Izjava visoke predstavnice/ potpredsjednice Mogherini na konferenciji za štampu nakon Vijeća za vanjske poslove (i odbranu)

Hvala vam puno.

Jučer smo imali zajedničku sjednicu s ministrima odbrane i vanjskih poslova 28 zemalja članica, a danas smo imali Vijeće s ministrima odbrane, gdje smo još jednom bili domaćini generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu. Vratiću se na našu saradnju s NATO-om za koji trenutak.

Dozvolite mi da započnem tako što ću istaknuti da su jučer poslijepodne i jutros ministri napravili još jedan važan korak u izgradnji odbrane Evropske unije. Jučer smo se dogovorili da prije svega ojačamo naše civilno upravljanje kriznim situacijama. Ministri su usvojili civilni sporazum sa preko 20 političkih obaveza na jačanju kapaciteta Evropske unije za implementaciju civilne ekspertize.

Imamo dosta civilnih misija EU, trenutno ih je deset, ali tokom vremena smo imali 22 civilne misije širom svijeta. Mnoge od njih sam posjetila. Naši partneri ih iznimno cijene jer pomažu u izgradnji kapaciteta i jačanju institucija te sprečavanju i upravljanju krizama širom svijeta. To je jedinstveni instrument koji samo Evropska unija ima na ovakav način. A odluka o njegovom jačanju prije svega naglašava da, dok radimo na vojnim aspektima, također radimo i na civilnom aspektu sigurnosti. A ovo bi također omogućilo jačanje civilne vojne saradnje na terenu, što je ponovo jedan od naših jedinstvenih alata koji su iznimno cijenjeni i potrebni u trenutnoj sigurnosnoj situaciji.

Ministri su također donijeli drugu važnu odluku tačno godinu dana nakon što smo pokrenuli Stalnu strukturiranu saradnju [PESCO]. Naime, usaglasili su 17 novih projekata koji su danas usvojeni, tako da ukupno imamo 34 projekta trajne strukturirane saradnje. Ovo pokazuje da, dok zemlje članice rade na provedbi prvog kruga projekata koje su usvojile, također su izašle sa drugim prijedlozima, što će im pomoći da razvijaju nove kapacitete. Ovo je izuzetno važno jer, kao što znate, jačanje kapaciteta zemalja članica Evropske unije također znači doprinos podjeli obaveza u okviru NATO saveza. I zato je, vjerujem, generalni sekretar NATO-a [Jens Stoltenberg] danas izrazio punu podršku našem radu u području sigurnosti i odbrane. Jer, kao što sam rekla, ako postoji jedan način na koji Evropska unija može doprinijeti da Evropljani preuzimaju veću odgovornost za odbranu, onda je to kroz veću saradnju i koordinaciju među nama.

Druga važna odluka koja je donesena tiče se pokretanja koordiniranog i godišnjeg pregleda stanja odbrane kao stalne aktivnosti, počevši od prvog ciklusa koordiniranog godišnjeg pregleda stanja odbrane za 2019/2020. Konkretno, ovakav pregled pomaže u koordiniranju planiranja nacionalne odbrane i identificiranju mogućnosti za saradnju i zajednička ulaganja među državama članicama. Znam da zvuči tehnički, ali je izuzetno važno kada je u pitanju stvarni rad na planiranju.

I potom, posljednji element paketa, ali vrlo značajan: donesena je odluka o jačanju Službe za vojno planiranje i provođenje do 2020. Služba bi trebala biti spremna za vođenje manjih izvršnih operacija sa oko 2.500 vojnika uz odgovornost koju već provodi za misije vojne obuke Evropske unije. Na taj način Služba za vojno planiranje i provođenje, smještena ovdje u Briselu, također može ojačati saradnju sa svojim civilnim kolegama, odnosno Službom za civilno planiranje i provođenje i drugim akterima EU.

Zato nastavljamo sa jačanjem našeg djelovanja na dosljedan način s dobrim rezultatima. I želim još jednom naglasiti da se te odluke donose jednoglasno. Još uvijek nas je 28 [zemalja članica] i idemo naprijed. Sve ove odluke pretvaramo u konkretne korake.

Ovo će se odraziti i u paralelnim odlukama o budućem budžetu. Za naredni višegodišnji finansijski okvir već postoji značajan finansijski prijedlog na stolu koji bi pratio posao koji je započet s resursima. Također sam izašla s prijedlogom uspostavljanja evropskog mirovnog fonda za poboljšanje načina finansiranja naših vojnih operacija, naše vojne pomoć partnerima te za veću predvidljivost u našem radu na odbrani. Prijedlog će se razmatrati u predstojećim sedmicama i mjesecima dok razgovaramo o narednom višegodišnjem finansijskom okviru.

Par riječi o našoj saradnji s NATO-om: Kao što sam istakla, vjerojatno ne bismo uspjeli da uradimo sve ovo u Evropskoj uniji bez snažne podrške i koordinacije s NATO-om. Neki od projekata u sklopu PESCO-a, a mislim na vojnu mobilnosti, također odgovaraju potrebama i prioritetima NATO-a i nije slučajno da smo, kao što smo jačali aktivnosti EU u oblasti odbrane, istovremeno unaprijedili našu saradnju s NATO-om na do sada nezabilježen način. Posebno radimo na vojnoj mobilnosti, ali i na hibridnim prijetnjama i ostalim pitanjima. Tako da je ovo sveukupno, smatram, dobra priča o jačanju partnerstva. I danas, generalni sekretar NATO-a [Jens Stoltenberg] je bio vrlo jasan u iskazivanju svoje podrške našem radu i načinima na koji se time također jača Savez.

Posljednje, ali ne i najmanje važno, imali smo s ministrima ažuriranje o našim misijama i operacijama širom svijeta. Posebno smo se usmjerili  na tri prioriteta. Jedan je posao koji radimo u Sahelu. Radimo regionalizaciju našeg prisustva u Sahelu, pazeći da podržavamo G5 Sahel i bilateralno sve zemlje u regiji, od Malija do Nigera i drugih, da ulažu u vlastitu sigurnost kroz jačanje njihovih kapaciteta za borbu protiv terorizma, s jedne i organiziranog kriminala s druge strane. Ovo je ulaganje u vlastitu sigurnost. Također smo se usmjerili na naše djelovanje na Balkanu koje nam ostaje prioritet, kao i na operaciju [EUNAVFOR MED] Sophia.

Poznato vam je da se [mandat] operacije treba obnoviti do kraja godine. Diskusije su u toku i to vrlo iskrene. Uvjerena sam da će zemlje članice iskoristiti nekoliko još preostalih sedmica kako bi pronašle konsenzus na daljem putu. Mogu vam otvoreno reći da smo imali punu saglasnost o potrebi nastavka operacije „Sophia“, kako bi bila u potpunosti operativna jer donosi dobre rezultate: smanjuje broj dolazaka, privodi krijumčare licu pravde, neutralizira brodove, obučava libijsku obalnu stražu i što je najvažnije, također provodi rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o embargu na oružje [protiv Libije]. Stoga doprinosi sigurnosti Evropljana i sigurnosti Sredozemnog mora.

Također je jasan dokaz činjenice da je Evropska unija sigurnosni i odbrambeni akter na području koje je prioritet za nas i za sigurnost naših građana i gdje imamo jasno dominantnu ulogu jer ako pogledate Sredozemno more, to je Evropska unija na moru, a ne neko drugi.

Jasno sam rekla ministrima odbrane da u narednih nekoliko sedmica iznađu privremeno rješenje o iskrcavanju ili ćemo morati raspustiti Operaciju i time je završiti. Svi su rekli da je to opcija koju treba na svaki način izbjeći. Sada očekujem od ministara da daju instrukcije svojim ambasadorima u okviru PSC-a [Političkog i sigurnosnog odbora] da rade na privremenom rješenju za ovaj određeni aspekt operacije, a kako bi se operacija mogla nastaviti.

Bez te jednoglasne odluke i konsenzusa, Operacija će se završiti, a to bi značilo da nema prisutnosti na moru ispred Evropske unije na Mediteranu, da nema obuke libijske obalne straže, nema razbijanja mreža krijumčara, nema hapšenja krijumčara od strane Evropske unije, nema odobrenja za plovila, embarga na oružje, itd. itd. Ali ponavljam, ministri su izgledali opredijeljeno da ozbiljno rade na tome i sada od njih očekujem rezultate.

Poveznica na videozapis: https://ec.evropa.eu/avservices/video/player.cfm?ref=I163715

Europa.ba