Uoči Međunarodnog dana nulte tolerancije za genitalno sakaćenje žena, 6. februara 2020. godine, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Komisije Josep Borrell, potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová, komesarka za ravnopravnost, Helena Dalli i komesarka za međunarodna partnerstva, Jutta Urpilainen, udružili su se kako bi još jednom potvrdili snažno opredjeljenje EU u iskorjenjivanju prakse genitalnog sakaćenja žena širom svijeta te dali sljedeću izjavu:
„Djevojke i žene imaju ekskluzivno pravo da odlučuju o svom tijelu. Ničije tijelo ne bi smjelo biti podvrgnuto bilo kakvom nasilju ili zlostavljanju ni pod kojim uslovima. Genitalno sakaćenje žena predstavlja teško kršenje ljudskih prava i opasno kršenje tjelesnog integriteta žena. Danas smo udružili glasove, sa jasnim stavom: Dosta je. Nulta tolerancija za genitalno sakaćenje žena.
Temeljem program predsjednice Ursule von der Leyen za Evropu, prevencija rodno uslovljenog nasilja i zaštita žrtava nalaze se u samom središtu politika jednakosti Unije. Predstojeća Strategija Evropske unije za rodnu ravnopravnost bavit će se svim oblicima nasilja nad ženama, uključujući genitalno sakaćenje žena. Trenutačno, Evropska unija finansira sedam tekućih projekata u Portugalu, Španiji, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj i Njemačkoj u sklopu Evropske mreže za zaustavljanje gentialnog sakaćenja žena. Komisija također nastavlja osiguravati finansiranje kroz Daphne programe EU za projekte usmjerene na suzbijanje rodno uslovljenog nasilja.
Evropska unija se bori protiv genitalnog sakaćenja žena, zajedno sa partnerskim zemljama, u okviru dijaloga o ljudskim pravima. Navedeno uključuje usvajanje zakona i propisa za sprečavanje i kriminalizaciju ove prakse, pružanje usluga prevencije, zaštite i njege, podizanje svijesti o njenim posljedicama ili razvoj kapaciteta zdravstvenih radnika. Ovaj rad je podržan provedbom konkretnih projekata. Pored toga, Evropska unija ulaže i značajne iznose za zaustavljanje nasilja nad ženama i djevojčicama kroz Zajedničku „Spotlight“ inicijativu EU i UN-a u zemljama gdje je rasprostranjena ta praksa.
Međutim, potrebno je učiniti još i više. Unatoč sve većim političkim obavezama i ulaganjima za okončanje prakse genitalnog sakaćenja žena do 2030. godine, promjena je prespora. Evropska unija je posvećena zajedničkom radu s preživjelima, pogođenim zajednicama i stručnjacima na razbijanju rodnih stereotipa i društvenih normi kako bi se ova praksa okončala. Nikakav običaj, tradicija, kultura, religija ili takozvana čast ne mogu opravdati takvo opasno krivično djelo usmjereno protiv prava žena i djevojčica.
Nastavljamo raditi na zaustavljanju svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama. Moramo iskorijeniti genitalno sakaćenje žena jednom zauvijek.“
Opće informacije
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije genitalno sakaćenje/obrezivanje žena obuhvaća sve postupke djelomičnog ili potpunog uklanjanja vanjskih ženskih spolnih organa ili druge ozljede ženskih spolnih organa iz medicinski neutemeljenih razloga.
Prema procjenama, više od 200 miliona djevojčica i žena su žrtve genitalnog sakaćenja širom svijeta, uključujući najmanje pola milijarde njih koje žive u Evropi. Posljednje procjene predviđaju da će u periodu od 2015. do 2030. godine 68 miliona djevojčica u 25 zemalja biti obrezano.
Genitalno sakaćenje žena provodi se zbog kulturnih, religijskih i/ili društvenih razloga nad djevojčicama od ranog djetinjstva do dobi od 15 godina, a predstavlja jedan od oblika zlostavljanja djece i nasilja nad ženama i djevojčicama. Njegove su fizičke i psihološke posljedice teške i dugotrajne.
Mnoge djevojčice i žene u Evropskoj uniji također su izložene riziku ili su doživjele genitalno sakaćenje. Evropski institut za ravnopravnost spolova provodi istraživanja o učestalosti genitalnog sakaćenja žena u Europskoj uniji te je objavio studiju o učestalosti te prakse u Belgiji, Grčkoj, Francuskoj, Italiji, Kipru i Malti.
Genitalno sakaćenje žena oblik je nasilja nad ženama kriminaliziran u skladu s Istanbulskom konvencijom Vijeća Evrope. Konvenciju su potpisale sve države članice EU, a dosad ju je ratificiralo njih 21. Evropska unija je postala potpisnica Konvencije u junu 2017. godine, a planira i njenu ratifikaciju.
Evropska unija i dalje se zalaže za potpunu provedbu Programa održivog razvoja do 2030. godine, u kojem se o genitalnom sakaćenju žena govori u cilju br. 5 o rodnoj ravnopravnosti i posebnom podcilju 5.3 o iskorjenjivanju štetnih praksi.
U kontekstu vanjskog djelovanja i razvojne saradnje, okončanje genitalnog sakaćenja žena je jedna od prioritetnih akcija u okviru Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokratiju za period 2014. do 2019. godine. Plan prate i konkretne akcije, poput Zajedničkog programa o napuštanju prakse genitalnog sakaćenja žena, sa izdvojenih 11 miliona eura za borbu protiv ovakve prakse u 17 partnerskih zemalja.
Za više informacija
Za više informacija o genitalnom sakaćenju žena i aktivnostima Evropske unije na eliminaciji ove prakse, pogledajte Pitanja i odgovore:
https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/qanda_20_192
