Liberalizacija viznog režima: Komisija izvještava o ispunjenju uslova za bezvizni režim od strane Zapadnog Balkana i zemalja Istočnog partnerstva

Komisija danas izvještava o svojoj procjeni ispunjenja kriterija za liberalizaciju viznog režima od strane zemalja Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Crne Gore i Srbije, kao i zemalja Istočnog partnerstva: Gruzije, Moldavije i Ukrajine. Ovaj godišnji izvještaj pokazuje da navedene zemlje nastavljaju da ispunjavaju uslove za liberalizaciju viznog režima ali da je potrebno djelovanje – u nekim slučajevima urgentno – u nekoliko zemalja u određenim područjima kako bi se osiguralo da se to i nastavi.

Komesar za migracije, unutrašnje poslove i državljanstvo Dimitris Avramopoulos je rekao: „Bezvizno putovanje našh partnera na Zapadnom Balkanu i u Istočnoj Evropi veliko je postignuće koje donosi korist objema stranama. Ono sa sobom nosi i odgovornosti i obaveze. Pozdravljam činjenicu da sve relevantne zemlje nastavljaju da ispunjavaju svoje obaveze, ali pozivam na brze i pojačane napore za smanjenje neregularnih migracija, kao i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.“

Bezvizno putovanje donosi važne povlastice Evropi i njenim partnerima, unapređujući društvene, kulturne i ekonomske veze. Ono sa sobom nosi i odgovornosti koje obezbjeđuju da se napredak postignut za vrijeme dijaloga o viznoj liberalizaciji i dalje postiže i da se migraciona i bezbjednosna situacija dobro kontrolira. Današnji izvještaj naslanja se na preporuke Komisije iz decembra 2017. i razmatra mjere koje su navedene zemlje provele u toku prošle godine.

Dalje aktivnosti potrebne za smanjenje neregularnih migracija

Svih 8 zemalja poduzele su mjere na sprečavanju neregularnih migracija, međutim, potrebne su dodatne aktivnosti kako bi se poboljšali i obezbijedili dugoročni rezultati:

  • Neregularne migracije iz Ukrajine, Srbije i Bosne i Hercegovine u EU i dalje su na visokom nivou, a povećan broj neosnovanih zahtjeva moldavskih i gruzijskih            građana za azil u EU razlog je za zabrinutost;
  • Albanija je poduzela djelotvorne mjere na sprečavanju neregularne migracije čime je broj zahtjeva za azil u prvoj polovini 2018. Godine smanjen za 32%. Te           aktivnosti trebalo bi nastaviti i dalje unaprijediti;
  • Potrebne su dodatne aktivnosti kako bi se osiguralo potpuno prilagođavanje viznoj politici EU. Srbija je Iranu ukinula bezvizni status, ali ostaje zabrinutost      po pitanju drugih zemalja koje imaju bezvizni režim sa Srbijom;
  • Saradnja na polju ponovnog prihvatapovratka nastavlja se neometano odvijati za sve zemlje koje su uključene u proces. Međutim, još uvijek postoji            prostor za poboljšanje, posebno u pogledu ponovnog prihvata državljana trećih        zemalja, naročito u Srbiji.

Bliža saradnja Evropske granične i obalne straže sa partnerima sa Zapadnog Balkana pomoći će u upravljanju neregularnim migracijama. Prvi Statusni sporazum potpisan je sa AlbanijomSrbija i Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija parafirale su svoje Sporazume; a završava se postupak za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

Dalje aktivnosti potrebne na polju borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije

Uprkos mjerama koje se poduzimaju za borbu protiv organiziranog kriminala, potrebni su još jači napori svih 8 zemalja. Od Moldavije i Ukrajine očekuju se hitne akcije u pogledu korupcije:

  • Organizirane kriminalne grupe iz 8 zemalja aktivne su u širokom spektru kriminalnih aktivnosti u EU, koje uključuju trgovinu nedozvoljenim dobrima, imovinski kriminal, pranje novca, trgovinu ljudima, droge, krijumčarenje migranata i kibernetički kriminal;
  • Iako je Moldavija poduzela određene aktivnosti protiv pranja novca kao što je  navedno u Prvom izvještaju iz decembra 2017, Moldavija mora hitno poduzeti trenutne korake na polju borbe protiv korupcije;
  • Potrebni su dodatni napori Ukrajine na polju borbe protiv korupcije kako bi se osiguralo puno provođenje i održivost ranijih reformi i hitni rad na preostalim preporukama iz decembra 2017. godine.

Naredni koraci

Komisija će pratiti kontinuirano ispunjavanje zahtjeva za liberalizaciju viznog režima i o tome izvještavati Evropski parlament i Vijeće najmanje jednom godišnje.

Osnovne informacije

Današnji izvještaj vezan je za obaveze Komisije u okviru pojačanog Mehanizma za suspenziju bezviznog režima, usvojenog u martu 2017. godine, kako bi se pratilo kontinuirano ispunjavanje zahtjeva za liberalizaciju viznog režima od strane trećih zemalja i u cilju podnošenja izvještaja Evropskom parlamentu i Vijeću najmanje jednom godišnje. Današnji izvještaj je drugi izvještaj u okviru novog Mehanizma za suspenziju bezviznog režima, nakon prvog izvještaja koji je objavljen u decembru 2017. godine.

Procjena kriterija za liberalizaciju viznog režima odnosi se na zemlje koje su uspešno zaključile dijalog o liberalizaciji viznog režima u skladu sa relevantnim akcionim planovima i mapama puta, tj. zemlje Zapadnog Balkana i zemlje Istočnog partnerstva. Izveštaj se fokusira na oblasti u kojima je neophodan dodatni rad na postizanju održivog napretka.

Građani Crne Gore, Srbije i Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije mogu putovati u EU bez viza od decembra 2009. godine. Za građane Albanije i Bosne i Hercegovine, ovo je postalo moguće od kraja 2010. godine. Za Moldaviju, mogućnost putovanja bez viza stupila je na snagu u aprilu 2014. godine, za Gruziju u martu 2017, a za Ukrajinu, u junu 2017. godine.

Za više informacija pogledajte:

Izvještaj o ispunjavanju zahtjeva za bezvizni režim: Pitanja i odgovori

Drugi izvještaj u okviru Mehanizma za suspenziju bezviznog

Radni dokument osoblja Komisije kao prilog Drugom izvještaju u okviru Mehanizma za suspenziju bezviznog režima