Govor ambasadora EU Lars-Gunnar Wigemarka povodom Dana Evrope 2019.

Ekselencije, uvaženi gosti, dame i gospodo!

 

  • U ime Evropske unije i naših država članica, dozvolite mi da vas sve pozdravim na ovogodišnjoj proslavi Dana Evrope.

 

  • Sretan sam što vidim ovako veliki broj kolega i prijatelja iz cijele zemlje. Posebnu dobrodošlicu želim onima koji su putovali iz drugih gradova – Bihaća, Mostara, Banja Luke – kako bi nam se pridružili večeras ovdje u Sarajevu.

 

  • Ove četiri godine na poziciji predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini su me, ako ništa, naučile jednu stvar: nikoga ne zanima da sluša beskrajne govore u svečanim prilikama poput današnje. Neće biti jednostavno, ali dopustite mi da pokušam biti kratak, iako je mnogo toga što treba reći.

 

  • Zemaljski muzej ne samo da je prelijepo već i pravo mjesto za obilježavanje Dana Evrope. Jednako kao i Evropska unija, večeras se podsjećamo na bogatstvo Bosne i Hercegovine, njene kulturne, etničke i vjerske raznolikosti i baštine.

 

  • Biti Evropljanin znači prihvatiti razlike i biti tolerantan prema ljudima druge etničke, političke, vjerske i kulturne pripadnosti.  Naša zajednička evropska istorija je ono što nas povezuje. Ne bi nas trebala razdvajati. I kao Evropljani, trebamo se stalno podsjećati da ne ponavljamo greške i tragedije iz prošlosti.

 

  • Premda nije zdravo razmišljati o sukobima iz prošlosti, ne smijemo zaboraviti ni ono što je u samom srcu Evropske unije – opredjeljenje za mir i sigurnost svih građana Evrope na temelju uzajamnog poštivanja naših ljudskih prava i spremnosti za angažman na pomirenju i oprost našim istorijskim neprijateljima.

 

  • Kada Evropska unija govori o potrebi pomirenja i prevazilaženju sukoba iz prošlosti, onda govorimo iz vlastitog iskustva. Govorimo o potrebi zajedničke interpretacije istorije i odbacujemo pokušaje revizionizma istorijskih činjenica i brojki.

 

  • Kada se bude pisala istorija sadašnjice, vjerovatno je da će uključivati nekoliko poglavlja o tome kako su ova zemlja, kao i cijeli region, postali članice Evropske unije. Radujem se da ću čitati o tome.

 

  • Ali transformacija koja je potrebna da bi BiH ušla u Evropsku uniju neće biti automatska. Ona ostaje stvar izbora, koja zahtijeva brojne korake i odluke. Brzinu pristupanja Evropskoj uniji diktira brzina kojom se Bosna i Hercegovina može prilagođavati i početi provoditi pravila, standarde i propise EU.

 

  • Nema tog čarobnog štapića ili ispraznih političkih izjava koje mogu zamijeniti naporan rad i težak posao političkih lidera i državnih službenika potrebnih za promjenu uslova koji nisu u skladu s načelima i standardima EU. Civilno društvo, uključujući poslovnu zajednicu, nevladine organizacije i medije, također će se morati mnogo više angažirati nego što je to do sada bio slučaj.

 

  • Ovdje bih iskoristio priliku i zahvalio se svim našim kolegama i partnerima na različitim razinama vlasti u BiH na njihovom trudu i predanosti u pripremi odgovora na Upitnik, na njihovom učešću u radu niza odbora u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te na pripremi zakonodavnih inicijativa u skladu s pravnom stečevinom EU.

 

  • Počevši od Direkcije za evropske integracije i cijelog niza državnih i entitetskih ministarstava i agencija, postoje stotine, ako ne i hiljade onih koji su uključeni u proces evropskih integracija na dnevnoj osnovi. Kantonalne i lokalne vlasti se također sve više angažiraju, a naša kancelarija će tokom ljeta posjetiti svih deset kantonalnih vlada kako bi razgovarali o njihovoj ulozi u procesu integracija. Nova vlada u Republici Srpskoj već je poduzela korake kako bi osnažila svoje kapacitete za rješavanje pitanja integracija, a Federacija BiH bi trebala učiniti isto.

 

  • Također bih želio zahvaliti našim brojnim partnerima iz civilnog društva koji pažljivo prate rad vlasti. Nezavisno i dinamično civilno društvo neophodno je za transformaciju BiH i usklađivanje sa standardima EU.

 

  • Evropska unija i naše države članice spremne su podržati sve institucije koje rade na integracijama. Brojni takozvani twinning projekti, misije stručne procjene i TAIEX projekti već su u toku, uz angažman stotina stručnjaka iz naših država članica. Ali potrebno je još i više. U tu svrhu, udvostručit ćemo našu finansijsku pomoć na iznos od 80 miliona eura godišnje u narednom razdoblju.

 

  • Pored toga, Evropska investicijska banka i druge institucije EU-a nastavljaju osiguravati stotine miliona eura kredita uz najniže moguće kamatne stope u doslovno sve svrhe, od novih bolnica i prečišćavanja otpadnih voda do ekološki prihvatljive prometne i energetske infrastrukture.

 

  • Sada kada postoje cjelodržavne strategije širom zemlje u oblastima kao što su ruralni razvoj, okoliš, energija i transport, intenziviramo našu podršku i u ovim sektorima. Ali da bi ova podrška bila djelotvorna, mora postojati jasno razumijevanje onoga što su potrebe – i samo nam vi, kao naši partneri, to možete i osigurati.

 

  • Gledajući unazad na proteklih dvanaest mjeseci, bilo je uspona i padova na evropskom putu BiH. Ne moram ni naglašavati da je došlo do usporavanja prije i nakon Općih izbora u oktobru. Niti da još uvijek nisu formirane neke od ključnih struktura vlasti.

 

  • Migracijska kriza predstavljala je izazov za vlasti na svim razinama tokom protekle godine. I kao Evropska unija, mi ćemo nastavit podržavati BiH u jačanju upravljanja granicama i migracijskim politikama. U predstojećim mjesecima pored gotovo deset miliona eura izdvojenih u 2018. godini, planiramo izdvojiti još dodatnih 13 miliona eura.

 

  • Unatoč izazovima, proces evropskih integracija još uvijek ne gubi zamah, a svi politički akteri smatraju pristupanje EU smatraju zajedničkim ciljem. Prema nedavnom istraživanju javnog mnijenja, 75 posto građana BiH želi se pridružiti Evropskoj uniji.

 

  • Stoga nije slučajnost da su na svojoj prvoj sjednici u decembru novoizabrani članovi Predsjedništva BiH prepoznali važnost evropskih integracija kao glavni strateški cilj za zemlju i naglasili svoju predanost poticanju ekonomskih i socijalnih reformi, jačanju vladavine zakona, borbu protiv korupcije i podršku reformama javnog sektora. I bilo je prirodno da prva zajednička posjeta sva tri člana Predsjedništva u januaru bude u sjedište EU u Briselu.

 

  • Konsenzus o potrebi iskoraka u pristupanju EU trebao bi biti temelj za nove vlasti na svim razinama. Stranke izabrane u zakonodavnim tijelima na državnoj i entitetskoj razini slažu se oko jedne stvari i to oko potrebe da se zemlja nastavi kretati ka EU. Te se riječi sada moraju prevesti u djela. Birači žele da njihovi politički lideri provedu reforme potrebne za približavanje zemlje EU i poboljšanje životnog standarda bez daljih odgađanja.

 

  • Očekuje se skorašnje objavljivanje Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo. Po prvi puta će se pružiti sveobuhvatan pregled koraka koje je potrebno preduzeti za približavanje EU i zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji. Mišljenje će samo po sebi biti ključna prekretnica na putu ka EU.

 

  • Ali da budemo jasni. Mišljenje nije odluka o tome hoće li se za BiH ili neće odobriti status zemlje kandidata. Radi se o dubinskoj analizi u kojoj mjeri ova zemlja zadovoljava standarde EU-a na temelju odgovora na gotovo 4 000 pitanja koje je postavila Komisija, kao i mnogih drugih izvora informacija, uključujući procjene stručnjaka iz svih 28 država članica kroz misije stručne procjene.

 

  • Kada bude dostupno, Mišljenje prvo razmatra 28 država članica Evropske unije, što je proces koji će vjerovatno potrajati nekoliko mjeseci budući da će naše države članice željeti razgovarati između sebe o tome koje bi korake preporučile kao prioritetne za BiH.

 

  • U međuvremenu, od ključne je važnosti da BiH nastavi napredovati i dokazivati sposobnost da odgovori na EU zahtjeve. Očigledno je nužno provesti izborne rezultate oktobarskih izbora i uspostaviti nove vlasti na svim razinama, budući da je funkcionalna demokratija temeljni kriterij za svaku zemlju koja se želi pridružiti EU. Teško je zamisliti da Vijeće EU jednoglasno odluči krenuti naprijed s BiH bez formalno izabranog Vijeća ministara koje bi preuzelo dužnost.

 

  • Za nekoliko sedmica građani EU-a će birati novi Evropski parlament, a krajem ove godine novoimenovana Evropska komisija stupit će na dužnost. Rezultati ovih evropskih izbora će, naravno, također utjecati na stavove Evropskog parlamenta i država članica. Ali kada je riječ o politici proširenja i pristupu EU prema Bosni i Hercegovini, ne bih očekivao previše promjena. Strategija za Zapadni Balkan koju je prije godinu dana predstavila Evropska komisija te obaveze preuzete na sastanku na najvišoj razini u Sofiji i drugdje, ne mogu se zanemariti zarad neke političke svrsishodnosti.

 

  • Politika EU prema BiH, kao i drugim zemljama koje teže članstvu u Evropskoj uniji, također su regulirane u našim ugovorima i ne mogu se mijenjati bez pristanka svih država članica.

 

  • Na kraju, želim se također osvrnuti na navode da je EU u krizi. Naprotiv, da Evropska unija već ne postoji, trebalo bi je ponovo izmisliti. Više nego ikada prije, evropske zemlje moraju sarađivati kako bi se suočile s napadima i prijetnjama na temeljna načela, od slobode govora do slobodne trgovine.

 

  • Možda i više nego bilo ko drugi, Evropska unija poduzima mjere kako bi zaštitila naše zajedničko okruženje, te posebno vidljive učinke klimatskih promjena. Najnovija upozorenja Ujedinjenih naroda su zabrinjavajuća i možda je već prekasno za spašavanje cijelih ekosistema, a zemlje poput BiH s jedinstvenim šumama, rijekama i planinama su itekako ranjive.

 

  • Jedna trećina pravne stečevine EU-a odnosi se na ekološke standarde od čistog zraka do recikliranja i prirodnih metoda kao što je permakultura umjesto gnojiva. Integracijom s EU zrak koji udišete večeras ovdje u Sarajevu i drugdje doslovno će se morati poboljšati.

 

  • To ne znači da EU ima rješenje za sve i da bismo trebali ostati slijepi na promjenu ekoloških, političkih i sigurnosnih uslova oko nas. Od osnivanja u Rimu prije više od 60 godina, snaga EU bila je upravo njezina sposobnost da odgovori na promjenjive okolnosti unutar i izvan Evrope prilagođavajući svoje politike i pravni okvir.

 

  • Simbolično danas na Dan Evrope, u Sibiju, Transilvaniji, održava se samit u okviru rumunjskog predsjedavanja Vijećem EU-a, koji je okupio čelnike EU-a kako bi raspravljali o budućnosti Evrope. Budućnosti koja će uključivati i Bosnu i Hercegovinu.

 

  • EU kojoj ćete se pridružiti možda neće izgledati tačno onako kako se danas čini. Ali uvjeren sam da će Unija biti još otpornija i snažnija od bilo čega čemu smo do sada svjedočili.

 

  • Hvala na pažnji!