebaju da ispune reforme koje su obećale, a EU da ispuni svoj dio kada one to učine. Kredibilitet proširenja je jedan od njenih glavnih principa. EU je spremna da nastavi pomagati BiH na njenom putu ka EU pružanjem političke, finansijske i tehničke podrške. Podrška EU će olakšati državi da napreduje u ispunjavaju dobro poznatih uslova članstva, naročito u provođenju dalekosežnih reformi i usklađivanju sa pravilima i propisima EU, a na korist svim svojim građanima.

Neuspjeh vlasti da provedu dugo čekane reforme negativno će uticati na kvalitet života svih građana BiH, kvalitet usluga koje se pružaju građanima, preduzećima, investitorima i potrošačima, i država će nastaviti da kasni za ostatkom regiona.

Glavna posljedica odugovlačenja, opiranja ili pasivnog opstruisanja reformama javne uprave je ozbiljan gubitak kredibiliteta i povjerenja, i na domaćem i na međunarodnom nivou. Vaši građani i vaši ekonomski subjekti su duboko svjesni problema u ovoj oblasti. Kada razgovaram sa njima, oni svedu svoje primjedbe na praktične nedostatke, kao što su duge procedure, i odmah ukažu na glavnu prepreku – politizaciju. Ako nema opipljivog napretka u reformama, i vaši građani i vaša preduzeća će sve više tražiti opcije za život i preduzetništvo ne u BiH, već na drugom mjestu.

Da, kritičan sam kada pričam o neprovođenju preporuka, ali to radim potpuno svjestan da je EU podržala i da će nastaviti da podržava vašu državu u oblasti reforme javne uprave cijelim putem, u zavisnosti od opipljivih rezultata, pružajući stručnu i finansijsku pomoć. Trenutno finansiramo tekuće IPA projekte u ovoj oblasti sa 12,5 miliona evra i uskoro će ovaj iznos biti povećan za iznos od 3,5 miliona evra.

Održavate redovne sastanke sa ambasadama država EU. Da li ste imali priliku da razgovarate na tim sastancima o Fondu za reformu javne uprave, koji je već dugo vremena neaktivan. Da li su donatori još uvijek zainteresovani da investiraju u Fond i pod kojim uslovima?

EU i oni međunarodni donatori koji ulažu u RJU imaju veoma dobru koordinaciju i nastavljaju sa redovnim sastancima. Fond za reformu javne uprave je bio jedan važan instrument za prikupljanje sredstava i mehanizam koordinacije između donatora i vlasti BiH za provođenje dogovorenih strateških ciljeva. Bio bi gubitak nemati ga.

Vjerovatno će sve zainteresovane strane sada raspravljati o upravljanju Fondom za reformu javne uprave. Mislim da ti razgovori trebaju biti vođeni na osnovu dva važna principa: prvo, kada se implementiraju aktivnosti planirane u zajednički dogovorenim strateškim dokumentima, Fond treba da osigura uravnoteženo finansiranje projekata na osnovu svih OECD/SIGMA PAR principa: razvoj strategija i planiranje, razvoj državne službe, odgovornosti, pružanje usluga i upravljanje javnim finansijama. Drugo, finansiranje zajedničkih projekata, u kojima svi partneru mogu i trebaju učestvovati, moglo bi biti dopunjeno mogućnostima pojedinačnih pilot projekata.

Usvajanje Strateškog okvira za RJU i njegovog Akcionog plana od strane svih, kao i pronalaženje rješenja za bolji aranžman koordinacije i dobro upravljanje Fondom, bilo bi viđeno od strane EU i ostalih međunarodnih donatora kao znak da su donosioci odluka iz BiH posvećeni daljim reformskim naporima. To bi motivisalo međunarodne donatore da se finansijski obavežu. Molim vas, nemojte imati iluziju da će međunarodni donatori ponuditi novac za reformu javne uprave samo iz saosjećanja i humanitarne solidarnosti, kao što je finansijska podrška do sada bila ponuđena bezuslovno, da bi se spasili životi i privreda tokom krize usljed koronavirusa. Ako donatori zaključe da niste kredibilni u izgradnji depolitizovanog, profesionalnog i odgovornog administrativnog sistema, počeće preusmjeravati svoju podršku negdje drugo.

Fond za reformu javne uprave se ne može finansirati samo donatorskim sredstvima. Sve veća politička odgovornost nad RJU zahtijeva kredibilnu budžetsku odgovornost, odnosno, povećane budžetske doprinose od svih nivoa vlasti u BiH. Ovo je jedan cilj za koji je neophodna politička posvećenost sa svih strana.

Kakva su vaša očekivanja od trećeg sastanka Posebne grupe za reformu javne uprave koji je planiran za juli ove godine?

Ovo je prvi sastanak Posebne grupe nakon objavljivanja Mišljenja Komisije i to je prilika za političke vođe ove države. RJU nije samo tehnokratsko nastojanje, već je to prvo i najvažnije političko nastojanje. Željeli bismo da taj sastanak pokaže jaču političku posvećenost reformi javne uprave. Do sada, BiH je jedina država u regionu u kojoj ministri nisu učestvovali u Posebnoj grupi za RJU. Zbog toga pozivamo ministre nadležne za RJU na svim nivoima da se dogovore o budućim aktivnostima radi ispunjavanja ključnog prioriteta 14 iz Mišljenja, kao i preporuka iz Analitičkog izvještaja. Zbog toga, očekujemo da vlasti u BiH postignu dogovor o (i) usvajanju Strateškog okvira i njegovog Akcionog plana kako bi dovele do vjerodostojnih reformi javne uprave, (ii) uspostavljanju tijela na političkom nivou koje će preuzeti vlasništvo i upravljati procesom reformi na koordinisan način, i (iii) povećanju procesa usklađivanja zakona o državnoj službi u cilju koordinisanog pristupa profesionalnim standardima zaposlenika.

U februaru ove godine, Evropska komisija je predložila novu i strožiju metodologiju za pregovore o pristupanju u EU. Zvanične informacije iz Brisela navele su da će Evropska komisija sada čak i više insistirati na poštovanju vladavine prava i, samim tim, na reformi javne uprave. Da li mislite da bi nova metodologija mogla dodatno usporiti put BiH prema EU ili bi to moglo da znači ubrzaniju primjenu evropskih standarda u Bosni i Hercegovini?

Nova metodologija predstavlja prijedlog Komisije za jačanje procesa pristupanja EU. Ima za cilj da učini proces proširenja kredibilnijim, predvidjivijim, dinamičnijim i predmetom jačeg političkog upravljanja. U svjetlu ove metodologije, takođe smo naglasili političku prirodu dijaloga i pozvali smo ministre u Posebnu grupu za reformu javne uprave. Prijedlog Komisije ponovo potvrđuje centralnu ulogu koju igra reforma javne uprave među ”osnovama” procesa proširenja. U tom smislu, reforma javne uprave biće na istom nivou sa ostalim osnovama. Što se tiče ubrzanja ili usporenja kretanja BiH ka članstvu u EU, to će zavisiti od opipljivih reformskih koraka koje će preduzeti javne vlasti ove države, a ne od nove metodologije.