Revidirana metodologija proširenja: pitanja i odgovori

Zbog čega Evropska komisija usvaja revidiranu metodologiju?

Današnje saopštenje sadrži prijedloge Komisije za jačanje procesa pristupanja EU. Cilj mu je učiniti proces proširenja kredibilnijim, predvidljivijim i dinamičnijim, kao i omogućiti snažnije političko usmjeravanje. Na ovaj način se jača proces pristupanja te unapređuje njegova učinkovitost i jača kredibilnost i povjerenje na obje strane.

 

Koje su novine kod postojećih prijedloga? Koje su to izmjene kod metodologije proširenja?

Revidirana metodologija proširenja temelji se na četiri ključna principa.

Kredibilnost:

Zemlje kandidati trebaju provesti reforme koje su obećale, nakon čega EU treba da uradi svoj dio posla.

Snažnije političko usmjeravanje:

Interakcija s kandidatima na najvišem nivou kroz redovne susrete i ministarske sastanke.

Snažniji angažman zemalja članica i bolje mogućnosti za pregled i praćenje procesa.

Dinamičniji proces:

Objedinjavanje poglavlja u klastere treba omogućiti temeljitije političke diskusije po tematskim područjima i identificirati mogućnosti za rano usklađivanje i integraciju u politike Evropske unije.

Ključna uloga predviđena je za klaster temeljnih pitanja (vladavina prava, ekonomski kriteriji i reforma javne uprave), gdje je potrebno ostvariti dovoljan napredak prije otvaranja drugih klastera.

Predvidljivost za obje strane:

Jasnije definiranje uslova za zemlje kandidate. Pružanje jasnih podsticaja za uspješno provedene ključne reforme – veći stepen integracije zemlje s Evropskom unijom.

Jasni podsticaji: podrška čvrstom i ubrzanom ekonomskom razvoju i opipljivim koristima za građane kako bi se osiguralo okruženje koje omogućava značajne nužne reforme, poput većih mogućnosti ulaganja, rad na ubrzanoj integraciji i postepenom uvođenju pojedinačnih politika EU, tržišta i programa EU, istovremeno osiguravajući ravnopravne uslove i snažniju regionalnu integraciju.

Odlučnije mjere sankcionisanja svih ozbiljnih ili dužih stagnacija ili čak nazatka: od usporavanja pregovora, izmjena finansiranja i povlačenja pogodnosti bliže integracije.

 

Mijenja li Komisija svoju politiku proširenja?

Uslovi za pristupanje EU utvrđeni su Ugovorom o Evropskoj uniji i Kopenhagenskim kriterijima. Jasni su i nepromjenjivi. Prijedlozi imaju za cilj unaprijediti proces i učiniti ga sveobuhvatnijim.

 

Zemlje u ranijim fazama proširenja nisu morale ispuniti sve ove uslove. Pomjerate ciljeve i odgađate proces pristupanja.

Ne, revidirana metodologija temelji se na istim, dobro utvrđenim kriterijima za pristupanje EU. Kriteriji su definirani još 1993. godine na Evropskom vijeću u Kopenhagenu: potreba postojanja stabilnih institucija koje garantiraju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava te poštivanje i zaštitu manjina; funkcionalna tržišna ekonomija i sposobnost da se nosi s konkurencijom i tržišnim snagama u EU-u; sposobnost preuzimanja i učinkovitog izvršavanja obaveza iz članstva.

U slučaju Zapadnog Balkana, dodatni uslovi za članstvo utvrđeni su u „Procesu stabilizacije i pridruživanja“ i najvećim dijelom se odnose na regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose.

Nema prečica do članstva. Tačno je da je proces pristupanja danas zahtjevniji nego je to bilo slučaj ranije. Ali to je iz razloga što je proces postao rigorozniji kako bi se pomoglo zemljama da se nose s težim izazovima sa kojima se suočavaju u svojim naporima na reformama.

 

Kako ocjenjujete napredak zemalja proširenja?

Svake godine Komisija predstavlja svoj tzv. „paket proširenja“, uključujući i informaciju o proširenju (ovim saopštenjem se utvrđuje dalji pravac i daje pregled stanja u zemljama proširenja) i izvještaji za pojedinačne zemlja. U svojim izvještajima, Komisija predstavlja detaljnu procjenu trenutnog stanja u svakoj zemlji kandidatu i potencijalnom kandidatu, potom pregled postignuća iz prošle godine i smjernice o prioritetima u reformama. Procjene se temelje na redovnom praćenju stanja u državama od strane Komisije, informacijama iz delegacija EU-a na terenu i raznim drugim izvorima, uključujući informacije zemalja članica EU, izvještaje Evropskog parlamenta, informacije vlada zemalja i informacije raznih međunarodnih i nevladinih organizacija.

 

Na koji način EU podržava reforme u zemljama proširenja?

EU pruža pomoć zemljama koje žele postati članice kroz političku, finansijsku i tehničku podršku, što im olakšava napredak u ispunjavanju utvrđenih zahtjeva za članstvo, posebno u provođenju dalekosežnih reformi i usklađivanju s pravilima i propisima EU-a.

Evropska unija pruža zemljama finansijsku podršku putem Instrumenta pretpristupne pomoći. U periodu od 2014. do 2020. godine, EU je za ove svrhe izdvojila 11,7 milijardi eura, uz kontinuirano finansiranje predviđeno za period 2021. do 2027. godine. EU i nacionalne vlasti odlučuju o područjima u koja će uložiti sredstva.

Komisija i države članice također podržavaju javne uprave zemalja proširenja uz tehničku pomoć za usklađivanje, primjenu i provođenje zakonodavstva EU-a kao i olakšavanje razmjene najboljih praksi EU-a. Jedan od instrumenata u ovom dijelu su i TAIEX/Twinning radionice, misije stručne procjene i studijske posjete.

 

Šta znači revidirana metodologija za temeljna pitanja, prije svega vladavinu prava?

Predlažemo uravnoteženi pristup, koji će dovesti do dinamičnijeg i kredibilnijeg procesa, stavljajući još snažniji fokus na suštinsku ulogu temeljnih reformi nužnih za evropski put. Vladavina prava će postati još važnija u pristupnim pregovorima, na primjer, kroz integrisanje aktivnosti na borbi protiv korupcije kroz relevantna poglavlja. Predviđa se i snažniji fokus na osnovama funkcionisanja demokratskih institucija, reformi javne uprave i podršci ekonomskim reformama. Napredak u temeljnim reformama neminovno će diktirati ukupni tempo pregovora.

 

Hoće li reforma javne uprave sada biti dio pregovora o pristupanju kao zasebno poglavlje? Šta to znači u praksi?

Prijedlog Komisije iznova potvrđuje centralnu ulogu reforme javne uprave u kontekstu temeljnih pitanja procesa proširenja. Ti temelji će biti još i važniji u pregovorima o pristupanju. Predviđa se da se pregovori u dijelu temeljnih pitanja prvi otvaraju i posljednji zatvaraju, te da napredak po temeljnim pitanjima određuje ukupnu dinamiku pregovora. U tom smislu reforma javne uprave ima isti status kao i svako drugo temeljno pitanje.

 

Hoće li se nova metodologija primijeniti samo na Sjevernu Makedoniju i Albaniju ili također Srbiju i Crnu Goru?

Nova metodologija se formalizira isključivo u pregovaračkim okvirima za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

Istovremeno, brojni prijedlozi mogli bi biti privlačni i za Srbiju i Crnu Goru, jer mogu doprinijeti dinamičnijim, predvidljivijim i kredibilnijim procesima i za ove dvije zemlje. Srbija i Crna Gora imaju mogućnost izbora, ako to žele. Trena napomenuti da se već prethodno utvrđeni pregovarački okviri za Crnu Goru i Srbiju ne moraju nužno mijenjati.

 

Činjenica je da će revidirana metodologija biti osnova za nove pregovaračke okvire. Znači li to postojanje dvije dinamike u proces pristupanja: jedna koja je lakša, za one koji su već u pregovorima, i druga, teža, za Albaniju i Sjevernu Makedoniju?

Proces pristupanja je jednako je težak za svakog kandidata, ali na različite načine, jer se izazovi razlikuju. Pregovarački okviri nikada nisu identični. Okviri uzimaju u obzir kontekst svakog kandidata i preciziraju način vođenja pregovora. Brzina napretka ka pristupanju EU ne ovisi o pregovaračkim okvirima, već o političkoj volji zemlje da provede potrebne reforme kako bi zemlja ispunila kriterije za pristupanje EU. Uslovi za ulazak u EU su jednaki za sve zemlje i brzina ovisi o vremenu potrebnom za ispunjavanje kriterija.

Ali s današnjim prijedlogom određenih prilagodbi u okviru metodologije, cilj nam je osigurati bolju podršku njihovom procesu reformi. Sa udruživanjem poglavlja u klastere, jasnijim kriterijima i snažnijim političkim usmjeravanjem, naš je cilj pomoći zemljama da brže napreduju u reformama.

 

Šta je s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom? Šta metodologija znači za ove zemlje?

EU je u više navrata potvrdila svoju nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Proces stabilizacije i pridruživanja ostaje zajednički okvir odnosa s ove dvije zemlje.

U zaključcima iz decembra 2019. godine, Vijeće je pozdravilo Mišljenje Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU. Vijeće je pozvalo izvršna i zakonodavna tijela na svim nivoima vlasti da počnu raditi na ključnim prioritetima navedenim u Mišljenju, u skladu s legitimnim težnjama građana Bosne i Hercegovine za napretkom ka Evropskoj uniji.

EU je pozdravila imenovanje novog saziva vlasti u Bosni i Hercegovini i spremna je raditi s domaćim vlastima na provedbi 14 utvrđenih prioriteta, utirući put ka kandidatskom statusu.

Za Kosovo je važno da nova vlada nastavi rad na reformama, uključujući provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i nadogradnju na Evropsku reformsku agendu, kako bi se građanima osigurali opipljivi rezultati.

Komisija se raduje saradnji s novom vladom na Kosovu i pružanju pomoći u njezinoj Evropskoj reformskoj agendi, s fokusom na jačanje vladavine prava, javne uprave i privrede. Također je važno da Kosovo ukine carinske stope i obnovi svoj angažman u regionalnim inicijativama i saradnji.

 

Koji su sada sljedeći koraci?

Komisija se nada da će zemlje članice odobriti ovaj prijedlog, paralelno s otvaranjem pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, uoči samita Evropske unije i Zapadnog Balkana u Zagrebu 6. i 7. maja, gdje će Komisija također iznijeti plan ekonomskog i investicijskog razvoja za područje Zapadnog Balkana. U slučaju pozitivne odluke Vijeće u tom smislu, zadužit će Komisiju da predstavi nacrt pregovaračkih okvira s ove dvije zemlje, u kojima će se dalje precizirati prijedlozi izneseni u revidiranoj metodologiji.