Vizna liberalizacija: izvještaj Komisije o bezviznom režimu sa zemljama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva

Europska Komisija

Saopštenje za javnost

Brussels, 20. decembar 2017. godine

Vizna liberalizacija: izvještaj Komisije o bezviznom režimu sa zemljama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva

Komisija danas predstavlja izvještaj o funkcioniranju bezviznog režima sa zemljama Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Crna Gora i Srbija), kao i zemljama Istočnog partnerstva (Moldavija, Gruzija i Ukrajina). Premda navedene zemlje nastavljaju ispunjavati potrebne uslove za viznu liberalizaciju, prema nalazima izvještaja potrebno je djelovati po određenim oblastima u cilju održanja kontinuirane i održive provedbe režima.

U potpunosti smo predani očuvanju bezviznog režima za građane zemalja Zapadnog Balkana i zemalja Istočnog partnerstva te zajedno s njihovim vlastima sarađujemo na ostvarivanju ovog cilja, osiguravajući da ovakav režim prate i odgovornosti, kako građana, tako i nadležnih vlasti. Premda smo svjesni napora zemalja na osiguranju održivog napretka i konkretnih rezultata reformi, potreban je i dalji rad. Očekujemo od svih zemalja da intenziviraju napore na rješavanju nezakonitih migracija i posebno borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije,“ ističe Dimitris Avramopoulos, komesar za migracije, unutrašnje poslove i državljanstvo.

Današnji izvještaj predstavlja prvu procjenu u okviru novog mehanizma praćenja za osam zemalja koje su zaključile pregovore o liberalizaciji viznog režima s EU. Prema nalazima procjene, svih osam zemalja Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva pokazale su snažnu predanost ispunjavanju potrebnih zahtjeva i poduzele značajne napore na provedbi brojnih dalekosežnih reformi predviđenih u procesu liberalizacije viznog režima. Sada je ključno da te reforme budu održive i da zemlje ne odustaju od svojih postignuća. Današnji izvještaj se fokusira na oblasti u kojima je potrebno dalje djelovanje, s posebnim naglaskom na nezakonite migracije i readmisiju te javni red i mir.

Napori na suzbijanju nezakonitih migracija daju rezultate i trebaju biti nastavljeni

U rješavanju nezakonitih migracija, svih osam zemalja nastavilo je provoditi mjere koje donose rezultate. Ovakvi napori rezultirali su značajnim ukupnim smanjenjem broja zahtjeva građana dotičnih zemalja za azil u zemljama članicama EU-a. Međutim, još uvijek postoje izazovi, posebno u Albaniji, zemlji s najvećim brojem neosnovanih zahtjeva za azil među zemljama bezviznog režima. Albanske vlasti su aktivne u jačanju mjera za rješavanje nezakonitih migracija i unaprjeđenju saradnje s zemljama članicama koje su najviše pogođene. Potrebno je nastaviti s ovim naporima u cilju osiguranja kontinuirane provedbe. S promjenjivim brojem odbijenih ulazaka i nezakonitog boravka, Komisija poziva sve predmetne zemlje da poduzmu konkretne aktivnosti, od jačanja kontrola granica do organiziranja informativnih kampanja o bezviznim putovanjima.

Saradnja kod readmisije nastavlja se bez problema za sve zemlje Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva u bezviznom režimu s ukupnom visokom stopom povrataka. Kako bi se dodatno unaprijedila saradnja na povratku, Komisija poziva zemlje Zapadnog Balkana da nastave s učinkovitom provedbom sporazuma o readmisiji te da, po potrebi, zaključe provedbene protokole s dodatnim zemljama članicama.

Potrebno intenzivirati napore na borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala

Unatoč kontinuiranim nastojanjima na sprječavanju i borbi protiv organiziranog kriminala, kriminalne grupe iz predmetnih zemalja bezviznog režima i dalje su aktivne u širokom spektru nezakonitog djelovanja u EU, uključujući trgovinu ljudima i nedozvoljenom robom, krivična djela protiv imovine, krijumčarenje migranata i cyber kriminal. Svih osam zemalja treba intenzivirati napore na daljem rješavanju pitanja organiziranog kriminala.

Što se tiče prevencije i borbe protiv korupcije i pranja novca, posebno Moldavija treba poduzeti hitne korake na osiguranju održivost dosadašnjih reformi i kontinuirane provedbe ovog mjerila za liberalizaciju viznog režima. S obzirom na nedavna dešavanja, Ukrajina također treba poduzeti hitne korake na zaštiti antikorupcijskih mjera uvedenih s prethodnim reformama i omogućavanju daljeg napretka.

Komisija će ponovo izvijestiti Europski parlament i Vijeće o kontinuiranom ispunjenju zahtjeva za liberalizaciju viznog režima u 2018. godini.

Opće informacije

Današnji izvještaj je rezultat zakonske obaveze Komisije u okviru jačanja mehanizama za suspenziju viznog režima, usvojenog u martu 2017. godine, u cilju praćenja kontinuiranog ispunjavanja zahtjeva za liberalizaciju viznog režima od strane zemalja koje nisu članice EU-a te izvještavanja po tim pitanjima Europskom parlamentu i Vijeću najmanje jednom godišnje.

Procjena mjerila (engl. benchmarks) za liberalizaciju viznog režima odnosi se na zemlje koje su uspješno zaključile pregovore o liberalizaciji viznog režima u skladu s relevantnim akcijskim planovima i planovima puta, tj. zemlje Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva.

Za Zapadni Balkan, novi izvještaj zamjenjuje prethodne izvještaje o praćenju vizne liberalizacije i obuhvata razdoblje od posljednjeg takvog izvještaja iz februara 2015. godine. Za zemlje Istočnog partnerstva, izvještaj obuhvata razdoblje od Završnih izvještaja o napretku u viznoj liberalizaciji usvojenim u decembru 2013. godine za Moldaviju i decembru 2015. za Gruziju i Ukrajinu.

Građani Crne Gore, Srbije i Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije putuju u EU bez viza od decembra 2009. godine. Za državljane Albanije i Bosne i Hercegovine, bezvizni režim je omogućen od kraja 2010. godine. Za Republiku Moldaviju bezvizni režim stupio je na snagu u aprilu 2014., za Gruziju u martu 2017. i za Ukrajinu u junu 2017. godine.

Za više informacija:

Izvještaj o viznoj liberalizaciji: Pitanja i odgovori

Prvi izvještaj u okviru mehanizma za suspenziju bezviznog režima

Radni dokument Komisije u prilog Prvom izvještaju u okviru mehanizma za suspenziju bezviznog režima