41

Govor ambasadora Lars-Gunnara Wigemarka na prijemu povodom Dana Evrope 2018

Preko 500 gostiju, predstavnika institucija Bosne i Hercegovine, međunarodne zajednice, nevladinih i kulturnih organizacija te medija prisustvovalo je prijemu povodom Dana Evrope 9. maja u Domu mladih u Skenderiji u Sarajevu.

U znak obilježavanja 2018. kao Evropske godine kulturnog naslijeđa tokom prijema su prikazivane fotografije znamenitosti iz zemalja članica EU te zvuke njihovih popularnih pjesama.

Nastup Mostarske škole roka, čiji su muzičari naročito aktivni na polju spajanja mladih u BiH putem muzike, upotpunio je večer.

Obilježavanje Dana Evrope nastavit će tokom mjeseca maja brojnim kulturnim i informativnim događajima diljem BiH.

Pozdravni govor šefa Delegacije i specijalnog predstavnika EU u BiH ambasadora Lars-Gunnara Wigemarka

Ekselencije, ministri, kolege, prijatelji, dame i gospodo

Dozvolite mi da s vama podijelim nekoliko ličnih zapažanja nakon nešto više od tri godine boravka u ovoj prelijepoj zemlji. Tokom protekle tri godine u ime Evropske unije, koju ovdje predstavljam sa svim državama članicama koje stoje zajedno sa mnom ovdje na pozornici večeras, mislim da sam doslovno upoznao hiljade građana širom ove države u: Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli, Bijeljini, Brčkom, Foči, Bihaću, Gradišci, Zvorniku, Gračanici, Vitezu, Prnjavoru, Zenici, Trebinju, Kaknju, Petrovu, Višegradu … i mnogim drugim gradovima mjestima.

Razgovarajući s ljudima iz svih životnih sfera, poduzetnicima, poljoprivrednicima, studentima, službenicima, aktivistima, radnicima, srednjoškolcima i studentima, zvijezdama YouTube-a, piscima, muzičarima, pozorišnim i filmskim režiserima – imao sam priliku ne samo da vidim i saznam više o ovoj prelijepoj zemlji, već i da osjetim puls ljudi ovdje, njihove nade i frustracije, njihovu energiju i razočarenja, njihove radosti i strahove.

Možda će se neki od vas iznenaditi kada čuju da u Bosni i Hercegovini ima puno nade, konstruktivne energije i marljivosti, pa čak i veselja. Postoji mnogo više pozitivnih stvari nego što se spominje u beskrajnom ciničnom naklapanju političkih elita, analitičara i autoriteta koji obično slikaju negativnu sliku društva u BiH i obično ova negativna slika dominira narativom.

Ponekad se može činiti da ljudi u ovoj zemlji žive u mnogo zdravijoj stvarnosti od one koju bi drugi očekivali i – možda čak i – voljeli. Kroz svakodnevnu komunikaciju, slobodu kretanja, prijateljstva, trgovinske i druge odnose građani Bosne i Hercegovine pokazuju da žele živjeti zajedno u istoj zemlji. Čini se da većinu ljudi u ovoj zemlji politika mnogo ne zanima. Pa ipak, to su isti ljudi koji biraju stranke i lidere. Ljudi u ovoj zemlji su ti koji moraju pozvati svoje lidere na odgovornost, a ne mi, Evropska unija, ili drugi predstavnici međunarodne zajednice.

Svakodnevno se vidi kako raznolikost u BiH nije prepreka, već prednost. U stvari, statistički podaci jasno pokazuju da lokalne zajednice u BiH sa visokim stepenom raznolikosti imaju za oko 20 posto veće prosječne prihode pa time i više životne standarde.

Vjerujem također da je mit da ljudi u ovoj zemlji ne žele pomagati jedni drugima. Na primjer, tokom katastrofalnih poplava i klizišta prije četiri godine, ljudi iz svih sfera života, iz različitih etničkih grupa, iz različitih dijelova zemlje, iz različitih zajednica, pritekli su u pomoć onima koji su bili u stanju potrebe čak i kada uopšte nisu znali kome pomažu. Ono što su uradili, ono što su slijedili zovemo SOLIDARITY. SOLIDARNOST – kako kažete ovdje. Ovo je pojam dobro poznat predsjedniku Evropskog vijeća Donaldu Tusku, koji je prije nekoliko sedmica bio ovdje i koji je 1980-ih godina kroz pokret Solidarnost osjetio moć naroda u Poljskoj. Znate li koja je bila njegova poruka vašim političkim vođama? Jednostavna je, radite zajedno i pronađite zajednička rješenja kojima se svi možete prilagoditi.

Jako bismo voljeli da vidimo da politička elita ove zemlje pokaže zrelost i solidarnost koju njihovi građani svakodnevno pokazuju. Politički lideri to trebaju učiniti ne samo zato što je to moralno ispravno, već zato što je korisno i praktično. To im se možda čak bude i isplatilo kada dođe vrijeme za izbore, umjesto što možda radije traže različite oblike za lično bogaćenje. Jačanjem veza i odnosa potiče se ekonomija, a ljudi se osjećaju sigurnije i više su uključeni. Više rade i daju veći doprinos društvu.

Ukratko, to je Evropska unija.

Mi smo unija zemalja, naroda, kultura – i građana. Unija u kojoj se trudimo da u slučaju potrebe pokažemo međusobnu solidarnost, gdje svakodnevno pravimo kompromise kako bismo zajedno živjeli bolje. Mi smo unija u kojoj smo se dogovorili da udružimo naše resurse i snage, ali i da pokažemo poštovanje prema našoj zajedničkoj sredini. Mi smo unija u kojoj se možemo suočiti s globalnim izazovima koji izlaze iz okvira tradicionalnih nacionalnih država, kao što su klimatske promjene ili opća degradacija životne sredine, ili zajedničke prijetnje kao što su organizirani kriminal i terorizam.

Mi nismo utopija a nismo ni blizu raja, ali Evropska unija je najuspješniji primjer zajedničkog života država i naroda velike raznolikosti na evropskom kontinentu.

Istorija Evropske unije je priča o prevazilaženju razlika kroz naporne pregovore i sporazume u kojima se poštuju razlike i dobro potkrijepljeni interesi, pa ipak svi znaju da je kompromis neophodan i da niko nikad neće  postići sve što bi želio.

Zbog toga je vrijednim radom stotina državnih službenika, ali i predstavnika civilnog društva, mnogih stručnjaka pa čak i nekolicine političkih lidera uloženim u davanje odgovora na hiljade pitanja Evropske komisije načinjen važan korak na putu ove zemlje prema integraciji i njenom konačnom članstvu u Evropskoj uniji. Bio je to, kao što komesar Hahn voli reći, stres test i vježba koordinacije i kompromisa za cijelu zemlju.

Bit će neophodno mnogo više takve koordinacije i kompromisa za ostvarivanje većeg napretka BiH na njenom putu ka EU. Lideri na svim nivoima od najviših do viših i nižih državnih službenika morat će unaprijediti svoju sposobnost da rade zajedno kako bi svakodnevno mogli davati zajedničke odgovore. Međutim, ne postoji razlog zašto se to ne bi moglo desiti. BiH se toliko ne razlikuje od drugih zemalja, iako je zemlja možda jedinstvena. Imamo države članice sa različitim domaćim sistemima i ustavima, ali sve su pristale da usvoje zajedničke standarde EU na tehničkom i političkom nivou. Susjedne zemlje na Zapadnom Balkanu, a posebno Srbija i Crna Gora, a odnedavno i Albanija i Bivša jugoslovenska republika Makedonija jako puno rade na prilagođavanju svojih sistema standardima EU.

Rad s vašim susjedima je još jedan način da se učvrste i ojačaju evropske integracije. Zbog toga je ranije ove godine Evropska komisija predstavila zajedničku strategiju za cijelu regiju Zapadnog Balkana. Zbog toga će se svih šest zemalja Zapadnog Balkana sastati sa 28 trenutnih država članica EU u Sofiji krajem naredne sedmice na prvom regionalnom samitu EU-Zapadni Balkan još od 2003. godine, tj. u posljednjih petnaest godina.

Postoji jedinstvena prilika da Bosna i Hercegovina postane zvanični kandidat za članstvo u EU u bliskoj budućnosti. Međutim, za ovo je potreban prosvjetljeni oblik političkog rukovodstva kojem su interesi građana na prvom a ne na posljednjem mjestu, gdje su veći broj radnih mjesta i bolji poslovi, dobra infrastruktura, odgovarajuća zdravstvena zaštita i pristojna budućnost za sljedeću generaciju najvažniji prioriteti.

Za ovo je također potrebno i mjesto gdje se poštuju građanska prava i njihovo dostojanstvo. Osjećaj da vas poštuju i da možete doprinijeti boljoj budućnosti svoje zemlje je od ključnog značaja za svako uspješno društvo. Ako ljudi  ne budu osjećali da se njihovi stavovi i prava poštuju, oni će podnositi ostavke, a možda čak i napustiti zemlju.

Dakle, moja poruka ove večeri političkoj eliti ove zemlje je: Nemojte oduzimati dostojanstvo svom narodu. Nemojte im dozvoliti da napuštaju svoju domovinu, porodice i prijatelje kako bi potražili dostojanstvo i radili negdje drugdje u evropskim zemljama. Bit će mnogo produktivniji i srećniji ako budu mogli pronaći svoju budućnost ovdje.

Morate dati svojim ljudima nešto veće i dublje od patriotizma, nacionalizma, nešto konstruktivnije od beskrajnih političkih polemika ako želite da ostanu ovdje i daju svoj doprinos ekonomiji, sportu, kulturi, čak i politici i budućnosti zemlje. Buduće članstvo u Evropskoj uniji je odlična prilika, ali morate inspirirati svoje birače da izvrše neophodne promjene da bi razumjeli zašto su teške reforme ponekad neophodne i da će u stvari imati pozitivan dugoročniji efekat. Morate voditi i pokazati nama, Evropskoj uniji, našim institucijama i našim državama članicama da je Bosna i Hercegovina odlučna da zauzme pravo mjesto kao buduća članica Evropske unije. Sretan vam Dan Evrope.