„Ne vjeruj na prvu“ predstavlja edukativne module i aplikaciju za pametne uređaje

Poznata nam je formula da jedna slika govori više od hiljadu riječi. Međutim, pitanje je može li jedna slika da laže više od hiljadu riječi?“ Ovako je Stefan Janjić, stručnjak iz Novog Sada, počeo svoje izlaganje na temu dezinformisanja na javnom predstavljanju projekta održanom 23. jula u Sarajevu. Događaj je održan u okviru projekta „Ne vjeruj na prvu“ kojeg provodi Evropska unija u Bosni i Hercegovini s ciljem ukazivanja na fenomen dezinformacija, a posebno onih koje se pojavljuju na internetu.

Šefica Ureda za komunikacije Evropske unije u BiH, Jamila Milović-Halilović, istakla je da dezinformisanje nije ni nov, a ni problem specifičan za BiH, ali da su “razvoj tehnologije i njena pristupačnost učinili da se dezinformacije stvaraju i šire brže nego ikada.”

Predavači Emir Zulejhić, Stefan Janjić, Vuk Vučetić, Tijana Cvjetićanin i Marina Riđić, su kroz vizuru profesionalaca koji se bave fenomenom proizvodnje i širenja dezinformacija pokušali da otkriju najčešće motive objavljivanja laži i koristi širenja dezinformacija. Prezentirali su i digitalne alate koji se koriste za provjeru, verifikaciju i praćenje porijekla medijskih sadržaja.

„Informacije se često koriste u svrhu ostvarivanja određenog političkog interesa, ili jednostavno kao izvor prihoda. Informacija tako postane dezinformacija, odnosno lažna ili obmanjujuća informacija koja se stvara, iznosi i širi radi ekonomske koristi ili radi namjernog obmanjivanja javnosti. Može izazvati javnu štetu, uključujući prijetnje demokratskim procesima i javnim dobrima“, istakao je Emir Zulejhić.

„Kako se boriti protiv ovakvih prevara? Za početak, kad god se susretnemo sa viješću koja nas emotivno preplavi, a nismo sigurni da je vjerodostojna, treba da se zapitamo o igri afekata i efekata. Zato, čak i kad vas neka vijest duboko potrese, uzbudi ili oduševi, zapitajte se koliko u njoj ima istine„ nastavila je Marina Ridjić prezentirajući temu „Razlozi i strategije u koristenju dezinformacija“.

Tijana Cvjetićanin je govorila o prepoznavanju lažnih profila i nekredibilnih online medija i tom prilikom napravila paralelu: “Postoje ljudi koje znamo i kojima vjerujemo i ljudi koje ne poznajemo i ne znamo kakvi su. Zašto onda vjerujemo portalima, stranicama i profilima koji ne žele da se predstave i koji su potpuno anonimni?.”

Stefan Janjić prezentirao je napredne pretrage fotografija putem servisa TinEye i Forensically gdje možemo dobiti nformacije o fotoaparatu, vremenu kada je fotografija nastala, lokaciji, ali i potencijalnim mestima na kojima je fotografija prepravljana. Vuk Vučetić je govorio o manipulativnim statistikama,  upozoravajući: “Kada god se susretnete sa podacima koji vam deluju sumnjivo, ali su potkrepljeni brojevima, graficima i citatima istraživanja, otvorite četvore oči, i obratite pažnju na metodologiju, uzorak, izvor, statistike…jer tu obično leže trikovi za manipulaciju koji naizgled racionalnim sredstvima ubijede ljude da je laž zapravo istina.”

Na javnoj prezentaciji predstavljena je i brošura “Verifikacija informacija za početnike: kako provjeriti tačnost informacija na internetu” u kojoj su date informacije o alatima za provjeru fotografija, videa i drugih online sadržaja.

Edukativni moduli kao i brošura biće dostupni preko #NeVjerujNaPrvu aplikacije za pametne uređaje, koju ćete uskoro moći download-ovati na Google Play Storeu. Naredne javne prezentacije održaće se u Banja Luci i Mostaru. Pratite FB stranicu #NeVjerujNaPrvu.