Dok skrolamo beskonačnim feedom Facebooka ili Twittera, često je teško prepoznati šta je stvarni a šta lažni sadržaj. Veliki je broj neautentičnih stranica i profila na društvenim mrežama, ali i lažnih medija generalno na internetu, te je zato bitno znati na šta treba obratiti pažnju.

Piše: Emir Zulejhić

Kada razgovaramo sa drugim ljudima, najbitnije nam je ko je osoba sa kojom razgovaramo. Ukoliko nam priđe potpuni neznanac kojeg vidimo prvi put u životu, sa porukom da ima nešto jako bitno i hitno da nam saopšti – da li ćemo uopće pristati da razgovaramo sa takvom osobom? Ukoliko iz radoznalosti pristanemo na razgovor, da li ćemo sve što nam kaže prihvatiti kao istinu i činjenicu? Vjerovatno nećemo. A zašto onda upravo to radimo sa sadržajem online? Tačnije, zašto vjerujemo portalima, stranicama i profilima na internetu koji ne žele da nam se predstave i koji su potpuno anonimni?

Portal koji se predstavlja kao medij treba imati pravilno naveden Impressum i objavljivati potpisane članke.

Dok skrolamo beskonačnim feedom Facebooka ili Twittera, često je teško prepoznati šta je stvarni a šta lažni sadržaj.

Kako prepoznati neautentične stranice i profile?

Recimo, naiđemo na članak koji je objavila neka stranica na Facebooku. Ako se radi o mediju, naziv Facebook stranice i portala treba da bude isti. Ako domena portala čiji je link podijeljen nije ista kao i naziv stranice, treba da nam se upali prva lampica sumnje. Na primjer, naišli ste na Facebook stranicu koja se zove „Bakini kolači“  koja je podijelila članak sa portala „Najnovije vijesti“, a koji pritom izvještava o političkim temama. Bakini kolači ne bi trebali imati veze sa „najnovijim vijestima“, a pogotovo ne sa političkim dešavanjima. Isto je i sa „ljubavnim citatima“, ali i stranicama koje nose nazive po imenima poznatih ličnosti.

Međutim, ne moraju se naziv stranice i portala potpuno i tematski razlikovati da bi posumnjali u kredibilitet nekog izvora – dovoljno je da nazivi nisu identični, kao na primjer Facebook stranica „Vijesti24h“ koja dijeli sadržaj portala „Balkanske vijesti“.

Ako otvorimo Facebook stranicu sa imenom poznate ličnosti, grada ili zanimljivog opisa, i vidimo da se redovno dijele linkovi nekog portala , možemo biti sigurni da je dijeljenje sadržaja sa tog portala svrhe te stranice u svrhu ostvarivanja zarade.

Čak i ako Facebook stranica i portal čiji link se dijeli imaju iste nazive – provjerite kako izgleda stranica koja vam nudi neki sadržaj. Klikom na Facebook stranici na dio koji se zove “about” ili “o stranici” provjeravamo informacije o toj stranici. Kredibilna stranica mora imati popunjene sve rubrike u dijelu “o stranici”, od imena administratora, broja telefona i adrese, pa sve do web stranice i detaljnijeg opisa.

Klikom na “Page transparency” opciju možemo dobiti i informacije iz kojih država dolaze administratori, datum kada je stranica napravljena i da li je mijenjala svoj naziv.

Slično je i sa profilima. Ako vidimo da ne postoje autentične fotografije, lista prijatelja, fotografije sa drugim ljudima, komentari drugih ljudi i ako se dijeli isključivo jedna vrsta sadržaja – u pitanju je lažni profil.

Kako prepoznati lažne medije?

Vratimo se na portal na čiji link smo naišli na Facebooku. Uvijek je bitno da znamo ko su vlasnici, urednici i novinari koji rade za bilo koji online medij. Ove informacije su sadržane u dijelu portala koji se naziva “Impressum”, i koji je obično smješten u gornjem dijelu stranice ili u njenom zaglavlju. Ako portal nema impressum, tj. ličnu kartu medija, onda ga i ne možemo smatrati takvim.

Zapitajmo se –  u demokratskom društvu, koji bi bio motiv skrivanja identiteta u slučaju objavljivanja tačnih i objektivnih vijesti.

Idući korak je provjera samih vijesti. Prije svaka vijest treba da je potpisana, a treba i da se uvjerimo da nisu u pitanju lažna imena.

Autor ili vlasnik fotografija koje se koriste mora biti jasno naveden, a vrijeme objave članka treba biti vidljivo i tačno. Potvrdu informacije uvijek treba tražiti iz više različitih izvora.

Vodimo se principima stvarnog života – ukoliko neko želi nešto da nam kaže, potrebno je da nam se prvo predstavi. Ne vjerujmo anonimnim portalima i ne vjerujmo anonimnim vlasnicima portala. Ne dopustimo da nam prodaju proizvod bez deklaracije, imena proizvođača, sastava, roka trajanja i svih ostalih bitnih informacija.

#NeVjerujNaPrvu je projekat Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stajališta Evropske unije