Izvještaj o liberalizaciji viznog režima: Pitanja i odgovori

Evropska komisija

MEMO

20. decembar 2017.

 

Izvještaj o liberalizaciji viznog režima: Pitanja i odgovori

Što Komisija danas predstavlja?

Komisija danas izvještava o funkcioniranju bezviznog režima s državama zapadnog Balkana ( Albanija, Bosna i Hercegovina, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Crna Gora i Srbija ) te zemljama istočnog partnerstva (Moldavija, Gruzija i Ukrajina).

Današnji izvještaj prva je puna procjena provedena u okviru novog mehanizma suspenzije za osam zemalja čiji građani putuju bez viza u okviru programa liberalizacije viznog režima.

Koja je opća ocjena?

Svih osam zemalja pokazalo je punu predanost ispunjavanju potrebnih zahtjeva i učinilo značajan napor da se provede niz dalekosežnih reformi u okviru njihovih procesa liberalizacije viznog režima.

Komisija smatra da sve zemlje obuhvaćene ovom procjenom i dalje ispunjavaju kriterije za liberalizaciju viznog režima.

Međutim, hitno je potrebno djelovati u nizu specifičnih područja za održavanje njihove kontinuirane i održive provedbe.

Neke zemlje trebaju više raditi u oblasti borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije i sprečavanju nelegalnih migracija.

Sada je imperativ da te reforme budu održive i da zemlje ne odustaju od svojih postignuća.

Zašto se vrši procjena samo za određene oblasti?

Iako Komisija prati kontinuirano ispunjavanje svih mjerila za liberalizaciju viza, današnjim izvještajem nisu obuhvaćena ona mjerila koja se smatraju stabilnim.

Današnji izvještaj fokusira na specifična područja u kojima je potrebno više rada, a posebno migracija, organiziranog kriminala i borbe protiv korupcije.

Paralelno s tim, Komisija će izvijestiti detaljno o širem stanju u području unutrašnjih poslova i pravosuđa u okviru izvještaja o proširenju za zemlje zapadnog Balkana i u kontekstu provedbe sporazuma o pridruživanju s Moldavijom, Gruzijom i Ukrajinom.

Zašto izvještaj obuhvata samo 8 od svih zemalja koje imaju bezvizni režim s EU?

Dok se 60 zemalja diljem svijeta koristi prednosti putovanja bez viza u EU , u nekim slučajevima, odluke o slobodnom pristupu Schengenskom području mogu proizaći iz bilateralnih pregovora, nazvanih “dijalozi o liberalizaciji viznog režima”. Temelji se na napretku zemalja u provedbi velikih reformi na područjima poput jačanja vladavine zakona, borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije i ilegalne migracije te poboljšanja administrativnih kapaciteta u graničnoj kontroli i sigurnosti dokumenata.

U izvještaju se usredotočuje samo na one zemlje koje su uspješno završile dijalog o liberalizaciji viznog režima: Albanije, Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Republike Moldavije, Gruzije i Ukrajine.

Ovo proizlazi iz obaveze Komisije da prati kontinuirano ispunjavanje uslova za liberalizaciju viznog režima zemalja koje nisu članice EU koje su uspješno zaključile dijalog o liberalizaciji viznog režima i da o tim pitanjima izvještavaju Evropski parlament i Vijeće.

Također proizlazi iz izjave Komisije iz novembra 2010. o uspostavi mehanizma za praćenje procesa liberalizacije viznog režima za zemlje zapadnog Balkana, koji je potvrđen u februaru 2017. godine.

Zašto su samo neke zemlje posebno spomenute u zaključku?

Zaključci izvještaja naglašavaju činjenicu da se Albanija i Ukrajina moraju odmah angažovati kako bi osigurale kontinuirani napredak u određenim područjima. Za Albaniju, izazovi nelegalnih migracija trebaju se dodatno riješiti. Moldavija treba preduzeti hitne korake kako bi se osigurala održivost mjerila za suzbijanje korupcije i mjerila za sprječavanje pranja novca. U pogledu nedavnih dešavanja u području borbe protiv korupcije, ukrajinske vlasti moraju pojačati mjere kako bi se osiguralo da se prethodno postignuti napredak u ovom području održava i poboljšava.

Koliko često Evropska komisija sačinjava izvješaje o ispunjavanju mjerila?

U skladu s novim mehanizmom suspenzije , Komisija mora izvijestiti o stalnom ispunjavanju mjerila za liberalizaciju viznog režima barem jednom godišnje na razdoblje od najmanje sedam godina od dana stupanja na snagu liberalizacije viznog režima za treće zemlje. Komisija će ponovno izvijestiti Evropski parlament i Vijeće o kontinuiranom ispunjavanju zahtjeva za liberalizaciju viznog režima od strane trećih zemalja 2018. godine.

Šta je uslov za liberalizaciju viznog režima (mjerilo) ?

EU provodi dijalog o bezviznom režimu sa nekim zemljama izvan EU koje će raditi na dugoročnom cilju bezviznog putovanja, ako postoje uslovi za dobro upravljanu i sigurnu mobilnost.

Dijalozi o viznoj liberalizaciji uspješno su obavljeni između EU-a i pet zemalja zapadnog Balkana, Albanija, Bosna i Hercegovina, bivša Jugoslavenska Republika Makedonija,Crna Gora i Srbija, kao i tri zemlje Istočnog partnerstva, Ukrajine, Moldavije i Gruzije. Oni su rezultirali odobravanjem bezviznog putovanja građanima ovih zemalja; za Crnu Goru, Srbiju i bivšu Jugoslavensku Republiku Makedoniju u decembru 2009., za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu krajem 2010., za Moldaviju u aprilu 2014., za Gruziju u martu 2017. i za Ukrajinu u junu 2017. godine.

Ti dijalozi su zasnovani na „planovima liberalizacije viznog režima ” za zemlje zapadnog Balkana’ i ‘akcijskih planova za ukidanje viza’ (VLAP) za zemlje Istočnog partnerstva. Ti i Akcijski planovi uključuju četiri kategorije uslova, pod nazivom „mjerila” koje su zemlje morale ispuniti. Oni se odnose na sigurnost dokumenata, uključujući biometrijske dokumente; upravljanje granicom, migracije i azil; javni red i sigurnost; i vanjske odnose i temeljna prava. Odredbe se odnose i na politiku i institucionalni okvir (zakonodavstvo i planiranje) te na učinkovitu i održivu provedbu ovog okvira.

Tokom dijaloga o viznoj liberalizaciji, Komisija pozorno prati provedbu planova i akcijskih planova putem redovnih izvještaja o napretku. Ovi izvještaji o napretku se šalju Evropskom parlamentu i Vijeću te su javno dostupni.

Što je revidirani mehanizam suspenzije viza?

Ovaj mehanizam je prvi put predstavljen kao dio politike viza EU-a u 2013. godini i za cilj ima osigurati mogućnost da se privremeno obustavi vizno izuzeće za državljane treće države za kratko vrijeme u slučaju značajnog povećanja nepravilnih migracija ,

U maju 2016. godine Komisija je predložila reviziju postojećih pravila kako bi dodatno ojačala taj mehanizam. Nove mjere omogućuju Evropskoj uniji bržu i fleksibilniju reakciju ako se suoče s jakim migracijskim pritiskom ili povećanjem rizika za unutarnju sigurnost država članica koje mogu proizaći iz bezviznog putovanja. Prema revidiranom mehanizmu, Komisija sada može pokrenuti mehanizam , dok ranije samo države članice to mogu učiniti . Osim toga, revidirani mehanizam također je uveo obavezu Komisije da:

  •   prati kontinuirano ispunjavanje zahtjeva za liberalizaciju viznog režima koji su korišteni za procjenu prikladnosti odobravanja putovanja bez viza za treću zemlju kao rezultat uspješnog zaključivanja dijaloga o liberalizaciji viznog režima; i
  •   izvještava o ovom kontinuiranom ispunjavanju kroz izvještaje Evropskom parlamentu i Vijeću, barem jednom godišnje, na razdoblje od sedam godina od datuma stupanja na snagu liberalizacije viznog režima za tu treću zemlju, a nakon toga kada Komisija smatra da je to neophodno ili na zahtjev Euvropskog parlamenta ili Vijeća.

Revidirani mehanizam suspenzije usvojen je u februaru 2017., a stupio je na snagu 28. marta 2017. godine. Danas, Komisija objavljuje svoj prvi izvještaj pod novom obavezom praćenja i izvještavanja .

Kada se aktivira mehanizam suspenzije?

Sisitem suspenzije može se pokrenuti u sljedećim okolnostima :

  •   znatno povećanje (više od 50%) nepravilne migracije, uključujući ljude za koje se utvrdi da nepravilno borave i osobe koje su odbili ulazak na granicu;
  •   znatno povećanje (više od 50%) zahtjeva za azil s niskom stopom priznavanja (oko 3-4%);
  •   smanjenje saradnje na readmisiji, posebno u slučaju povećane stope odbijanja zahtjeva za ponovni prihvat;
  •   povećan rizik za sigurnost država članica, posebno teška kaznena djela.

Komisija također može aktivirati mehanizam u slučaju da više nisu ispunjeni određeni uslovi u pogledu ispunjavanja mjerila o liberalizaciji viza od strane trećih zemalja koje su prošle kroz dijalog liberalizacije viznog režima.

Koji su sljedeći koraci?

U izvještaju su navedene mjere koje se poduzimaju zemlje partneri kako bi se osigurala održivost reformi. Komisija će pozorno pratiti postignuti napredak u cilju provođenja ovih preporuka.

Komisija će ponovno izvijestiti Evropski parlament i Vijeće o daljnjem razvoju prije kraja 2018. godine.