Brisel, 23. novembra 2017.
Evropska komisija danas je objavila ambiciozne nove planove za povećanje spremnosti Evrope na prirodne katastrofe.
Taj je prijedlog okosnica plana predsjednika Junckera za izgradnju Evrope koja štiti. Inicijativa je pokrenuta nakon većih i čestih prirodnih katastrofa koje su proteklih godina teško pogodile mnoge evropske zemlje. Ključan je dio prijedloga uspostava pričuve resursa civilne zaštite na evropskom nivou: rescEU. Činili bi je, primjerice, kanaderi, posebne crpke za vodu, timovi za potragu i spašavanje u gradovima te poljske bolnice i timovi hitne medicinske pomoći. Oni će biti dopuna nacionalnih resursa, a njima će upravljati Evropska komisija kako bi pružila podršku zemljama pogođenima katastrofama poput poplava, šumskih požara, potresa i epidemija. Samo je 2017. više od 200 ljudi poginulo u prirodnim katastrofama u Evropi, a izgorjelo je i više od milion hektara šuma.
Predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: „Evropa se ne može držati postrance dok naši građani u državama članicama stradavaju u prirodnim katastrofama i trebaju pomoć. Nijedna evropska zemlja nije izuzeta od prirodnih katastrofa – nažalost, one više nisu nešto neočekivano. Želim da Evropska unija u takvim situacijama pruži više od suosjećanja. Evropa je kontinent solidarnosti i moramo biti bolje pripremljeni nego dosad te brže pružiti pomoć svojim državama članicama gdje je to najpotrebnije.”
„Prošloljetne i prošlogodišnje tragedije poučile su nas da je naš postojeći sistem odgovora na katastrofe, temeljen na volonterstvu, dosegao svoje granice. Problemi se mijenjaju, pa moramo i mi. To je pitanje solidarnosti i podjele odgovornosti na svim nivoima. Evropski građani to od nas očekuju. Stoga pozivam evropske vlade i Evropski parlament da podrže ovaj prijedlog”, dodao je Christos Stylianides, komesar za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama.
Prijedlog Evropske komisije odnosi se na dvije dopunjujuće aktivnosti: i. jači zajednički odgovor na evropskom nivou i ii. bolje kapacitete za prevenciju i pripravnost.
- Jačanje evropskih kapaciteta za odgovor na krizne situacije: rescEU
Osigurat će se pričuvni kapaciteti civilne zaštite za odgovor na krizne situacije kako bi se državama članicama pomagalo u odgovoru na katastrofe koje nadilaze nacionalne kapacitete. rescEU uključivat će resurse poput kanadera i opreme za crpljenje vode koji će biti dopuna nacionalnim kapacitetima. Sve troškove i resurse za rescEU potpuno će pokriti finansijska sredstva EU, a Evropska komisija zadržat će operativni nadzor nad tim resursima i odlučivati o njihovoj mobilizaciji.
Evropska komisija će uporedo pomoći državama članicama da ojačaju svoje kapacitete tako što će finansirati operativne troškove i troškove prilagodbe, popravka i prijevoza postojećih resursa država članica, od čega su trenutačno pokriveni samo troškovi prijevoza. Ta bi sredstva bila dio zajedničkih resursa za odgovor u hitnim situacijama u okviru udruženih kapaciteta evropske civilne zaštite, spremna u slučaju katastrofe.
- Bolja prevencija katastrofa i pripravnost za njih
U okviru današnjeg prijedloga od država članica će se tražiti da podijele svoje strategije prevencije i pripravnosti kako bi se zajednički utvrdili i uklonili mogući nedostaci.
Prijedlogom se osnažuju međudjelovanje i usklađenost s postojećim politikama EU namijenjenima prevenciji i pripravnosti. To uključuje, primjerice, Strategiju EU za prilagodbu klimatskim promjenama, evropske strukturne i investicijske fondove, Fond solidarnosti, zakonodavstvo o okolišu (npr. planove za upravljanje poplavama i rješenja temeljena na ekosistemu), istraživanje i inovacije te politike za suzbijanje ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju i ostalo.
Naposljetku, prijedlog je olakšati i pojednostavniti administrativne postupke kako bi se skratilo vrijeme za pružanje životno važne pomoći.
Kontekst
Mehanizam Unije za civilnu zaštitu trenutačno se temelji na volonterskom sistemu putem kojeg EU usmjerava volontersku pomoć zemalja sudionica u zemlju koja je zatražila pomoć. Ponuđenu pomoć koordinira Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije sa sjedištem u Briselu. Posljednjih je godina zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i drugih pojava državama članicama sve teže međusobno si pomagati, posebice ako je katastrofa pogodila više njih istovremeno. U takvim situacijama, u kojima su sredstva pomoći ograničena ili neraspoloživa, EU nema pričuvnih kapaciteta za pomoć pogođenim državama članicama.
Mnogo se različitih katastrofa dogodilo 2017., a u Evropi je u prirodnim katastrofama poginulo više od 200 ljudi. Međutim, prirodne katastrofe ozbiljno utiču i na ekonomiju. Od 1980., osim ljudskih žrtava, države članice EU izgubile su više od 360 milijardi eura zbog posljedica vremenskih nepogoda i ekstremnih vremenskih uvjeta. Samo se u Portugalu izravna ekonomska šteta uzrokovana šumskim požarima od juna do septembra procjenjuje na gotovo 600 miliona eura, što je 0,34 % BNP-a Portugala.
Od uspostave Mehanizma Unije za civilnu zaštitu 2001. praćeno je više od 400 katastrofa te je zaprimljeno gotovo 250 zahtjeva za pomoć. Mehanizam je moguće aktivirati kao odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe koje je uzrokovao čovjek, ali iz njega se podržavaju i prevencija i pripravnost na katastrofe.
U Mehanizam su uključene sve države članice, ali i neke zemlje izvan EU: Island, Norveška, Srbija, bivša jugoslovenska republika Makedonija, Crna Gora i Turska. Kao znak evropske solidarnosti, rescEU proširio bi se i na te zemlje.
Dodatne informacije
Pitanja i odgovori koji se odnose na priopćenje: Jačanje EU-ova upravljanja katastrofama
Informativni članak: Jačanje odgovora civilne zaštite EU-a
Informativni članak: Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije
