Uvodnik predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen o Evropskom zelenom dogovoru

Želi li čovječanstvo da i dalje živi dobro i sigurno na ovoj planeti? Suočeni smo s egzistencijalnom prijetnjom i cijeli svijet to počinje uviđati. Šume su u plamenu od Amerike do Australije. Pustinje se šire duž Afrike i Azije. Porast nivoa mora predstavlja prijetnju našim evropskim gradovima, jednako kao i pacifičkim ostrvima. Ovakve pojave nisu strane čovječanstvu, ali nikada prije se nisu javljale ovakvom brzinom.

Nauka nam govori da još uvijek možemo zaustaviti ovu epidemiju, s tim da nam ponestaje vremena. Nova Evropska komisija ne gubi vrijeme. Danas, dvije sedmice po preuzimanju mandata, predstavljamo naše smjernice za Evropski zeleni dogovor (engl. Green Deal).

Cilj nam je da do 2050. godine postanemo prvi klimatski neutralan kontinent, usporimo globalno zagrijavanje i ublažimo njegove učinke, što je zadaća za našu i buduće generacije, s tim da promjena mora započeti odmah, znajući da je možemo ostvariti.

Evropski zeleni dogovor koji danas predstavljamo jeste nova evropska strategija rasta. Njime će se smanjiti emisije i istovremeno stvoriti radna mjesta i unaprijediti kvaliteta naših života.

Upravo će ovaj zeleni aspekt biti prisutan u svim našim politikama, od transporta do oporezivanja, od hrane do poljoprivrede, od industrije do infrastrukture. Našim Zelenim dogovorom želimo ulagati u čistu energiju i proširiti trgovanje emisijama, ali također i potaknuti kružnu ekonomiju i sačuvati evropsku biološku raznolikost.

Evropski zeleni dogovor nije tek nužnost, već i budući pokretač novih ekonomskih prilika. Mnoge evropske tvrtke već postaju zelene, smanjuju svoj ugljični otisak i otkrivaju čiste tehnologije. Razumiju da ova planeta ima svoja ograničenja: evropske kompanije bez obzira na veličinu razumiju da se svi moraju pobrinuti za naš zajednički dom. Također znaju da će biti u prednosti, ukoliko otkriju održiva rješenja sutrašnjice.

Ono što treba privatnom sektoru i donositeljima promjena s naše strane jeste pojednostavljen pristup finansiranju. Da bismo to osigurali, dostavit ćemo Plan ulaganja u održivu Evropu, a kojim će se podržati jedna trilijarda eura ulaganja u sljedećoj deceniji. Radit ćemo zajedno s Evropskom investicijskom bankom, kao evropskom klimatskom bankom.

Narednog marta izlazimo s prijedlogom prvog evropskog zakona o klimi koji će zacrtati buduće pravce i osigurati ireverzibilnost. Naime, investitori, inovatori i poduzetnici trebaju jasna pravila za planiranje svojih dugoročnih ulaganja.

U promociji transformacije načina kako proizvodimo i konzumiramo, živimo i radimo, također moramo zaštititi i pratiti one koji rizikuju da ih takve promjene teže pogode. Tranzicija mora funkcionirati za sve ili neće uopće uspjeti. Predložit ću osnivanje Fonda pravične tranzicije, za koji želim da mobilizira, zajedno sa sredstvima Evropske investicijske banke i privatnim novcem, stotinu milijardi eura ulaganja u narednih sedam godina. Potrudit ćemo se da pomognemo onim europskim regijama koje će morati poduzeti veće iskorake, tako da niko ne bude izostavljen.

Širom Evrope i mladi i stari ne zahtijevaju samo klimatske akcije. Oni već sada mijenjaju svoje životne stilove. Pomislite na one koji od kuće do posla i nazad biraju biciklo ili javni prevoz, na roditelje koji se odlučuju za pelene za višekratnu upotrebu, kompanije koje odbacuju jednokratnu plastiku i osiguravaju održive alternative na tržištu. Mnogi od nas su dio ovog evropskog i globalnog pokreta za klimu.

Devet od deset evropskih građana zahtijeva odlučno klimatsko djelovanje. Naša se djeca oslanjaju na nas. Evropljani žele da njihova Unija djeluje na domaćem i bude predvodnica na globalnom terenu. Upravo se ovih dana cijeli svijet okupio u Madridu na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimi kako bi razgovarali o kolektivnim akcijama protiv globalnog zagrijavanja.

Evropski zeleni dogovor je odgovor Evrope na zahtjeve naših ljudi. To je posao Evrope, za Evropu i doprinos boljem svijetu. Svaki Evropljanin može biti dio promjene.

Europa.ba