Ekonomski i finansijski dijalog između Evropske unije i Zapadnog Balkana i Turske održan danas u Briselu, 17. maja 2019. godine

Dana 17. maja 2019. godine, predstavnici zemalja članica Evropske unije, Zapadnog Balkana i Turske, Evropske komisije i Evropske centralne banke, kao i predstavnici centralnih banaka Zapadnog Balkana i Turske sastali su se u Briselu u okviru godišnjeg dijaloga o ekonomskim politikama. Učesnici su primili na znanje zaključke Evropskog vijeća od 26. juna 2018. godine o proširenju i procesu stabilizacije i pridruživanja te podsjetili na opredijeljenost za utvrđivanje novog seta ciljanih smjernica za podršku naporima u ispunjavanju ekonomskih kriterija iz Kopenhagena. Zapadni Balkan i Turska su ohrabreni da nastave unaprjeđivati svoje makroekonomske, budžetske i strukturne politike.

U zajedničkim zaključcima sa sastanka ističe se da Program ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine (engl. ERP) predviđa umjereni rast u naredne dvije godine, zahvaljujući snažnijoj privatnoj potrošnji potaknutoj povećanjem zaposlenosti i niskom inflacijom. Viškovi na fiskalnim računima i dalje se temelje prvenstveno na ograničavanju tekućih i investicijskih izdataka javnog sektora. Međutim, time se nedovoljno rješavaju ključni izazovi zemlje. Naime, kao i u ostatku regije, potrebni su dalji napori u borbi protiv korupcije, unaprjeđenju vladavine prava te jačanje institucija u cilju promocije konkurentnosti. Rješavanje ovih temeljnih pitanja predstavlja preduslov za uspješnu transformaciju privrede.

Zaključci dalje utvrđuju glavne strukturne izazove koje BiH treba riješiti u cilju povećanja konkurentnost i dugoročnog i inkluzivnog rasta i to: (i) unaprjeđenje poslovnog okruženja kroz stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora, (ii) olakšavanje pokretanja poslovanja, (iii) učinkovitiji javni sektor, posebno poboljšanjem učinka, transparentnosti i odgovornosti javnih preduzeća, i (iv) poboljšanje tranzicija na tržištu rada.

U ovom kontekstu, poziva se Bosna i Hercegovina da provede sljedeće reforme politika:

  1. Osnažiti srednjeročno makrofiskalno planiranje; Povećati transparentnost javnog sektora u pogledu zapošljavanja, neizmirenih i potencijalnih obaveza. Poboljšati blagovremenost i sveobuhvatnost statistika o javnim finansijama, nacionalnim računima i tržištu rada;
  2. Povećati javna ulaganja uz istovremeno smanjenje izdavanja za plaće u javnom sektoru i poboljšanje usmjerenosti socijalnih transfera,
  3. Očuvati integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke kako bi se održala monetarna stabilnost, uz istovremeno očuvanje stabilnosti finansijskog sektora.
  4. Poboljšati upravljanje i transparentnost javnih preduzeća te usvojiti i primijeniti kredibilan i relevantan strateški okvir za upravljanje javnim finansijama u cijeloj zemlji sa sistemom monitoringa i izvještavanja na temelju učinka.
  5. Pojednostaviti i uskladiti postupke registracije preduzeća, izdavanja odobrenja i dozvola između entiteta; poduzeti korake u pravcu smanjenja parafiskalnih nameta i naknada, i
  6. Unaprijediti politike upisa u srednje i visoko obrazovanje i povezati ih s potrebama tržišta rada; poduzeti korake u pravcu poticanja formalnog zapošljavanja, uključujući smanjenje poreznog klina; poduzeti korake kako bi se osiguralo da se kapaciteti javnih službi za zapošljavanje koriste za aktivniju podršku tražiteljima zaposlenja.
Europa.ba