Na 15. godišnjicu bombardovanja sjedišta Ujedinjenih nacija u Bagdadu, Evropska unija odaje počast predanosti humanitarnih radnika koji riskiraju svoje živote kako bi dostavili humanitarnu pomoć širom svijeta. Nedvosmisleno poštivanje međunarodnog prava, bezbjednost i sigurnost humanitarnih radnika i njihov nesputani pristup onima kojima je to potrebno predstavljaju glavnu zabrinutost za Evropsku uniju.
Uoči Svjetskog dana humanitarnog rada 2018. visoka predstavnica EU/potpredsjednica Federica Mogherini i komesar za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides, su izjavili:
“Civili često plaćaju najveću cijenu u sukobima, a i dalje se događaju napadi, uključujući i na humanitarne radnike.
Tokom protekle godine, od Afganistana do Nigerije te od Centralnoafričke Republike do Jemena, ovi napadi su oduzeli živote civila i humanitarnih radnika. Ovi akti nasilja predstavljaju teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava. Spašavanje života se ne bi smjelo plaćati gubitkom života.
Gotovo 4.400 humanitarnih radnika su bili žrtve velikih napada tokom protekla dva desetljeća. Više od jedne trećine ovih radnika je ubijeno. Svjetski dan humanitarnog rada je prilika da se oda počast ovim posvećenim humanitarcima i da se zalaže za njihovu bezbjednost i sigurnost.
Sve strane u sukobima imaju obvezu prema Međunarodnom humanitarnom pravu da osiguraju sigurnost humanitarnih radnika i olakšaju nesmetan i kontinuiran humanitarni pristup kako bi pomoć mogla doći do svih ljudi kojima je potrebna.
EU je svjetski lider u humanitarnoj pomoći. Promocija principijelne humanitarne pomoći i poštovanja međunarodnog humanitarnog prava ostaje u srži našeg međunarodnog angažmana.”
Osnovne informacije
Civile u zonama sukoba rutinski ubijaju ili ranjavaju u ciljanim ili neselektivnim napadima. Sukobi su prisilili rekordne brojeve ljudi da napuste svoje domove, sa više od 68,5 miliona ljudi koji su prisilno raseljeni širom svijeta, a od kojih su polovina djeca mlađa od 18 godina.
EU je mobilisala više od 2,43 milijardi eura u 2017. godini za humanitarnu pomoć u više od 80 zemalja širom sveta. Značajan dio ove pomoći je otišao na podršku stanovništvu pogođenom sukobom u Siriji i izbjeglicama u susjednim zemljama i regijama. EU je takođe nastavila da pruža podršku onima koji su raseljeni zbog dugotrajnih sukoba, od Afganistana do Kolumbije i Afričkog roga, odazivajući se na nove krize, kao što je raseljavanje Rohingya.
Humanitarna zaštita je postala glavni izazov u današnjim humanitarnim kontekstima zbog silovitog porasta namjernih kršenja Međunarodnog humanitarnog prava i humanitarnih načela. U 2017. godini dodeljeno je više od 10% humanitarnog budžeta EU za aktivnosti humanitarne zaštite.
EU je nastavila da se zalaže za unaprjeđenje zaštite i poštivanja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući kroz dijalog, izjave i inicijative, kao i kroz finansiranje obuke za osoblje i partnere, te aktivnosti za širenje i podizanje svijesti šire javnosti.
Na primjer, uz podršku EU, Međunarodni komitet Crvenog krsta (ICRC) je razvio kampanju “Zdravstvena zaštita u opasnosti”, koja podiže svijest o široko rasprostranjenom i ozbiljnom uticaju nasilnih radnji koje ometaju pružanje zdravstvene zaštite, nanose štetu ili uništavaju objekte ili vozila i nanose povrede ili ubijaju zdravstvene radnike i pacijente.
