Brisel, 6. novembra 2017.

EU očekuje da će se na ovogodišnjoj konferenciji UN-a o klimi (COP23) još jednom potvrditi opredijeljenost međunarodne zajednice za jačanje globalnog odgovora na klimatske promjene i ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma.

Nakon prošlogodišnjeg stupanja na snagu tog historijskog sporazuma, sad je glavni zadatak razrada njegovih provedbenih smjernica.

U svojem ovogodišnjem govoru o stanju Evropske unije koji je održao u Evropskom parlamentu predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: “Želim da Europa bude predvodnik borbe protiv klimatskih promjena. Prošle smo godine ratifikacijom Pariškog sporazuma ovdje, u ovom Parlamentu, utvrdili globalna pravila igre. Uslijed propasti ambicije u Sjedinjenim Američkim Državama Europa mora osigurati da naš planet opet postane sjajno mjesto za život. On je baština cijelog čovječanstva.”

Komesar za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete izjavio je: “Pariškim sporazumom utvrđen je smjer za globalni prelazak na moderno niskougljično gospodarstvo. Sve češće i ekstremnije meteorološke pojave na cijelom planetu opomena su da hitno moramo riješiti problem s kojim smo suočeni. Sad je vrijeme da svoje obveze pretvorimo u djela i ubrzamo provedbu. Ova konferencija ključna je kako bismo ostali na dobrom putu i u roku ispunili svoju prvu zadaću, a to je dovršetak Pariškog programa rada do 2018.”

Od 6. do 17. novembra 2017. u Bonnu (Njemačka) održat će se 23. sjednica Konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP23), kojom će predsjedati Fidži. Sudjelovat će ministri i vladini dužnosnici, ali i brojni predstavnici civilnog društva i gospodarski subjekti.

EU očekuje da će na konferenciji biti postignut vidljiv napredak u razvoju tehničkih pravila i smjernica za provedbu odredaba Pariškog sporazuma, primjerice kad je riječ o okviru za transparentnost i petogodišnjem ciklusu sa širim ambicijama čiji je cilj pomoći zemljama da ostvaruju sve veće doprinose. Program rada donijet će se 2018. na Konferenciji UN-a o klimi (COP24) u Katowicama (Poljska).

EU napreduje u finalizaciji zakonodavnog okvira za postizanje svojeg pariškog cilja usmjerenog na smanjenje emisija plinova za najmanje 40 % do 2030. Riječ je skupnom doprinosu utvrđenom na nacionalnoj razini. Zbog toga je potrebno revidirati sistem EU za trgovanje emisijama (EU ETS) za razdoblje nakon 2020., utvrditi ciljeve u pogledu smanjenja emisija za 2030. za sektore izvan ETS-a, kao što su promet, građevinski sektor i poljoprivreda, a korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo ugraditi u pravni okvir EU za klimatsku politiku. Usto, Evropska komisija planira 8. novembra predstaviti paket prijedloga za čistu mobilnost radi dodatnog olakšavanja prelaska EU na prometni sektor i gospodarstvo s niskim emisijama ugljika.

EU ostaje predan zajedničkom globalnom cilju da se do 2020. godišnje mobilizira 100 milijardi dolara, do 2025. iz niza izvora finansira klimatska politika u zemljama u razvoju te i dalje izdvajaju što veća sredstva za prilagodbu na klimatske promjene. U 2016. EU i njezine države članice doprinijele su finansiranju klimatske politike s ukupno 20,2 milijarde eura, što je povećanje od više od 10 % u odnosu na 17,6 milijardi eura koje su izdvojene 2015.

Osim što će se odvijati službeni pregovori, na konferenciji u Bonnu brojni će dionici predstaviti svoju klimatsku politiku, primjerice gradovi i regije, poduzeća i skupine civilnog društva. EU je snažan zagovaratelj Globalnog plana za djelovanje u području klimatskih promjena kao važne platforme za djelovanje niza dionika i stoga će nastaviti s aktivnim sudjelovanjem na tom forumu.

EU će u Bonnu zastupati Miguel Arias Cañete, komesar za klimatsku politiku i energiju, te Siim Kiisler, ministar okoliša u vladi Estonije – trenutne predsjedateljice Vijeća ministara EU˜.

Događaji u okviru 23. Konferencije stranaka

Tokom konferencije EU će u svojem paviljonu u Bonnu održati više od 100 događaja (vidjeti poveznicu u nastavku). Te događaje organizira niz zemalja i organizacija iz Europe i ostatka svijeta, a bavit će se širokim spektrom tema povezanih s klimom: energetskom tranzicijom, ulogom šuma i oceana, finansiranjem klimatske politike, istraživanjem i inovacijama te procjenom klimatskih rizika.

Konferencije za tisak EU a u Bonnu

Delegacija EU održavat će redovite konferencije za tisak koje će se uživo prenositi internetom te biti dostupne na zahtjev na stranici: https://cop23.unfccc.int/

Dodatne informacije:

• Generalna direkcija za klimatsku politiku – Stranica Bonnske konferencije o klimatskim promjenama (COP23)
• Pitanja i odgovori o konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Bonnu
• Pariški sporazum