Predstavljeni rezultati istraživanja o rodno zasnovanoj diskriminaciji u oblasti rada

U Sarajevu su jučer predstavljeni nalazi istraživanja o rodno zasnovanoj diskriminaciji u oblasti rada i zapošljavanja, koje je proveo Helsinški parlament građana Banjaluka. Nalazi pokazuju da je sudska praksa kad je rijec o rodno zasnovanoj diskriminaciji  skoro nepostojeća, da još uvijek postoje problemi u vezi sa teretom dokazivanja i viktimizacijom osoba koje pokreću postupak; jedinstvene baze podataka o slučajevima diskriminacije u BiH još uvijek nema, a ljudi uslijed straha od gubitka posla, stida i reakcije okoline biraju da diskriminaciju ne prijave.

Istraživanje je rađeno tokom prošle godine i obuhvatilo je analizu pravnog okvira, prikupljanje podataka od različitih aktera,  on-line anketu, te dubinske intervuje sa žrtvama diskriminacije. Osim u BiH, istraživanja po istoj metodologiji, su rađena i u zemljama regiona a u okviru regionalnog projekta “Unapređenje ženskih radnih prava”, koji finansiraju Evropska unija i Švedska agencija za razvoj i saradnju.

U uvodnom obraćanju Gianluca Vannini, šef Sekcije za društveni razvoj, civilno društvo i prekograniču saradnju Delegacije Evropske unije u BiH, je podsjetio da je rodna ravnopravnost temeljna vrijednost Evropske unije, te da je načelo jednake plate ugrađeno još 1957. u Rimski ugovor. “Evidentno je da se uvriježeni stavovi o rodnoj ravnopravnosti u BiH moraju promijeniti”, dodao je Vannini.

Nicole Farnsworth, program direktorica Ženske mreže Kosova, je rekla da su nalazi istraživanja u svim zemljama slicni i da je državama zajedničko da imaju zbunjujuće zakone koji otežavaju prijavu diskriminacije, i da su najčešći pojavni oblici diskriminacije zabilježeni kod apliciranja za posao, intervjuisanja, seksualnog uznemiravanja i kod primjene nacela jednakih plata.

Nives Jukić, predsjedavajuća Institucije Omubdsmana, je navela da promjena svijesti stanovništva ključna stvar na kojoj se mora raditi. Ona je navela da su zabilježili nekoliko slučajeva rodno zasnovane diskriminacije. “U jednom slučaju se radilo o vlasniku tvornice Bema, a u drugom o ženi koja je, nakon porodiljskog, vraćena na slabije pozicionirano mjesto. Ona je svoju trudnoću platila dobijanjem niže rangiranom mjesta”, navela je Jukić.

Branislava Crncević, iz Agencije za ravnopravnost polova BiH, je istakla da su mjere privatizacije i liberalizacije tržišta urušile socijalna prava muškaraca i žena, naročito žena samohranih majki, migrantica, radnica koje rade kraće radno vrijeme, itd.

“Prinuđene su da rade više slabije plaćenih poslova, u pogoršanim uslovima rada”, istakla je Crncević i dodala da je Agencija pripremila “Vodič protiv seksualnog uznemiravanja u institucijama BiH”.

Nalaze istraživanja je predstavila autorica Lejla Gačanica, a publikaciju sa detaljnim podacima i preporukama možete preuzeti ovdje: http://hcabl.org/wp-content/uploads/2019/05/Rodno-zasnovana-diskriminacija-na-radu-u-Bosni-i-Hercegovini.pdf

Europa.ba