Vizna politika EU: Komisija pozdravlja dogovor u pogledu pooštravanja pravila EU o vizama

Bruxelles, 20. veljače 2019.

Države članice podržale su danas dogovor koji su Europski parlament i Vijeće postigli o Komisijinu prijedlogu za modernizaciju zajedničke vizne politike EU-a, osmišljenom radi prilagodbe pravila novim sigurnosnim problemima, izazovima povezanima s migracijama i novim mogućnostima koje nudi tehnološki napredak. Zahvaljujući dogovorenim promjenama zakoniti će putnici moći lakše dobiti vizu za Europu, što će pospješiti turizam, trgovinu i poslovanje, a istodobno povećati sigurnost i smanjiti rizike od nezakonitih migracija.

Komesar za unutarnje poslove, migracije i građanstvo Dimitris Avramopoulos pozdravio je taj čin država članica riječima: Drago mi je što je o ovom važnom pitanju postignut dogovor. Nova pravila o vizama olakšat će putovanje milijunima zakonitih putnika koji svake godine posjete EU, što će se povoljno odraziti na naš turistički sektor. Istodobno će se poboljšavati i jačati naši sigurnosni standardi u otkrivanju onih koji predstavljaju prijetnju ili nemaju pravo ulaska u EU. Nova će nam pravila omogućiti i da iskoristimo utjecaj naše vizne politike u suradnji sa zemljama izvan EU-a u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata nezakonitih migranata.

Nova pravila konkretno uključuju sljedeće:

  • fleksibilnije postupke: Putnici će moći podnijeti zahtjeve do šest mjeseci prije planiranog putovanja (devet mjeseci za pomorce) umjesto sadašnja tri mjeseca te, u većini slučajeva, izravno iz svoje zemlje boravišta. Ako bude dostupna, postojat će i mogućnost ispunjavanja i potpisivanja zahtjeva u elektroničkom obliku. Maloljetnici u dobi od 6 do 18 godina mogu biti izuzeti od plaćanja pristojbe za izdavanje vize,
  • vize za višekratni ulazak s duljim rokom valjanosti: zahvaljujući uvođenju zajedničkih obveznih pravila, putnici koji često putuju i koji imaju povoljnu viznu povijest mogu dobiti vizu za višekratni ulazak. Te će se vize izdavati na razdoblja koja se postupno produljuju, od jedne do najviše pet godina, i na taj će način podnositelji zahtjeva i države članice uštedjeti vrijeme i novac. U svim će se slučajevima temeljito i redovito provjeravati ispunjavaju li putnici uvjete ulaska,
  • dodatna sredstva za jačanje sigurnosti: s obzirom na znatno povećanje troškova obrade tijekom proteklih godina, vizna će se pristojba blago povisiti (sa 60 EUR na 80 EUR). Tim će se umjerenim povišenjem državama članicama omogućiti da diljem svijeta zadrže odgovarajući broj konzularnih službenika kako bi postrožile sigurnosne provjere te unaprijedile informatičku opremu i softver, a da to podnositeljima zahtjeva za vizu ne predstavlja prepreku,
  • poboljšanje suradnje u pogledu ponovnog prihvata: uvjeti za obradu zahtjeva za vizu mogu se prilagoditi ovisno o tome surađuje li treća zemlja na zadovoljavajući način kad je riječ o vraćanju i ponovnom prihvatu nezakonitih migranata, među ostalim u pogledu najduljeg roka za obradu zahtjeva, razdoblja valjanosti izdanih viza, iznosa vizne pristojbe i oslobođenja od plaćanja te pristojbe za određene putnike.

Sljedeći koraci

Europski parlament i Vijeće postigli su 29. siječnja privremeni dogovor o Komisijinu prijedlogu za modernizaciju zajedničke vizne politike EU-a. Taj su dogovor danas podržale države članice, a sada to treba učiniti i Europski parlament. Europski parlament i Vijeće nakon toga trebaju formalno donijeti Uredbu. Doneseni tekst bit će objavljen u Službenom listu Europske unije, a nova će se pravila početi primjenjivati šest mjeseci nakon toga.

U tijeku su i pregovori o Komisijinu prijedlogu unapređenja viznog informacijskog sustava (baze podataka koja sadržava informacije o osobama koje su podnijele zahtjev za schengensku vizu). Unapređenje tog sustava dio je i reforme zajedničke vizne politike EU-a i namijenjeno je boljoj zaštiti vanjskih granica EU-a.

Kontekst

Turistički sektor, koji čini 10 % BDP-a EU-a, ima ključnu ulogu u europskom gospodarstvu. Iako su države članice EU-a među vodećim svjetskim turističkim destinacijama, dugotrajni i složeni postupci mogu odvratiti turiste od putovanja u Europu, što ulaganja i potrošnju preusmjerava na druge zemlje i negativno utječe na gospodarstvo EU-a. Istodobno je potrebno uravnotežiti pogodnosti putovanja s vizom s mjerama za primjereno rješavanje sadašnjih i budućih sigurnosnih i migracijskih izazova.

Zajedničkom viznom politikom EU-a olakšava se putovanje u EU u turističke ili poslovne svrhe te pridonosi EU-ovu gospodarstvu i rastu, međuljudskim kontaktima i kulturnim razmjenama. Samo 2017. izdano je više od 14 milijuna schengenskih viza za kratkotrajni boravak (vidjeti najnovije statističke podatke o schengenskim vizama).

Važeća pravila o vizama utvrđena su u Zakoniku o vizama i donesena su 2010. Otada se okruženje vizne politike drastično promijenilo. EU se zadnjih nekoliko godina suočava sa sve brojnijim sigurnosnim problemima i izazovima povezanima s migracijama, a zbog novih je mogućnosti koje nudi tehnološki napredak potrebno ažuriranje vizne politike kako bi se osiguralo da ona i dalje bude svrsishodna. Stoga je Komisija u ožujku 2018. predložila modernizaciju zajedničke vizne politike EU-a i reviziju Zakonika o vizama.

Trenutačno je za 105 zemalja i subjekata izvan EU-a potrebna viza za putovanje u schengensko područje (potpuni popis dostupan je ovdje). Općenito, viza za kratkotrajni boravak koju izda jedna od schengenskih država nositelju daje pravo da putuje kroz 26 schengenskih država do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

Dodatne informacije

Informativni članak: Jača, učinkovitija i sigurnija vizna politika EU-a