Bruxelles, 26. travnja 2018.
Komisija je danas predložila mjere za borbu protiv dezinformiranja na internetu, uključujući kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja na razini EU-a, pružanje potpore neovisnoj mreži provjeravatelja činjenica i niz mjera za poticanje kvalitetnog novinarstva i promicanje medijske pismenosti.
Nedavni slučaj Facebook – Cambridge Analytica pokazao je kako se osobni podaci mogu iskoristiti u kontekstu izbora i ta su otkrića pravodobni podsjetnik da je potrebno činiti više kako bi se osigurala otpornost demokratskih procesa. Europska komisija danas je poduzela daljnje korake u borbi protiv dezinformiranja kako bi zaštitila europske vrijednosti i sigurnost.
Potpredsjednik Komisije za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip izjavio je: Dezinformiranje nije novo sredstvo političkog utjecaja. Nove tehnologije, posebno digitalne, omogućuju njegovo širenje putem interneta na načine koji ugrožavaju našu demokraciju i društvo. Budući da je povjerenje u internetskom okruženju lako izgubiti, a teško ponovno izgraditi, potrebno je zajednički s industrijom raditi na rješavanju tog problema. Internetske platforme imaju važnu ulogu u borbi protiv kampanja dezinformiranja koje organiziraju pojedinci i države s namjerom da ugroze našu demokraciju.
Povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel izjavila je: Pozivamo sve aktere, posebno platforme i društvene mreže koje nose jasnu odgovornost, da postupaju u skladu s akcijskim planom i zajedničkim europskim pristupom kako bi se građanima pružila učinkovita zaštita i sredstva samozaštite od dezinformiranja. Pomno ćemo pratiti ostvareni napredak i ako rezultati ne budu zadovoljavajući, do prosinca možemo predložiti daljnje mjere.
Povjerenik za sigurnosnu uniju Sir Julian King izjavio je: Pretvaranje lažnih vijesti i dezinformacija na internetu u oružje čini ozbiljnu sigurnosnu prijetnju našem društvu. Subverzivna upotreba pouzdanih kanala za širenje destruktivnog i razdornog sadržaja zahtijeva lucidan odgovor koji se temelji na većoj transparentnosti, sljedivosti i odgovornosti. Internetske platforme čeka važna uloga u sprečavanju neprijateljske zloupotrebe njihovih infrastruktura te zaštiti njihovih korisnika i društva.
Na temelju neovisnog izvješća koje je u ožujku 2018. objavila skupina na visokoj razini za lažne vijesti i dezinformiranje na internetu te šireg raspona savjetovanja održanih tijekom posljednjih šest mjeseci, Komisija definira dezinformacije kao „provjerljivo lažne ili zavaravajuće informacije koje se stvaraju, iznose i šire radi ekonomske koristi ili namjernog obmanjivanja javnosti te koje mogu prouzročiti javnu štetu”.
U posljednjem ispitivanju Eurobarometra 83 % ispitanika izjavilo je da lažne vijesti ugrožavaju demokraciju. Posebno ih je zabrinjavalo dezinformiranje s namjerom utjecanja na izbore i imigrantske politike. U ispitivanju je naglasak bio i na važnosti kvalitetnih medija: ispitanici tradicionalne medije doživljavaju kao najvjerodostojnije izvore vijesti (radio 70 %, TV 66 %, tisak 63 %). Najnevjerodostojniji su izvor informacija internetski izvori i web-mjesta za videohosting, kojima vjeruje 26 % odnosno 27 % ljudi.
Zajednički istraživački centar Europske komisije objavio je studiju o lažnim vijestima i dezinformiranju. U njoj se ističe da dvije trećine čitatelja vijestima na internetu radije pristupa putem algoritamskih platformi, kao što su pretraživači i servisi za prikupljanje vijesti, te web-mjesta društvenih medija. Prema istoj studiji, operatori platformi koji s pomoću podataka povezuju čitatelje, članke i oglase sada imaju veću tržišnu snagu i izvore prihoda od novinskih izdavača.
Mjere za borbu protiv dezinformiranja na internetu
Na te probleme i trendove Komisija je reagirala prijedlogom niza mjera za borbu protiv dezinformiranja na internetu. Te mjere uključuju:
- kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja: kao prvi korak, internetske platforme trebale bi do srpnja izraditi i poštovati zajednički kodeks prakse kako bi se:
- osigurala transparentnost u pogledu sponzoriranog sadržaja, posebno oglašavanja političkog karaktera, ograničile opcije usmjeravanja takvog oglašavanja i smanjili prihodi promicatelja dezinformacija
- bolje objasnilo funkcioniranje algoritama i omogućavanje provjere trećih osoba
- korisnicima olakšalo otkrivanje različitih izvora vijesti s drukčijim stajalištem i pristup njima
- uvele mjere za prepoznavanje i zatvaranje lažnih računa i rješavanje problema automatiziranih botova
- provjeravateljima činjenica, istraživačima i javnim tijelima omogućilo da stalno prate internetske dezinformacije.
- stvaranje neovisne europske mreže provjeravatelja činjenica koja će utvrditi zajedničke radne metode, razmjenjivati najbolju praksu i raditi na ostvarivanju što veće zastupljenosti činjeničnih ispravaka u EU-u; odabirat će se iz redova članstva Međunarodne mreže provjeravatelja činjenica, koja primjenjuje strogi Kodeks načela Međunarodne mreže provjeravatelja činjenica.
- sigurnu europsku internetsku platformu o dezinformiranju s pomoću koje će se mreži provjeravatelja činjenica i relevantnim akademskim znanstvenicima osigurati prekogranično prikupljanje i analiza podataka te pristup podacima iz cijelog EU-a.
- poboljšanje medijske pismenosti: viša razina medijske pismenosti europskim će građanima omogućiti da prepoznaju internetske dezinformacije i kritički pristupaju internetskom sadržaju. Komisija će u tu svrhu poticati provjeravatelje činjenica i organizacije civilnog društva da škole i nastavnike opskrbe obrazovnim materijalom i organiziraju Europski tjedan medijske pismenosti.
- pružanje podrške državama članicama u osiguravanju otpornosti izbora na sve složenije kiberprijetnje, uključujući dezinformiranje na internetu i kibernapade.
- promicanje dobrovoljnih sustava internetske identifikacije radi boljeg praćenja i identificiranja davatelja informacija i povećanja povjerenja i pouzdanosti u interakcijama na internetu te informacija i izvora informacija.
- promicanje kvalitete i raznolikosti informacija: Komisija poziva države članice da pojačaju svoju potporu kvalitetnom novinarstvu kako bi osigurale pluralističko, raznoliko i održivo medijsko okruženje. Komisija će u 2018. objaviti poziv na podnošenje prijedloga za proizvodnju i širenje kvalitetnog informativnog sadržaja na temu EU-a putem informativnih medija temeljenih na podacima
- koordiniranu stratešku komunikacijsku politiku, koju su sastavile službe Komisije i kojom se objedinjuju postojeće i buduće inicijative EU-a i država članica za borbu protiv dezinformiranja na internetu te utvrđuju aktivnosti informiranja radi suprotstavljanja lažnom diskursu o Europi i suzbijanja dezinformiranja u EU-u i šire.
Sljedeći koraci
Komisija će uskoro sazvati forum s više dionika kako bi stvorila okvir za učinkovitu suradnju među relevantnim dionicima, uključujući internetske platforme, oglašivačku industriju i velike oglašivače, te osigurala angažiranost u pogledu koordinacije i intenziviranja borbe protiv dezinformiranja. Prvi rezultat foruma trebao bi biti kodeks prakse za borbu protiv dezinformiranja za cijeli EU, koji će se objaviti u srpnju 2018., kako bi do listopada 2018. mogao proizvesti mjerljiv učinak.
Komisija će izvijestiti o napretku do prosinca 2018. U tom će se izvješću razmotriti potreba za daljnjim djelovanjem kako bi se omogućilo stalno praćenje i ocjenjivanje opisanih mjera.
Kontekst
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svojem je mandatnom pismu u svibnju 2017. od povjerenice za digitalno gospodarstvo i društvo Mariye Gabriel zatražio da istraži izazove kojima internetske platforme izlažu naše demokracije u pogledu dezinformiranja i da pokrene odgovor EU-a na te izazove.
Komisija je u veljači 2018. donijela popis preporuka u kontekstu izbora za Europski parlament 2019. u kojima se poziva na sljedeće: Nadležna tijela država članica potiču se […] da na temelju iskustva država članica utvrde najbolje prakse u prepoznavanju rizika za izborni proces od kibernapada i dezinformacija.
Skupina na visokoj razini za lažne vijesti savjetovala je Komisiju u pogledu borbe protiv dezinformiranja na internetu. Zaključci i preporuke Skupine objavljeni su 12. ožujka 2018.
Europska unija bila je aktivna u borbi protiv dezinformiranja i prije tih inicijativa: na temelju odluke Europskog vijeća iz ožujka 2015. iste je godine osnovana radna skupina East StratCom, u nadležnosti visoke predstavnice i potpredsjednice Komisije Mogherini, radi „suprotstavljanja aktualnoj ruskoj kampanji dezinformiranja.” Radna skupina djeluje u okviru Europske službe za vanjsko djelovanje od rujna 2015., a to djelovanje obuhvaća učinkovito komuniciranje politika EU-a istočnim susjedima, jačanje ukupnog medijskog okruženja u istočnom susjedstvu, uključujući poticanje slobode medija i jačanje neovisnih medija, povećanje sposobnosti EU-a za predviđanje i suzbijanje proruskog dezinformiranja te podizanje svijesti o njemu.
Dodatne informacije
Tematski informativni članak Borba protiv širenja dezinformacija na internetu
Javno savjetovanje (sažeto izvješće)
Eurobarometar (cijelo izvješće)
Izvješće Zajedničkog istraživačkog centra
Izvješće Stručne skupine na visokoj razini za lažne vijesti i dezinformiranje
Opće informacije o mjerama EU-a za suzbijanje lažnih vijesti
