Kako nam je internetski šaljivdžija postao vodeći svjetski ekspert za zastave

Piše: Adis Nadarević

Ako ste naišli na vijest da je zastava Bosne i Hercegovine izabrana za treću najljepšu zastavu na svijetu pričekajte malo prije nego što to dalje podijelite na društvenim medijima. Lijepo je čuti da zastava Bosne i Hercegovina estetski kotira tako visoko i da su mediji tome poklonili pažnju, ali u ovom slučaju nije bilo riječi o nekakvom stručnom mišljenju.

Naslove kao što su „Zastava Bosne i Hercegovine među tri najljepše na svijetu“, „Zastave BiH i Hrvatske među deset najljepših na svijetu“, „Riječ stručnjaka: Bh. zastava među 10 najljepših na svijetu“, ste u posljednje vrijeme mogli pročitati na društvenim mrežama, a u pitanju je zaostali odjek vijesti iz 2016. godine koja se i dalje reciklira unatoč svojoj neistinitosti. Ustvari, sama vijest da su zastave naše zemlje i Hrvatske izabrane među deset najljepših na svijetu i nije neistinita – neistinita je težina koju su joj dali portali u ove dvije zemlje.

Način na koji je ova vijest dočekana i obrađena u našem medijskom prostoru jeste jedan benigan, ali jako dobar primjer procesa nastanka i širenja lažnih vijesti na kojeg je javnost sve manje imuna. Krenimo od emocija i povjerenja.

Emocije su ključni faktor u širenju dezinformacija i lažnih vijesti. Baš naša zastava – simbol naše zemlje i nas samih – izabrana među naj-najljepše na svijetu! Upravo na takve osjećaje računaju i oni koji namjerno plasiraju pogrešne i lažne vijesti, jer im je poznato da ljudi često emocijama daju prednost pred činjenicama. Pa čak i oni koji uz sve znanje o mehanizmima širenja neistina, računaju na drugu jako bitnu stvar u procesu širenja lažnih vijesti a to je povjerenje.

U današnje vrijeme brzog protoka informacija i utrke u čitanosti, vijesti se ponekad prenose bez provjeravanja ili dodatnog provjeravanja, uz povjerenje u prethodne karike u lancu i pretpostavku da je neko već provjerio ono što prenosi. A, kao što nas poslovica uči, pretpostavka je majka svih… recimo propusta.

Cilj ovog teksta ni u kojem slučaju nije ismijavanje pojedinačnih medija niti njihovo predstavljanje kao širitelja lažnih vijesti. Zbog toga se u njemu neće prozivati mediji imenom i prezimenom i jedini link na neki članak će biti ovaj na kojem se nalazi originalni tekst, čija je pogrešna interpretacija dovela do toga da u nekoj mogućoj raspravi o estetici zastava možete dobiti „šta ti znaš, najveći stručnjak na svijetu rek'o da samo Kongo i Papua Nova Gvineja imaju ljepšu zastavu od nas“ kao legitiman argument.

No, da odsustvo linkova ne bi dovelo u pitanje istinitost ovih redova, koristiće se dijelovi analiziranih tekstova koje čitalac može unositi u tražilicu i tako se i sam malo igrati provjere činjenica ili fact-checkinga. Jedan takav citat jeste „Johnny Sharples je vjerovatno najveći stručnjak za zastave svijeta“ i možete ga odmah unijeti u Google. Dobićete solidan broj prilično respektabilnih portala koji su nekritički povjerovali kako je kolumnista zabavnog portala Joe.co.uk zapravo najveći stručnjak za zastave. Uz to, pogrešno su mu prenijeli i ime.

Bilo da je čovjek Johnny ili Jonny – kako se stvarno piše njegovo ime – činjenica je kako se jednostavnijom pretragom moglo ustanoviti da nije riječ ni o kakvom stručnjaku za zastave jer kombinacija „Johnny/Jonny Sharples flags expert“ naprosto ne daje nikakve rezultate. Da je stvarno riječ o vodećem svjetskom veksilologu, zasigurno bi Google pretraga pokazala članak o njemu, link na njegov rad ili najavu nekog predavanja. U ovom slučaju, ništa od toga, sem što ćete možda naići na podatak da je postojao nogometaš John Sharples koji je jednu sezonu grijao klupu u Manchester Unitedu prije nego što će završiti karijeru igrajući u škotskoj ligi.

Taj John Sharples nema veze sa ovim našim koji se zove Jonathan Gabriel „Jonny“ Sharples i za kojeg su naši portali naveli kao referencu sljedeći citat: „Na kvizu Flags of the World u nekoliko je navrata pogodio svih 197 zastava država svijeta“. Vjerovatno nakon što ste proguglali ovaj citat i vas zabavlja činjenica da su prenoseći ovu vijest portali u potpunosti ignorisali njegovu satiričnu dimenziju i autorovu samoironičnu šalu uzeli kao potvrdu njegovog kredibiliteta. Naime, to što ste na kvizu na internetu u više navrata pogodili sve ponuđene zastave vas čini veksilologom otprilike onoliko koliko vas pređenih hiljadu nivoa na Candy Crushu čini tehnologom konditorske proizvodnje.

Jednako tako je zabavno da su pojedini portali prenijeli i objašnjenje zašto je baš naša zastava odabrana među deset najljepših, gdje stoji citat „Kako god, najljepši mi je kontrast između plave i žute, isto što i dres Boca Juniorsa čini čuvenim.“ Poznato je da se o ukusima ne raspravlja, ali valjda bi kredibilan naučnik trebao imati neke kriterije i standarde koji su ozbiljniji od poređenja sa dresom argentinskog kluba koji nam je dao Diega Maradonu i Romana Riquelmea, zar ne?

Kao posebna referenca navodi se i da je „Jonny Sharples član britanskog Instituta za zastave“. Ne treba puno guglanja da se ustanovi kako je the Flag Institute ozbiljno udruženje koje okuplja sve one koje zanimaju zastave i koje ima svoje podružnice širom svijeta. Tako i vi za trideset i sedam britanskih funti možete postati članom britanskog Instituta za zastave i postati svjetski priznat stručnjak, te uz to kvartalno dobijati primjerak Flagmastera – zvaničnog glasila Instituta na dvadeset i četiri strane u boji.

Teško je ostaviti šalu po strani u situaciji u kojoj je očigledno šaljivi članak o zastavama izabranim isključivo na osnovu ličnog ukusa autora protumačen i nekritički prenesen kao ekspertsko mišljenje. Ono što ovaj benigni propust velikog broja portala čini posebno zanimljivim jeste činjenica da je upravo autorov humoristični prikaz vlastitih kompetencija uzet kao ultimativna potvrda njegovog kredibiliteta bez ikakve provjere, koliko god ona u ovom slučaju bila laka.

Već samo malo ozbiljniji nivo provjere bi pokazao i kako sam Jonny Sharples na svom profilu na Twitteru sebe opisuje kao internetskog šaljivdžiju (online joker) te kako je nedavno imao prijedlog da se na novu novčanicu od pedeset funti stavi slika beka Leicestera Harryja Maguirea kako jaše na šlaufu oblika jednoroga. U obrazloženju inicijative je stajalo kako nijedna novčanica do sad na sebi nije imala polufinalistu Mundijala koji plovi na mitskom biću, a u internetskom glasanju je dobila više glasova od mnogih historijski važnih Britanaca. Moglo bi se reći kako je to nakon Brexita još jedan dokaz da Britanci prilično neozbiljno shvataju koncept plebiscitarnog izjašnjavanja ali to nije tema ovog teksta.

Ono što je nama zanimljivo jeste mehanizam nastanka i prenošenja dezinformacija i jedan ovako zabavan članak koji nema potencijal da napravi ozbiljnu štetu u javnom prostoru je odličan primjer na kojem se može istaći važnost provjeravanja informacija. Zapitajmo se: koliko neistina upijemo iz medija usljed nedovoljnog fact-checkinga i onda ih uzimamo kao činjenice na kojima gradimo stavove koji bi možda bili drugačiji da smo na vrijeme provjerili ono u šta smo povjerovali na prvu.

Vrijeme u kojem živimo nam pruža tolike mogućnosti pristupa informacijama da više niko nema pravo koristiti neobaviještenost kao izgovor. Svako sa pristupom internetu i zdravim razumom može biti fact-checker, pitanje je samo želimo li prepustiti nekom drugom da misli za nas ili ćemo koristiti najveći od svih darova koje imamo – sposobnost rasuđivanja.

Za kraj, da samom sebi ne ostavim ni najmanji prostor za grešku, kontaktirao sam Jonnyja i pitao ga da li zna na kakav je prijem na Balkanu naišao njegov članak. U odgovoru kojeg sam dobio stajalo je kako cijeni to što ga smatramo najvećim svjetskim stručnjakom za zastave ali da osim svoje ljubavi prema lijepo dizajniranim zastavama nema nikakav stručni kapacitet u tom polju. Uz to mi je potvrdio i kako član Instituta za zastave može biti bilo ko ali mi je potvrdio i nešto više – da se uz malo truda svaka informacija može staviti na test i biti potvrđena ili osporena.

Zato je važno poštovati vlastitu inteligenciju i postavljati pitanja, tražiti odgovore ili ako ništa drugo – #NeVjerujNaPrvu.

 

#NeVjerujNaPrvu je projekat Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stajališta Evropske unije.