Fact-checking u borbi protiv dezinformacija

Na osnovu medijskih informacija donosimo mnoge bitne životne odluke i oblikujemo stavove o svemu i svima koji nas okružuju. Zato je bitno da su informacije koje dobijamo tačne i istinite.

Piše: Emir Zulejhić

U vremenu sve bržeg razvoja interneta i komunikacijskih tehnologija, sve je i veći broj digitalnih medija koji izvještavaju o događajima i pojavama od značaja za javnosti. Novinarstvo je ključna profesija za jedno društvo, međutim nije svaki medijski izvještaj nastao sa ciljem tačnog informisanja javnosti. Stoga danas sve češće pričamo o fact-checkingu – provjeravanju istinitosti medijskih objava.

Mediji i informacije koje plasiraju često se koriste u svrhu ostvarivanja određenog političkog interesa ili prihoda. Informacija tako postane dezinformacija, odnosno lažna ili obmanjujuća informacija koja se stvara, iznosi i širi radi ekonomske koristi ili radi namjernog obmanjivanja javnosti. Dezinformacija može izazvati javnu štetu, uključujući prijetnje demokratskim procesima i javnim dobrima.

Proizvodnja i širenje dezinformacija ne zahtijeva više od jedne osobe, određene namjere i pristupa internetu. Cijeli proces ne iziskuje puno vremena, za razliku od praćenja, otkrivanja i popravljanju štete koju prouzrokuje dezinformisanje. Fact-checkeri, odnosno osobe koje se bave provjeravanjem istinitosti medijskih izvještaja, u svom poslu koriste različite ocjene koje se odnose na različite oblike medijskih dezinformacija. I tu dolazimo do pojmova lažna vijest, dezinformacija, manipulacija činjenicama, spin, cenzura, klikbejt, pseudonauka…. Šta to sve zapravo znači i da li nam je uopće bitno? Šta su dezinformacije i koje su im posljedice?

U nizu članaka objavljenih u online medijima se tvrdi da su vakcine samo alat u rukama farmakomafije, da su sudovi priznali kako vakcine uzrokuju autizam, da vakcine služe da se smanji broj stanovnika na zemlji i iznose još mnoge druge slične teorije. Ipak, niti jedan sud nije donio odluku kojom se“priznaje” da vakcina uzrokuje autizam, pa tako te teorije ostaju samo teorije i to zavjere. Njihova posljedica: u mnogim naseljenim područjima BiH proglašena je najveća epidemija morbila u posljednjih 25 godina.

Teorije zavjere su teorije u kojima se ne nude nikakvi dokazi, a takve teorije navode više neimenovanih aktera, poput ustaljenih pojmova kao što su “farmakomafija”, “svjetske vlade”, “centri moći”, “strane vlade” i druge slične fraze koje bez tačnih imena ili naziva ne znače ništa. Karakteristika teorija zavjere je i pominjanje “tajnih” ili “povjerljivih” informacija poznatih jako malom broju ljudi, ali koje je baš taj portal uspio sada otkriti i objaviti.

U fact-checkingu koristimo i termin “pseudonauka” za situaciju u kojoj se mišljenja, izmišljeni podaci i nestručne studije prikazuju kao naučne činjenice. Neki od članaka koji spadaju u pseudonauku su oni u kojima se tvrdi da talijanski doktor sodom bikarbonom liječi rak koji je navodno “obična gljivica”. Informacija da soda bikarbona liječi rak koji je zapravo gljivica nema nikakvo naučno pokriće niti je na bilo koji način dokazana. Međutim, ono za šta postoje dokazi, jeste to da su pacijenti ovog talijanskog bivšeg doktora umrli nakon što su u krv ubrzigali sodu bikarbonu, dok bivši doktor trenutno služi zatvorsku kaznu zbog ubistva i prevare.

U svrhu dezinformisanja i izazivanja štete, vijest ne mora uvijek biti u potpunosti netačna ili izmišljena. Ponekad se tačne informacije i podaci predstave na pogrešan način, ili se izmišljaju i mijenjaju samo dijelovi postojeće i istinite informacije, što predstavlja manipulaciju činjenicama.

Dezinformacije se često koriste u političke svrhe, a pristrasno izvještavanje je najbolji primjer toga. U pitanju su vijesti u kojima se jedna strana izrazito favorizira i promoviše, dok se o drugoj strani ili ne piše nikako ili piše isključivo negativno.

Sa druge strane, ako mediji ne objavi informaciju koja je bitna za javnost, ali ne ide u prilog onome koji o tome odlučuje ili ukoliko se neka informacija objavi, pa onda ukloni – u pitanju je cenzura. Još jedan klasični primjer politički motivisane manipulacije.

Spin je vijest kojom medij pokušava da skrene pažnju javnosti sa nekog drugog sadržaja ili događaja o kojima se u tom trenutku izvještava u medijima i koji je od značaja za javnost, a koji ne ide u prilog onome ko o tome ima moć odlučiti.

Sve ove manipulacije donose niz posljedica. Kada govorimo o dezinformacijama u sektoru zdravlja i medicine, posljedice su najočitije i ogledaju se u ljudskim životima. Sa druge strane politički motivisane dezinformacije kreiraju paralelne realnosti u zavisnosti od toga koje medije pratimo.

Na osnovu pogrešnih, nepotpunih i neobjektivnih informacija kreiramo pogrešne, nepotpune i neobjektivne stavove, poglede i donosimo iste takve životne odluke. Od odluke o nevakcinaciji djeteta, preko političkih i izbornih odluka, pa do kreiranja svojih stavova i vrijednosti o ljudima i stvarima koji nas okružuju.

#NeVjerujNaPrvu je projekat Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stajališta Evropske unije.