Foto-forenzika i igle u plastu sena

Piše: Stefan Janjić

Svako od nas je čuo dobro poznatu formulu prema kojoj jedna slika govori više od hiljadu reči. Međutim, u eri Fotošopa čini se primerenim da napravimo mali iskorak i postavimo sledeće pitanje: može li jedna slika da laže kao hiljadu reči?

Za početak, pogledajte ovu fotografiju Džastina Timberlejka. Da li vam nešto deluje neobično?

Pogledajte potom i ove fotografije:

Koja li je među njima prava? Ništa lakše od uklanjanja originalnog natpisa i ubacivanja teksta po želji. Kako onda pronaći original? Ne liči li to na traženje igle u plastu sena? Ipak, čak i ako ova misija isprva deluje nemoguće, postoje trikovi na koje se možemo osloniti. Ukoliko koristite alate za takozvanu obrnutu pretragu fotografija, vrlo lako ćete doći do zaključka da je jedina autentična fotografija ova:

Nekada su za foto-manipulacije bili zaduženi izuzetno vešti profesionalni fotografi. Danas je ovo umeće dostupno svima koji imaju mobilni telefon. Za samo nekoliko sekundi moguće je pomoću filtera promeniti boju fotografije, ukloniti bubuljicu sa lica ili iseći nekog ko nam više nije drag. Takve vrste izmene slika obično su bezazlene prirode. Međutim, šta se dešava kada alati za manipulaciju dospeju u ruke zlonamernih ljudi? Fotošopirane fotografije i falsifikovani snimci često se koriste kao lažni dokazi, ali i kao sredstva za širenje mržnje.

Ipak, koliko god savremena tehnologija ide na ruku manipulatorima, ona istovremeno pomaže i onima koji se protiv manipulacija bore. Šta ćete učiniti ako pred sobom imate fotografiju, ali ne znate njeno poreklo ili sumnjate da je verodostojna? U potrazi vam može pomoći Guglov sistem „obrnute“ pretrage slika, koji funkcioniše tako što u polju za pretragu kliknete na ikonicu fotoaparata, potom povučete fotografiju sa svog računara, mobilnog telefona ili nekog sajta, nakon čega će vam Gugl izlistati sajtove na kojima je upotrebljena sumnjiva fotografija, kao i fotografije slične njoj.

Iako je Guglov sistem „obrnute pretrage“ veoma koristan, ponekad su njegovi dometi ograničeni, pre svega zbog zaštite autorskih prava. Ako vam najveći svetski pretraživač ne ponudi odgovor za kojim ste tragali, pokušajte sa ruskom alternativom – pretraživačem Jandeks. Kliknite na ikonicu fotoaparata, povucite sliku sa svog računara, mobilnog telefona ili nekog sajta i Jandeks će u velikom broju slučajeva rešiti misteriju.

Ukoliko želite da o određenoj slici saznate više detalja, napredna pretraga je moguća putem servisa TinEye i Forensically. Na tim sajtovima dobićete informacije o fotoaparatu, vremenu kada je fotografija nastala, lokaciji, ali i potencijalnim mestima na kojima je fotografija prepravljana. Forensically to čini tako što vam ukazuje na sumnjiva područja koncentrisanjem crvenih tačkica.

Bavljenje foto-forenzikom ponekad liči na pravi detektivski posao i tada treba imati oko za detalje. Primera radi, vrhunski manipulisane snimke ponekad je moguće razotkriti na osnovu greške koja traje tek delić sekunde. U proceni nam može biti od pomoći sajt Invid, koji će vam ukazati na sumnjive rezove u klipovima, ali će vam izlistati i komentare svih korisnika koji su video proveravali pre nas.

Na raspolaganju nam je, dakle, veliki broj digitalnih alata koji olakšavaju proces foto-forenzike, ali ne zaboravite ni alat od kojeg sve počinje – svoj mozak. Ukoliko želite da u ovoj oblasti unapredite svoje veštine, bacite pogled na veoma korisne onlajn kurseve First draft i Checkology.

#NeVjerujNaPrvu je projekat Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stajališta Evropske unije

Europa.ba