Odgovor EU na dezinformacijske kampanje

Piše: Maida Muminović

„Notre Dame su zapalili vanzemaljci“, „Hitler je neuspjeli američki historijski eksperiment“, „Slijetanje na mjesec snimano je u holivudskim studijima“, „U Ukrajini su na vlasti i dalje nacisti“.

Ove četiri naizgled besmislene i nepovezane vijesti djeluju bezazleno, no one to nisu. Ove vijesti izmišljene su, objavljene i raširene putem medija i društvenih mreža u sklopu pažljivo planiranih kampanja kojima je cilj stvoriti sumnju u činjenice i izazvati zbunjenost i nepovjerenje u zvanične izvore informacija.

Zajedničko za ove vijesti je izvor –  dolaze iz Rusije i primjeri su izdvojeni među 6000 dezinformacija koje je u posljednje četiri godine raskrinkala radna grupa osnovana u okviru Evropske službe za vanjsko djelovanje, East StratCom.

„East StratCom-a  je formiran da  djeluje protiv ruskih dezinformacijskih kampanja. Jedan od osnovnih zadataka mu je razvoj svijesti kod građana o tome da su dezinformacijske kampanje stvarne, koji im je cilj, kako dolaze u javni prostor i kako se šire. East StartCom  razvija i komunikacijske proizvode i kampanje fokusirane na bolje objašnjenje politika EU u našim partnerskim zemljama na istoku“,  kazao nam je jedan od stručnjaka Evropske unije koji radi na ovom pitanju.

Među važnijim alatima East StratCom-a je „EUvsDisinfo“, pretraživa baza podataka o dezinformacijama koje je radna grupa raskrinkala od svog osnivanja. Svako može pristupiti bazi, a u njoj se svakodnevno objavljuju slučajevi dezinformacija koje tim East StartCom-a prepozna u medijima širom EU ali i na društvenim mrežama.

„U kontekstu svakog slučaja dostupnog u bazi ukazujemo na izvor vijesti, lažne podatke koji su u njoj objavljeni i suprostavljamo ih provjerenim činjenicama“ rekao je naš sagovornik.

EUvsDisinfo“ nudi i korisne savjete i alate kako prepoznati lažne vijesti i ne postati sudionik u njihovom širenju. Termin „pranje informacija“ pojašnjava na koji način se dezinformacije najčešće pojavljuju i kreću od izvora do mainstream medija.

Tako se lažna informacija ili dezinformacijski narativ pojavljuje se na nekoj manje relevantnoj web stranici. Zatim se ista poruka pojavljuje na blogovima i društvenim mrežama, te i kao tema na internet forumima. Kada zadobije dovoljno pažnje završi u mainstream medijima, a to je trenutak kada oni koju su informaciju plasirali znaju da su ostvarili uspjeh.

Potreba da se Evropska unija strateški posveti borbi protiv ruskih dezinformacija prepoznata je 2014. godine. Tada je prvi put primijećeno da vojne akcije koje je Rusija provodila u Ukrajini prati intenzivno plasiranje lažnih informacija, poluinformacija, teorija zavjere koje su zahvaljujući društvenim mrežama prelazile granice sukoba i uticale na globalno javno mnjenje o događajima u Ukrajini. I danas se iz Kremlja ulažu napori u širenje dezinformacija o obaranju aviona Malaysia airlinesa iznad Ukrajine u julu 2014. godine, unatoč postojanju dokaza o odovornosti Rusije za ovu tragediju.

Od 2015. godine do danas, EU je poduzela niz koraka ka suzbijanju uticaja ruskih dezinformacijskih kampanja. Posljednji u nizu je usvajanja Akcionog plana protiv dezinformacija u decembru 2018. godine.

Među značajnijim ishodima posvećenosti EU borbi protiv dezinformacija, posebno se ističe postignuta saradnja sa online platformama Facebook, Google i Twitter. Naime, od početka 2019. godine do maja, tri giganta internet industrije na dobrovoljnoj osnovi dostavila su Evropskoj komisiji detaljne  izvještaje koji sadrže i zmeđu ostalog i podatke o broju uočenih i uklonjenih lažnih korisničkih profila, ili profila za koje se utvrdilo da postoje samo u svrhu dezinformisanja.

Nedavno je i budžet EU za suzbijanje dezinformacija udvostručen, što će omogućiti da se EU ovim pojavama suprostavi sa još snažnijim resursima.

„Pomaka zasigurno ima, kako u shvatanju šire javnosti tako i u poimanju medijske iindustrije za odgovornost u širenju lažnih vijesti“ kazao je naš sagovrnik.

#NeVjerujNaPrvu je projekat Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj ovog članka je  isključiva  odgovornost  autora i ne odražava nužno stajališta Evropske unije