Budžet EU: Komisija predlaže dosad najambiciozniji program za istraživanje i inovacije

Za sljedeći dugoročni budžet EU-a za razdoblje 2021. – 2027 Komisija predlaže iznos od 100 milijardi EUR za istraživanja i inovacije.

Novi program, Obzor Europa, razvijat će se na temeljima postignuća i uspjeha prethodnog programa za istraživanje i inovacije (Obzor 2020.) i zadržat će EU na čelu globalnog istraživanja i inovacija. Obzor Europa najambiciozniji je program istraživanja i inovacija do sada.

Potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen, zadužen za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: „Ulaganje u istraživanje i inovacije ulaganje je u budućnost Europe. Sredstva EU-a omogućila su timovima iz više zemalja i znanstvenih disciplina da zajedno rade i ostvare nezamisliva otkrića, te tako stave Europu na čelo istraživanja i inovacija na svjetskoj razini. Programom Obzor Europa želimo nastaviti razvijati taj uspjeh i pozitivno utjecati na živote građana i na društvo kao cjelinu.”

Povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije Carlos Moedas dodao je: „Obzor 2020. jedan je od najvećih uspjeha Europe. Ciljevi novog programa Obzor Europa još su ambiciozniji. U okviru toga želimo povećati sredstva za Europsko istraživačko vijeće kako bismo ojačali vodeću ulogu EU-a u globalnom znanstvenom istraživanju te ponovno uključili građane u utvrđivanje ambicioznih novih zadaća za istraživanje u EU-u. Predlažemo i osnivanje Europskog vijeća za inovacije radi modernizacije financiranja revolucionarnih inovacija u Europi.”

Istodobno s nastavkom poticanja znanstvene izvrsnosti aktivnostima Europskog istraživačkog vijeća te stipendijama i razmjenama u okviru programa Marie Skłodowska-Curie, programom Obzor Europa uvode se sljedeće glavne novosti:

  • Europsko vijeće za inovacije (EIC) pomoći će EU-u da postane predvodnik u inovacijama koje stvaraju nova tržišta. Prema prijedlogu Komisije uspostavit će se jedinstvena kontaktna točka kako bi se revolucionarne tehnologije koje imaju najveći potencijal i najviše obećavaju dovele iz laboratorija u tržišnu primjenu, te kako bi se najinovativnijim novoosnovanim poduzećima omogućilo da razviju svoje ideje. Novi EIC pomoći će u nalaženju i financiranju dinamičnih i vrlo rizičnih inovacija koje imaju veliki potencijal za stvaranje potpuno novih tržišta. Omogućit će izravnu potporu inovatorima upotrebom dvaju novih instrumenata za financiranje, jednoga za rane faze, a drugoga za razvoj i uvođenje na tržište. Bit će dopuna Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT).
  • Nove zadaće za istraživanje i inovacije na razini EU-a, usmjerene na društvene izazove i industrijsku konkurentnost: na temelju Obzora Europa Komisija će pokrenuti nove zadaće sa smjelim, ambicioznim ciljevima i visokom dodanom vrijednošću EU-a kako bi se prevladali problemi koji utječu na naš svakodnevni život. Primjeri bi mogli biti u rasponu od borbe protiv raka do čistog prometa i oceana bez plastičnog otpada. Te bi zadaće zajedno osmislili građani, dionici, Europski parlament i države članice.
  • Povećavanje potencijala za inovacije u cijelom EU-u: udvostručit će se potpora za države članice koje zaostaju kako bi se što bolje iskoristio njihov nacionalni potencijal za istraživanje i inovacije. Nadalje, nove sinergije sa strukturnim i kohezijskim fondovima olakšat će koordinaciju i kombiniranje financiranja i pomoći regijama da se uključe u inovacije.
  • Više otvorenosti: načelo „otvorena znanost” postat će način rada Obzora Europa, te će se u njemu zahtijevati otvoren pristup publikacijama i podacima. Time će se pomoći u uvođenju na tržište te povećati inovacijski potencijal rezultata ostvarenih uz financiranje EU-a.
  • Nova generacija europskih partnerstava i više suradnje s drugim programima EU-a: u Obzoru Europa prilagodit će se broj partnerstava koje EU zajednički programira ili financira s partnerima kao što su industrija, civilno društvo i zaklade za financiranje, kako bi se povećala njihova djelotvornost i učinak u postizanju prioriteta europske politike. Obzor Europa poticat će djelotvorne i funkcionalne poveznice s drugim budućim programima EU-a kao što su kohezijska politika, Europski fond za obranu, program Digitalna Europa i instrument za povezivanje Europe, kao i s međunarodnim projektom za energiju fuzije ITER.

Zajednički istraživački centar (JRC), Komisijina služba za znanost i prikupljanje znanja, nastavit će pridonositi znanstvenim savjetima, tehničkom potporom i namjenskim istraživanjem.

Predložena budžetska sredstva od 100 milijardi EUR za razdoblje 2021. – 2027. uključuju 97,6 milijardi EUR za Obzor Europa (od kojih će 3,5 milijardi EUR biti dodijeljeno u okviru fonda InvestEU) i 2,4 milijarde EUR za program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje. Program Euratoma, kojim se financira istraživanje i osposobljavanje u području nuklearne zaštite, sigurnosti i zaštite od zračenja, bit će više usmjeren na primjene izvan energetike kao što su oprema za zdravstvenu zaštitu i medicinu, a podupirat će se i mobilnost nuklearnih istraživača u okviru akcija Marie Skłodowska-Curie.

Sljedeći koraci

Brz dogovor o ukupnom dugoročnom budžetska EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima neophodan je da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate. Odlaganje bi primoralo najbolje umove Europe da traže prilike na drugim mjestima. To bi prouzročilo gubitak tisuća radnih mjesta u istraživanju i naštetilo konkurentnosti Europe. Od temeljnih znanstvenih istraživanja do inovacije koja stvara tržišta, ključno napredovanje u područjima kao što su primjerice zdravstvena zaštita, mjere u području klime, čisti prijevoz i održiva poljoprivreda bilo bi usporeno, a rješenja za liječenje raka, emisije stakleničkih plinova, pametna vozila i zdravu ishranu bila bi odgođena.

Kada bi se dogovor o sljedećem dugoročnom budžetu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog budžeta (2014. – 2020.) na novi te bi se zajamčilo predvidivo i neprekinuto financiranje, što bi bilo na korist svima.

Kontekst

Prijedlog za program Obzor Europa zasnovan je na uspjesima sadašnjeg programa, Obzora 2020. Evaluacija na sredini razdoblja Obzora 2020. pokazala je da taj program postiže rezultate u otvaranju radnih mjesta i ostvarivanju rasta, rješavanju naših najvećih društvenih izazova i poboljšanja života ljudi. Pokazala je da program ima jasnu europsku dodanu vrijednost i da stvara vidljive koristi u usporedbi s nacionalnom ili regionalnom potporom. Do svibnja 2018. pružena je potpora u iznosu od 31 milijarde EUR za više od 18 000 projekata.

Današnji prijedlog Komisije zasniva se i na doprinosu Komisije sastanku čelnika EU-a održanom 16. svibnja u Sofiji „Obnovljeni europski program za istraživanje i inovacije – prilika da Europa oblikuje svoju budućnost”, u kojem su istaknuti koraci potrebni za osiguravanje globalne konkurentnosti Europe.

Otprilike dvije trećine europskog gospodarskog rasta tijekom posljednjih desetljeća potaknuto je inovacijama. Očekuje se da će Obzor Europa proizvesti više novog znanja i novih tehnologija, potičući znanstvenu izvrsnost, i da će imati pozitivan učinak na rast, trgovinu i ulaganja te znatan učinak na društvo i okoliš. Za svaki euro uložen u okviru programa mogao bi se u roku od 25 godina ostvariti povrat u iznosu do 11 eura. Očekuje se da će ulaganja Unije u istraživanje i razvoj omogućiti otvaranje, prema procjenama, do 100 000 radnih mjesta u aktivnostima istraživanja i ulaganja u „fazi ulaganja” (2021. – 2027.).

Dodatne informacije

Zakonodavni tekstovi i informativni članci:

  • Financiranje EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje 2021. – 2027.
  • Uspješni primjeri istraživanja i inovacija u EU-u

Neovisna izvješća na visokoj razini:

Internetska stranica Obzora Europa

Dodatne informacije o budžetu EU-a za budućnost dostupne su ovdje.

Europa.ba