Brisel, 17. januara 2018.

Pitanja i odgovori

1. Nacrt preporuke Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje

Koji je glavni cilj ove Preporuke?

Cilj je predložene Preporuke unaprjeđenje razvoja ključnih kompetencija (npr. pismenosti, jezika ili građanskih odnosno digitalnih vještina) u obrazovnim sustavima, kod ljudi svih uzrasta tijekom njihova čitavog života, te pružanje smjernica državama članicama za postizanje tog cilja. To je važno da bi ljudi bili pripremljeniji na promjene na tržištima rada i aktivno sudjelovali u građanskom životu u raznolikijim, mobilnim, digitalnim i globalnim društvima. U tu se svrhu Preporukom poseban naglasak stavlja na razvoj poduzetničkog duha i inovacijski usmjerenog razmišljanja.

Prijedlogom se usto nastoji unaprijediti obrazovne sustave diljem Europe kako bi se lakše nadvladali razni izazovi istaknuti u posljednjem istraživanju PISA-e, u kojem je vladanje osnovnim vještinama u EU-u istaknuto kao problem.

Kako će Preporuka pomoći državama članicama u provedbi obrazovanja, osposobljavanja i učenja s ciljem stjecanja kompetencija?

Nova Preporuka odgovara na glavne izazove na koje se do sada nailazilo pri uvođenju obrazovanja, osposobljavanja i učenja s ciljem stjecanja kompetencija: nedovoljnu potporu obrazovnom osoblju, ograničen razvoj metoda i alata za ocjenjivanje kompetencija te na potrebu uvođenja novih načina učenja radi boljeg razvoja kompetencija.

Prilog Preporuci sadržava pregled dobrih praksi koje promiču pristupe obrazovanju, osposobljavanju i neformalnom učenju s ciljem stjecanja kompetencija. Njima se odgovara na navedene izazove i ukazuje na to kako ih se može nadići.

Kako će Europska komisija poduprijeti provedbu Preporuke?

Europska komisija poduprijet će provedbu Preporuke i uporabu priloženog Europskog referentnog okvira ključnih kompetencija tako što će olakšati uzajamno učenje među državama članicama. U suradnji s državama članicama također će razvijati referentne materijale i alate poput masovnih otvorenih internetskih tečajeva (MOOC-ovi), alata za ocjenjivanje, mreža koje uključuju eTwinning, najveću nastavničku mrežu na svijetu, te elektroničku platformu za obrazovanje odraslih u Europi (EPALE). Na koncu, ona će pratiti stjecanje kompetencija u državama članicama.

Do kakvih je promjena došlo u odnosu na prethodni okvir ključnih kompetencija iz 2006.?

Promjene u osam ključnih kompetencija su sljedeće:

• veći naglasak na osnovnim vještinama (pismenost, jezici i osnovne digitalne vještine) i horizontalnim kompetencijama poput kreativnosti, rješavanja problema, kritičkog razmišljanja i komuniciranja. Ljudi koji posjeduju te kompetencije otporniji su, lakše se prilagođavaju promjenama na tržištu rada i u društvu
• poseban naglasak na promicanju poduzetničkog obrazovanja i stjecanja iskustava u tom polju na svim razinama obrazovanja. Komisija preporučuje državama članicama da tijekom obveznog školovanja omoguće stjecanje barem jednog poduzetničkog iskustva. Potiče i uporabu platformi koje povezuju škole i poduzeća, odgovarajuću izobrazbu nastavnika i ravnatelja te stvaranje mini poduzeća u školama
• usmjerenost na unaprjeđenje stjecanja znanstvene, tehnološke, inženjerske i matematičke (STEM) kompetencije te povećavanje privlačnosti karijera u tim područjima
• ažurirana definicija digitalnih vještina koja uključuje aspekte programiranja, kibersigurnosti i digitalnog građanstva
• jačanje građanstva, demokratskih vrijednosti i ljudskih prava u okviru građanske kompetencije i naglašavanje međukulturalnih vještina u okviru kompetencije kulturne svijesti i izričaja.

2. Akcijski plan za digitalno obrazovanje

Kako EU može pomoći pojedincima i obrazovnim ustanovama i sustavima da se prilagode digitalnom preobražaju?

U Akcijskom planu za digitalno obrazovanje iznosi se niz inicijativa radi potpore osobama i organizacijama u suočavanju s brzim digitalnim promjenama. Naglasak je na razvoju digitalnih vještina (vještina, znanja i stavova) korisnih za rad i šire sudjelovanje u društvu, djelotvornoj uporabi tehnologije u obrazovanju i korištenju podataka i predviđanja za unaprjeđenje obrazovnih sustava. Mjere će uključivati davanje potpore školama u obliku brzog širokopojasnog interneta, širenje uporabe SELFIE-ja, novog alata za samoprocjenu koji je razvila Komisija kako bi školama pomogla u boljoj uporabi tehnologije za poučavanje i učenje, te kampanju radi podizanja razine svijesti o sigurnosti na internetu, kiberhigijeni i medijskoj pismenosti.

Kako će Europska komisija poduprijeti provedbu Plana?

Akcijski plan sadržava niz inicijativa koje će Komisija u suradnji s državama članicama i zainteresiranim dionicima provesti do kraja 2020. Akcijski plan bit će proveden u kontekstu procesa obrazovanja i osposobljavanja 2020. (ET2020), EU-ova okvira za suradnju država članica u području obrazovanja i izobrazbe. Komisija će blisko surađivati sa zainteresiranim dionicima, što uključuje i radnu skupinu za digitalne vještine i kompetencije u okviru procesa ET2020.

Koji su ključni prioriteti Plana?

Tri su ključna prioriteta Akcijskog plana:

• učinkovitija uporaba digitalnih tehnologija za poučavanje i učenje
• razvijanje digitalnih vještina potrebnih za život i rad u dobu brzih digitalnih promjena
• unaprjeđenje obrazovanja kroz bolju analizu podataka i predviđanja.
  

Što se može poduzeti kako bi se učenice u većem broju odlučivale na predmete iz informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) i STEM predmete?

Istraživanja pokazuju da zainteresiranost učenica za STEM (znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku) studije i karijere često bitno opada do 15. godine. Djevojčice bi željele imati više uzora u STEM-u i više praktičnog iskustva u STEM predmetima. Komisija se u Akcijskom planu obvezuje na suradnju s industrijom, NVO-ima i obrazovnim sustavima kako bi učenice usvojile digitalne vještine i imale pozitivne uzore i mentore potrebne za ravnomjerno sudjelovanje u STEM studijima i karijerama.

Komisija će raditi na poticanju održavanja više satova programiranja za djevojčice u okviru inicijative Europskog tjedna programiranja. Također će surađivati s Koalicijom za digitalne vještine i radna mjesta i drugim organizacijama diljem Europe radi promicanja aktivnosti kojima se djevojčice i žene potiču na razvoj digitalnih vještina. Komisija će surađivati s tvrtkama i civilnim društvom kako bi se razbijali stereotipi i osigurala bolja informiranost djevojčica o mogućnostima zaposlenja u IKT sektoru. Usto, Komisija će nadograđivati uspješne inicijative koje promiče Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), primjerice organiziranjem radionica namijenjenih srednjoškolcima.

Kako će Europska komisija poduprijeti modernizaciju brzoga širokopojasnog interneta u školama?

Među zemljama EU-a postoji veliki digitalni jaz: neke su zemlje svoje škole već povezale na brzi širokopojasni internet, dok neke očito zaostaju. Jedan je od razloga za nepovezivanje škola to što je više njih, kao i lokalnih tijela, slabo upoznato s dostupnim mogućnostima širokopojasnih usluga te s mogućim izvorima potpore i financiranja. Komisija će raditi na tom pitanju, primjerice koristeći nedavno stvorenu EU-ovu mrežu ureda za širokopojasne usluge.

Uz to, Komisija će razmotriti potporu uvođenju brzog interneta u školama, konkretno putem programa za dodjelu vaučera te s naglaskom na slabije razvijenim područjima.

Zašto Komisija predlaže okvir za digitalno ovjerene kvalifikacije?

Digitalne tehnologije omogućuju nove načine povećanja vjerodostojnosti i transparentnosti kvalifikacija te štite od krivotvorenja dokumenata. Kvalifikacije je lakše „prenositi” u digitalnom nego u papirnatom obliku, a pohraniti ih se može na više poslužitelja ili u više ustanova. Mogu sadržavati opsežne metapodatke, lakše ih se može prikazati u životopisima, na društvenim mrežama i osobnim stranicama, te ih mogu pregledavati svi zainteresirani.

Za izgradnju europskog prostora obrazovanja potrebno je zajamčiti priznavanje i vjerodostojnost čak i kvalifikacija koje su izdale manji izdavatelji, posebice u prekograničnom kontekstu. Okvir za digitalno potpisane kvalifikacije omogućit će veću dosljednost i dodatno zajamčiti kvalitetu. Povećat će se prenosivost i usporedivost te poduprijeti mobilnost, suradnja i razmjena.

Kako će Europska komisija promicati programiranje?

Cilj je Komisije da se do 2020. najmanje polovina škola u EU-u uključi u Europski tjedan programiranja. Europski tjedan programiranja dinamičan je samonikli pokret čiji je cilj približavanje programiranja i digitalne pismenosti svim Europljanima na zabavan i zanimljiv način tako što se sudionicima omogućava da se upoznaju s programiranjem, kao i hardverom, 3D tiskom, robotikom itd.

Dopiranjem do sudionika kroz škole ravnopravno se mogu uključiti svi mladi ljudi – i djevojčice i dječaci. Štoviše, omogućavajući nastavnicima da se sa svojim učenicima upoznavaju s programiranjem u različitim predmetima jačaju se njihove kompetencije u pogledu uporabe programiranja kao alata za podučavanje digitalnih vještina.

Kako bi dodatno promicala programiranje, Komisija će surađivati s ambasadorima Europskog tjedna programiranja, državama članicama, mrežom eTwinning, Koalicijom za digitalne vještine i radna mjesta, Digitalnim prvacima i drugim zainteresiranim tijelima i organizacijama.

S kakvim se rizicima učenici i studenti suočavaju pri uporabi tehnologija i što EU može učiniti da ih zaštiti i osnaži?

U sve povezanijem svijetu rizici obuhvaćaju osjetljivost osobnih podataka, prijetnje i zloporabe kibersigurnosti, lažne vijesti, kibernasilje i nasilnu radikalizaciju. Pozornost je potrebno posvetiti svim aspektima internetske sigurnosti i kiberhigijene, a pojedinci bi trebali razumjeti kako, na primjer, upravljati svojom prisutnošću na internetu te kako sačuvati sigurnost svojih računa, informacija i uređaja.

Jačanje kritičkog mišljenja i medijske pismenosti djece i mladih vrlo je važno. Digitalne tehnologije nastavit će se dalje integrirati u naše fizičke i mentalne živote. Svi naraštaji trebaju postati samouvjereni digitalni građani, osnaženi mogućnostima koje digitalna tehnologija nudi, a da pritom budu svjesni rizika digitalizacije te otporni na njih.

EU će promicati obrazovanje i aktivnosti za podizanje razine svijesti čiji je cilj osnaživanje svih građana EU-a kako bi postali aktivni, odgovorni, sigurni i kritički korisnici tehnologija. Jedna takva akcija bit će pokretanje kampanje diljem EU-a za kiberhigijenu, medijsku pismenost i pismenost u društvenim medijima te učinkovite načine suzbijanja opasnosti poput kibernasilja, lažnih vijesti ili uznemirujućih sadržaja. Kampanjom će biti obuhvaćeni svi relevantni dionici a doprijet će do djece, mladih, roditelja i pedagoga. Osim toga, za nastavnike će se diljem Europe organizirati internetski tečajevi i tečajevi uživo kako bi bolje razumjeli i podučavali kibersigurnost.

3. Preporuka o promicanju zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i europske dimenzije poučavanja

Koji je cilj ove Preporuke?

Države članice susreću se s ozbiljnim izazovima u održavanju otvorenih, pravednih i kohezijskih društava: rastućim populizmom, ksenofobijom, razdvajajućim nacionalizmom, diskriminacijom, širenjem lažnih vijesti i dezinformacija te radikalizacijom.

Zbog tih su pojava ugroženi temelji naših društava. One narušavaju socijalnu koheziju, remete nastanak zajedničkog osjećaja pripadnosti i smanjuju povjerenje građana u javne institucije i naše demokratske sustave. Nadalje, mnogi nisu upoznati s funkcioniranjem ni s ciljevima Europske unije. Malo znaju i o drugim državama članicama i njihovoj raznovrsnosti.

Uloga obrazovanja presudna je u preokretanju tih trendova, tako što će se promicati naše zajedničke vrijednosti, poticati uključivanje te ljude bolje upoznati s Europskom unijom i jedne s drugima.

Zbog čega EU-ove smjernice o vrijednostima, uključivom obrazovanju i europskoj dimenziji poučavanja?

Preporukom se od država članica traže dodatna nastojanja u području za koje su one isključivo nadležne.

Djelovanje EU-a je posebno relevantno kad je riječ o financiranju konkretnih projekata (vidjeti u nastavku). Konkretno, financiranjem mobilnosti među školama te virtualnih razmjena putem e-Twinninga EU može pomoći školama, nastavnicima i učenicima u razmjeni i izgradnji prijateljstva u drugim zemljama kako bi mogli osobno iskusiti što znači biti Europljanin.

Smjernice EU-a mogu pomoći i donositeljima politika i praktičarima da utvrde najbolje prakse, uče od kolega u drugim zemljama i budu inspirirani praksama koje se drugdje primjenjuju pri rješavanju problema sličnih onima s kojima se suočavaju u svojoj zemlji.

Kako će Komisija u tome pomoći državama članicama?

Komisija će posvetiti pozornost adekvatnom financiranju programa Erasmus+ u razdoblju nakon 2020. kako bi više ljudi – studenti, pripravnici, vježbenici, ali posebno nastavnici i učenici – moglo ostvariti korist od mobilnosti koja se pruža tim programom. Komisija će već 2018. dodijeliti najviše 180 milijuna eura za školske razmjene u toj godini.

Komisija će raditi na uključivanju jednog milijuna nastavnika i škola u mrežu e-Twinning u sljedećih 10 godina kako bi poduprla njihove aktivnosti. Time će se putem te zajednice za učenje za još više učitelja i nastavnika omogućiti komuniciranje, suradnja i razvoj projekata.

Komisija će nastaviti oblikovati financijske instrumente, uključujući programe Erasmus+, Kreativna Europa i Europa za građane, na način koji će prednost dati projektima kojima se podupire promicanje zajedničkih vrijednosti, uključivog obrazovanja i boljeg razumijevanja EU-a i njegovih država članica. Europski strukturni i investicijski fondovi također pomažu u promicanju uključivog obrazovanja podupirući projekte usmjerene na obrazovne sustave, nastavnike i učenike. Njima se financiraju inicijative kojima se osigurava da mladi ljudi završe obrazovanje i steknu vještine koje ih čine konkurentnijima na tržištu rada. Smanjenje ranog napuštanja školovanja, uz poboljšanje mogućnosti za strukovno i visoko obrazovanje, glavni je prioritet. U razdoblju od 2014. do 2020. za postizanje tog cilja dodijelit će se više od 39 milijardi eura.