Treći sastanak Pododbora za inovacije, informacijsko društvo i socijalnu politiku između Evropske unije i Bosne i Hercegovine održan je 13. februara u Sarajevu. Predstavnici Evropske komisije i relevantnih predstavnika vlasti razgovarali su o posljednjim dešavanjima u ovim područjima. Sastankom je u ime EU predsjedavao Georg Ziegler, zamjenik šefa Odjela za Albaniju i BiH pri Generalnoj direkciji Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, a u ime BiH Biljana Čamur, sekretarica Ministarstva civilnih poslova BiH.
Komisija je pozdravila napredak kojeg je BiH postigla u prošlog godini, a posebno u vezi sa provedbom Platforme za razvoj predškolskog odgoja i obrazovanja u BiH za period 2017-2022, kao i na tome što je BiH u 2018. godini po prvi put učestvovala u PISA testiranju. Komisija je izrazila i jaku zabrinutost u vezi sa neuspjehom ponovnog akreditovanja visokoškolskih institucija i akreditovanja novih studijskih programa u BiH. Ovim se ozbiljno rizikuje da dođe do isključenja nekih visokoškolskih institucija iz BiH iz brojnih aktivnosti koje se provode u okviru Erasmus+ programa, što je pitanje koje treba najhitnije pokrenuti. Komisija je uočila i nedostatak dijaloga među članovima Konferencije ministara obrazovanja, najvišeg koordinacijskog tijela u BiH koji nije održao nijedan sastanak u 2018.
Od BiH je zatraženo da finalizira izradu Zakona o elektronskim komunikacijama i da usvoji novi Zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije (Zakon o e-potpisu). U tom kontekstu Komisija je naglasila da zakonodavstvo EU zahtijeva postojanje jednog tijela za nadzor i akreditaciju certifikatora za svaku zemlju. Komisija je zatražila od BiH da u potpunosti provede zakonska rješenja o javnim servisima. Komisija je ocijenila pozitivno dobre rezultate koje je BiH postigla u Horizontu 2020. Komisija je ohrabrila BiH da ubrza razvoj strategije “pametne specijalizacije” i poveća ulaganja u istraživanje i inovacije. Komisija je pozdravila provedbu aktivnih mjera usmjerenih na tržište rada i reformu institucija tržišta rada, te zatražila od BiH da usvoji cjelodržavnu strategiju zapošljavanja, kao i strategiju stručne obuke i obrazovanja.