Kako vi finansirate lažne vijesti?

Svakim klikom, komentarom ili dijeljenjem sadržaja anonimnih portala i stranica direktno doprinosimo njihovoj zaradi. Iza naizgled šaljivih i zabavnih Facebook stranica većinom se krije „farma klikova”.

Piše: Emir Zulejhić

Zamislite da imate jednu farmu koka. Zamislite i da je njena mjesečna dobit 1.000 KM. Ukoliko bi imali dvije takve farme, dobit bi iznosila 2.000, tri farme bi donijele 3.000, a njih 10 bi donijelo zaradu od 10.000KM. Isti princip se primjenjuje i na sve druge poslove i obrte – ukoliko multipliciramo pogone i proizvodnju – multiplicirati će se i zarada.

Međutim uspostaviti novu farmu koka ili bilo koji drugi pogon nije baš jednostavno niti jeftino. Pored troškova koji su potrebni, postoje i zakoni i regulative koje je potrebno poštovati.

A šta ako ne bi postojali zakoni i regulative i ukoliko bi bilo moguće povećati pogon i zaradu u samo jednom danu i za minimalne troškove, bez obaveze da ikome prijavite svoj biznis, prihode i poreze?

U svijetu online medija, odnosno internetskih portala – dešava se upravo ovo.

Pokrenuti portal u BiH vrlo je jednostavno i jeftino. Ne postoje nikakvi zakoni koji bi regulisali ovo područje  i u njemu vlada potpuna anarhija.

Tako su se mnogi odlučili pokrenuti portal koji se potom pretvori u platformu za oglašavanje i dezinformisanje koja donosi profit. Nakon što se za male troškove kreira portal i uveže sa nekom od platformi za oglašavanje, i kada se počnu pojavljivati reklame, krene i zarada koja se obračunava na osnovu broja ljudi koji ga posjećuju. Što više ljudi otvori portal, to je veća zarada od prikazivanja reklama.

Kako bi dalje proširili biznis, mnogi su posegnuli za principom multipliciranja i kreiranja “farmi klikova i portala”.

Ukoliko jedan portal donosi određenu svotu novca, 3 ili 5 portala bi značilo 3 ili 5 puta veću zaradu.  “Farme” portala su zapravo mreže i grupe internet i Facebook stranica koje linkaju jedne na druge. U njima se nalaze portali koji izgledaju kao mediji, a to zapravo nisu. Iako se na takvim stranicama mogu naći članci koji izgledaju kao vijesti, iza njih ne stoji redakcija ili novinari koji pišu sadržaje za objavljivanje. Jedina svrha njihovog postojanja je zarada te su stoga prepuni reklama. Najznačajniji kanal u ovom procesu jeste Facebook kojim se najjednostavnije dođe do publike i ostvaruje posjećenost.

Koliko vas je na Facebooku vidjelo fotografiju na kojoj piše „označi prijatelja čije ime počinje sa „M“ i mora ti kupiti ćevape? Jeste li označili prijatelja čije ime počinje sa “M”?

Koliko vas je vidjelo fotografiju na kojoj se nalazi osoba sa invaliditetom, dok u komentaru piše ”danas mi je rođendan”? Jeste li u komentaru čestitali rođendan osobi kojoj zapravo nije rođendan?

Da li ste nekada komentarisali objave u kojima se od vas traži komentarisanje i iznošenje mišljenja, poput „šta mislite o…“?

Objave na Facebooku koje nemaju reakcije – komentare, lajkove i dijeljenja – manje su vidljive na naslovnici. Objave koje imaju više interakcija – biti će vidljivije većem broju korisnika Facebooka, što znači veća posjećenost portala. I to je osnovni princip funkcionisanja “farmi klikova i portala”. Velikim brojem interakcija u vezi sa određenim sadržajem povećava se vidljivost svih ostalih objava na stranici – odnosno članaka koji se dijele.

Vlasnik farme koka mora imati što više koka i jaja kako bi imao veći profit. Vlasnik “farme portala” na drugoj strani mora imati što više interakcije i posjećenosti, kako bi došao do većeg broja ljudi i imao veći profit.

Vlasniku farme koka profit donose kupci njegovih proizvoda. Vlasniku farme portala profit donose čitatelji, odnosno njih direktno finansiramo svi mi.  Svakim klikom, komentarom ili dijeljenjem bilo kakvog sadržaja ovakvih portala, zapravo direktno podržavamo njihovo postojanje i zaradu.

Jedini izvor prihoda na koji se oslanjaju vlasnici anonimnih portala su klikovi, tako da je jedini način borbe protiv dezinformacija koje šire upravo nedostatak te pažnje.

Mi ih finansiramo, jedino mi i možemo učiniti da oni nestanu ili bar da nemaju uspjeha u mjeri u kojoj trenutno imaju.

#NeVjerujNaPrvu je projekat Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stajališta Evropske unije