Medijska pismenost ključna za očuvanje demokratije

Bosna i Hercegovina nije iznimka kada se govori o rastućem globalnom fenomenu lažnih vijesti i dezinformacija. Neprovjerene informacije nisu rijetke i postaje sve teže učinkovito otkrivati lažne vijesti i obučavati građane o neophodnosti provjerenih informacija prije donošenja zaključaka, složili su se učesnici okruglog stola o lažnim vijestima i medijskoj pismenosti koji je organizovao Francuski institut u Bosni i Hercegovini.

“Lažne vijesti su novi fenomen koji zahtijeva nove alate za borbu protiv njih i značajnu promjenu svijesti. Možemo reći da se naše poimanje promijenilo 2012. godine kada smo prestali posmatrati internet i društvene mreže kao nešto što je “smiješno i zabavno”, jer smo postali svjesni da je njihova moć i utjecaj mnogo značajniji.  Moramo razlučiti razloge pojave lažnih vijesti i način na koji funkcionišu kako bi bili učinkoviti u borbu protiv njih,” naglasila je Divina Frau-Meigs, stručnjak za lažne vijesti i online dezinformacije Stručne grupe Evropske komisije za ova pitanja.

I dok je za otkrivanje lažnih vijesti potrebno oko dva sata, shvatanje i razumijevanje netačnih informacija može potrajati i do dvanaest sati, a u tom periodu takve vijesti mogu načiniti značajnu štetu, istakli su stručnjaci. Provjeravanje informacije je jedan od alata koji naglašava i objašnjava suštinu novinarskog zanimanja i često se predstavlja kao jednostavno i vidljivo rješenje. Međutim, provjeravanje činjenica kao alat je nedostatno za širu upotrebu javnosti i promjenu svijesti o negativnom utjecaju lažnih vijesti.

“Razvoj medijske pismenosti ključan je za zemlje koje žele zaštititi i razviti demokratiju, a to je nemoguće uraditi bez zagarantovane slobode izražavanja i slobode medija. Za Evropsku uniju, medijska pismenost je sposobnost pristupa različitim vrstama medija, kao što su radio, televizija, internet i štampani mediji, a istovremeno i sposobnost pristupa tim medijima, kako bi se razumijeli i kritički posmatrali različiti aspekti medijskog sadržaja,” rekla je Jamila Milović-Halilović, šefica Odjela za komunikacije i glasnogovornica Ureda Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Istraživanje percepcije građana Bosne i Hercegovine koje je podržala Evropska unija naglašava da građani sve manje vjeruju medijima, te da građani vjeruju isključivo porodici i najužem krugu prijatelja, što je izuzetno zabrinjavajuće, posebno kada se radi o mladima, dodala je Halilović. Postoje brojni alati i načini kako bi se djelovalo protiv ovog vjerovanja, a učesnici okruglog stola se slažu da su obrazovanje i saradnja obrazovnih institucija, regulatornih agencija, međunarodne zajednice, organizacija civilnog društva i akademske zajednice ključni za obrazovanje građana, kako bi prepoznali lažne informacije i dezinformacije.

Lažne vijesti su globalni problem, prepoznat unutar Evropske unije i zemalja članica koje nastoje provoditi inovativne inicijative i aktivnosti kako bi ponudili nešto više od institucionalnog pristupa rješenju ovog problema. Tokom diskusije, panelisti su naglasili da je proces evropskih integracija Bosne i Hercegovine usko povezan s tempom osiguravanja i garantovanja slobode medija i poštivanja vladavine prava. Medijsku pismenost, kao vještinu neophodnu u 21. stoljeću je potrebno jačati i uključiti u nastavne planove i programe kako bi se jačala svijest o ovom pitanju u Bosni i Hercegovini i regionu. Jačanje svijesti o lažnim vijestima i medijske pismenosti i utjecaj digitalizacije na savremeni politički proces cilj je radionica i okruglih stolova koje organizuju ambasade Francuske i Francuski instituti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Mađarskoj, Srbiji i Sloveniji.