Brisel, 30. juna 2018.
Dana 1. jula obilježava se 50. godišnjica carinske unije, jednog od najvećih postignuća Europske unije.
Nastala na temelju poslijeratnih ugovora koji su bili preteča europskih integracija, carinska unija zaživjela je 1968. Ukidanjem carinskih pristojbi na trgovinu robom na području koje danas obuhvaća EU, carinska unija bila je prvi odlučni korak prema pretvaranju EU u najveći svjetski trgovinski blok u kojem 28 carinskih uprava država članica djeluje kao jedno tijelo.
U proteklih 50 godina carinska unija postala je temelj našeg jedinstvenog tržišta čuvajući granice i štiteći građane EU od zabranjene i opasne robe kao što su oružje i droge. Carinska unija olakšava i odvijanje sve većeg udjela globalne trgovine: carinske službe EU su 2017. obradile 16 % svjetske trgovine.
Za 1. juli 2018., točno 50 godina nakon uspostave carinske unije, Komisija je organizirala događanja u zračnim lukama i školama EU kako bi povećala osviještenost o tom nevjerojatnom postignuću.
Pierre Moscovici, komesar za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: “Carinska unija je golemo i jedinstveno postignuće. Ona omogućuje Europljanima da iskoriste sve pogodnosti unutarnjeg tržišta, potiče trgovinu i štiti potrošače. Zahvalan sam tisućama ljudi koji su doprinijeli i nastavljaju doprinositi tom europskom postignuću u proteklih 50 godina.”
Kako funkcionira carinska unija?
Carinska unija EU prvi je put predviđena Ugovorom iz Rima, a 1968. ukinuta je naplata carinskih pristojbi na granicama članica Europske zajednice. Danas je to jedinstveno trgovinsko područje u kojem roba može slobodno cirkulirati bez obzira na to je li proizvedena u EU ili izvan EU. Pristojbe na robu proizvedenu izvan EU uglavnom se plaćaju kad roba uđe u EU. Tako carinske službe osiguravaju da su pristojbe plaćene te da su zaštićeni financijski interesi Unije i njezinih država članica. Carinske službe također sprečavaju da u Uniju uđu proizvodi koji predstavljaju opasnost za sigurnost i zdravlje građana EU: one presreću krijumčarenu robu, robu koja predstavlja opasnost za okoliš i europsku kulturnu baštinu te robu kojom se narušavaju financijski interesi EU i država članica.
Kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje jedinstvenog carinskog područja, države članice primjenjuju zajednički skup pravila koja se temelje na takozvanom Carinskom zakoniku Unije. Tim se zakonikom, koji je ažuriran 2013. i primjenjuje se od 2016., osigurava da države EU primjenjuju ista pravila i postupke za uvoz, izvoz i provoz robe. Tako se potiču trgovina i tržišno natjecanje, poboljšava učinkovitost, povećava kvaliteta, a potrošačima se nude pristupačnije cijene.
Nacionalna carinska tijela u svim državama EU prvenstveno su odgovorna za brojne svakodnevne zadatke te surađuju međusobno i s Komisijom kako bi sustav carinske unije funkcionirao. Istodobno, kako bi se zaštitili interesi europskih građana i europskih poduzeća u cijelom svijetu, ključna je šira međunarodna suradnja. U tom kontekstu EU je sklopila više od 50 međunarodnih sporazuma o carinskoj suradnji i međusobnoj administrativnoj potpori s 80 zemalja izvan EU, čime se olakšavaju kontrola i provedba te pojednostavnjuju i usklađuju carinski postupci, što s druge strane pridonosi smanjuju administrativnog opterećenja i troškova za europska poduzeća.
Komisija je nedavno u okviru planiranog proračuna EU predložila financijsku obvezu za carinske programe od 950 miliona EUR. Tim bi se sredstvima financiralo poboljšanje suradnje i razmjene podataka među carinskim tijelima te podupirali rad i osposobljavanje carinskih službenika. Planiranim proračunom EU obuhvaćen je i novi fond od 1,3 milijarde EUR za potporu državama članicama EU pri kupnji, održavanju i zamjeni suvremene carinske opreme.
Dodatne informacije
Dodatne informacije o kampanji proslave 50. godišnjice carinske unije dostupne su ovdje.
Dodatne informacije o međunarodnoj trgovini dostupne su ovdje.
Internetska stranica komesara Pierrea Moscovicija
Pratite komesara Moscovicija na Twitteru
