Malta, 5. listopada 2017.

Na konferenciji Naš ocean koja se u organizaciji EU-a održava na Malti (5. i 6. listopada) Europska unija preuzela je obveze u pogledu 36 konkretnih mjera za poticanje zdravijih, čišćih, sigurnijih i zaštićenijih mora. Preuzimanjem tih obveza, koje uključuju aktivnosti diljem svijeta za koje je predviđeno više od 550 milijuna eura, naglašava se odlučnost EU-a da poboljša stanje morâ i pošalje pozitivan signal ohrabrenja ostatku svijeta (vladama, ali jednako tako i privatnom sektoru) da pojačaju napore u nošenju sa sve većim izazovima u pogledu oceana, od zagađenja plastičnim otpadom i zaštite života u moru do utjecaja klimatskih promjena i kriminalnih aktivnosti na moru.

U nastavku teksta detaljno je opisano 36 obveza koje je EU preuzeo:

Pomorska sigurnost temelj je za globalnu trgovinu i blagostanje, ali ugrožena je zbog niza čimbenika, od prirodnih katastrofa do piratstva, trgovanja ljudima i oružanih sukoba. Da bismo oceane učinili sigurnijima i zaštićenijima, Europska unija najavila je:

• Iznos od 37,5 milijuna € za osiguranje pomorske sigurnosti i borbu protiv piratstva na jugoistočnoj obali Afrike te u Indijskom oceanu. Sredstva će iskoristiti četiri regionalne organizacije (IGAD, COMESA, EAC i IOC) u suradnji s UNODC-om, INTERPOL-om i FAO-om. Programom se, uz regionalni mehanizam za koordinaciju i razmjenu pomorskih informacija podupiru i inicijative za alternativne izvore sredstava za život u obalnim područjima Somalije gdje ima piratstva, istražni kapaciteti na nacionalnoj i regionalnoj razini, zatvorske reforme, kapaciteti za kazneni progon i pravosuđe, prekid nezakonitih financijskih tokova, borba protiv pranja novca te razne druge aktivnosti u tom području.
• U 2017. ulaganje u visini od 4 milijuna eura u svoj program satelitskog praćenja (Copernicus) u svrhu potpore agencijama EU-a i državama članicama EU-a u praćenju onečišćenjâ naftom te opsežnog komercijalnog ribolova (što uključuje borbu protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova) u sjeveroistočnom Atlantiku, Sredozemnome moru, Baltičkome moru, Sjevernome moru, Crnome moru, Pacifiku i oko Kanarskih otoka. U okviru programa Copernicus uvest će se i nove usluge za potporu provedbi zakonodavstva i sigurnosti plovidbe na područjima na kojima ima ledenih santi.
• Nastavak potpore pomorskoj sigurnosti u Gvinejskom zaljevu, među ostalim putem Međuregionalne mreže Gvinejskog zaljeva te pokretanjem dvaju novih programa: programa SWAIMS (Potpora integriranoj pomorskoj sigurnosti zapadne Afrike, engl. „Support to West Africa Integrated Maritime Security”), vrijednog 29 milijuna eura, i programa za poboljšanje sigurnosti luka u zapadnoj i središnjoj Africi, vrijednog 8,5 milijuna eura.
• Iznos od 1 milijun eura u 2017. u svrhu potpore unapređenju IKT sustavâ tijela EU-a nadležnih za pomorstvo i olakšavanja njihove međusobne suradnje. Nadalje, Europska unija najavila je da će dati doprinos od 80 000 eura u svrhu olakšavanja suradnje među tijelima nadležnima za obalnu stražu u Europi.
• Pokretanje prototipa alata za nadzor, u rujnu 2017., koji će služiti za detekciju brodova kako bi se otkrio opseg ljudskih aktivnosti na moru. Alat nazvan „Search for Unidentified Maritime Objects” (Traženje neidentificiranih pomorskih objekata), skraćeno „SUMO”, softver je koji automatski analizira podatke dobivene od satelitâ za radarsko snimanje kako bi se plovila (koja mogu biti dugačka i samo jedan metar) pronašla čak i kada je oblačno ili tijekom noći. Alat SUMO otvorenog je koda kako bi se promicala njegova uporaba među korisnicima i razvojnim programerima te kako bi se olakšala međunarodna suradnja u mapiranju brodskih ruta, praćenju intenziteta pomorskog prometa, utvrđivanju brodova onečišćivača, praćenju ribolovnih aktivnosti, borbi protiv piratstva i krijumčarenja te u kontroli morskih granica.

Onečišćenje mora ogroman je problem. Više od 10 milijuna tona otpada godišnje završi u moru. U našim oceanima 2050. bi moglo biti više plastike nego ribe. U cilju rješavanja tih izazova EU je najavio:

• Pokretanje sustava WISE-Marine, informacijskog portala za širu javnost i dionike o pitanjima europskih voda, koji za cilj ima promicanje boljeg upravljanja oceanima i ekološki utemeljenog gospodarenja. U godinama koje slijede platforma će biti proširena i dodatno integrirana.
• Iznos od 2 milijuna eura u 2017. za potporu provedbi Okvirne direktive o pomorskoj strategiji u državama članicama, a dodatnih 2,3 milijuna eura za potporu regionalnoj i međuregionalnoj suradnji za ostvarivanje toga cilja. Pravo EU-a usmjereno je na postizanje dobrog stanja okoliša u vodama država članica EU-a najkasnije 2020. te na zaštitu temeljnih resursa o kojima ovise gospodarske i društvene aktivnosti povezane s morem.
• Iznos od 2,85 milijuna eura za projekte sprečavanja onečišćenja mora i pripravnosti za takve slučajeve te 2,5 milijuna eura za vježbe povezane s onečišćenjem mora kako bi se poduprla i nadopunila prekogranična suradnja među zemljama EU-a te s odabranim zemljama u susjedstvu EU-a.
• Prije kraja 2017. nacrt mjera za smanjenje onečišćavanja okoliša plastikom, kao dio predstojeće strategije za plastiku.
• Također još u 2017. nacrt mjera za smanjenje ispuštanja brodskog otpada i ostataka tereta u more.

Predviđa se da će se održivo plavo gospodarstvo, čija se vrijednost danas procjenjuje na 1,3 trilijuna eura, do 2030. udvostručiti. EU je tu temu dodao programu ovogodišnje konferencije „Naš ocean” kako bi se potaknule snažnije sinergije među održivim rješenjima za oceane te gospodarski rast i zapošljavanje u obalnim zajednicama diljem svijeta. U tu svrhu EU je najavio:

• Više od 250 milijuna eura za financiranje istraživanja u području mora i pomorstva u 2017. To uključuje iznos od 40 milijuna eura za potporu naprednom prijevozu vodnim putovima s niskom razinom emisija te više od 30 milijuna eura za energiju mora. Nadalje, EU je najavio da će osigurati 12 milijuna eura za potporu dvama novim projektima inovativnih akcija čišćenja u cilju borbe protiv morskog otpada i drugih onečišćujućih tvari. Naposljetku, Europska unija najavila je da će s više od 50 milijuna eura poduprijeti inicijativu BlueMED za suradnju u cilju zdravog, produktivnog i otpornog Sredozemnog mora putem znanosti i istraživanja.
• Daljnje pojačavanje svojeg rada na Panatlantskom savezu za istraživanje oceana poticanjem poboljšanih okvira suradnje u području znanosti, istraživanja i inovacija u vezi s morem dogovorenih s atlantskim partnerima kao što su Brazil i Južna Afrika u skladu s Izjavom iz Beléma, te će u razdoblju 2018. – 2019. za ostvarenje tog cilja dodijeliti više od 60 milijuna eura. EU će također nastaviti provoditi Izjavu iz Galwaya o suradnji u istraživanju oceana s Kanadom i SAD-om, koja čini prekretnicu u tom području. Europska unija izvijestila je da će se broj istraživačkih timova koji rade u međunarodnim konzorcijima na izazovima koji prijete Atlantskom oceanu do 2019. povećati na više od 500.
• Inicijativu za ulaganja u vrijednosti od 14,5 milijuna eura u 2017. za promicanje održivog plavog gospodarstva u Europskoj uniji. Otprilike 8 milijuna eura iz toga fonda namijenjeno je za davanje bespovratnih sredstava za pokretanje poslovanja za projekte s velikim potencijalom u novim sektorima plavoga gospodarstva diljem EU-a. U cilju boljeg praćenja pojave morskog otpada i borbe protiv njega dodatna 2 milijuna eura namijenjena su potpori za inovativne tehnologije za praćenje morskog otpada i/ili borbu protiv njega u vodama oko Europske unije. Nadalje, 3 milijuna eura namijenjena su potpori partnerskim projektima (engl. „twinning projects”) u bazenu Sredozemnog mora, primjerice među ustanovama za pomorsko osposobljavanje i obrazovanje, poduzećima koja su dio plavog gospodarstva i lokalnim ribarskim zajednicama. Naposljetku, 1,5 milijuna eura dodijelit će se za obnavljanje morskih i obalnih ekosustava u Sredozemlju.
• Pokretanje programa Pomorsko partnerstvo Pacifika i Europske unije (PEUMP) u vrijednosti od 45 milijuna eura. Švedska je najavila da će dati doprinos tom programu u iznosu od 10 milijuna eura. Svrha je programa poduprijeti održivo upravljanje ribarstvom i njegov održiv razvoj u cilju sigurnosti opskrbe hranom i gospodarskog rasta, a istodobno raditi na pitanju otpornosti na klimatske promjene i očuvanju morske biološke raznolikosti.
• Rad na ubrzavanju procesa pomorskog prostornog planiranja u cijelom svijetu u suradnji s međuvladinom oceanografskom komisijom UNESCO-a (IOC-UNESCO), kao što su se obje strane obvezale 24. ožujka 2017. Pomorsko prostorno planiranje (engl. „maritime spatial planning”, MSP) funkcionira na prekograničnoj i međusektorskoj razini kako bi se osiguralo da se ljudske aktivnosti na moru odvijaju na efikasan, siguran i održiv način. Nadovezujući se na Zajednički plan, EU će IOC–UNESCO-u dati bespovratna sredstva u iznosu od 1,4 milijuna eura za razvoj međunarodnih smjernica za MSP. Kao dio tog pothvata, početkom 2018. pokrenut će se dva pilot projekta pomorskog prostornog planiranja: jedan na Sredozemlju, a drugi u južnom Pacifiku. Nadalje, uspostavit će se Međunarodni forum za MSP radi olakšavanja rasprava o tome kako bi se MSP, uključujući međusektorske mjere, trebao primjenjivati na globalnoj razini. Prva radionica održat će se u proljeće 2018.
• Iznos od 3 milijuna eura za potporu projektima u zemljama EU-a za uspostavu prekogranične suradnje u vezi s pomorskim prostornim planiranjem. Pomorsko prostorno planiranje funkcionira na prekograničnoj i međusektorskoj razini kako bi se osiguralo da se ljudske aktivnosti na moru odvijaju na efikasan, siguran i održiv način.
• Ulaganje u iznosu od 23 milijuna eura u 2017. i 2018. u uslužnu komponentu programa satelitskog praćenja (Copernicus) za dostavu informacija u svrhu praćenja morskog okoliša. Te su usluge usmjerene na klimatske promjene, ribarstvo i zaštitu mora. Također je najavljeno da će se u okviru programa Copernicus prvi put utvrditi pokazatelji za praćenje stanja oceana, što obuhvaća i biokemiju. Ti će pokazatelji, koji su važni za mjerenje zdravlja oceana, biti objavljeni u izvješću o stanju oceana koje će biti dostupno na internetu krajem 2018.
• Predanost postizanju daljnjeg napretka u pogledu sporazumâ o partnerstvu u održivom ribarstvu s obalnim državama. Tim se sporazumima već pomaže zemljama da razviju održivo ribarstvo, učinkovito upravljaju sustavima praćenja i kontrole te da se bore protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova. Nova generacija sporazuma podrazumijevat će cjelovitiji pristup, što uključuje promicanje održivog plavog gospodarstva te promicanje ulaganja u sektoru ribarstva. Tim bi se novim pristupom trebalo omogućiti partnerskim zemljama da izvuku veću korist iz gospodarenja oceanom na održiv način.
• Iznos od 8,5 milijuna eura za očuvanje morske i obalne biološke raznolikosti u bazenu Karipskog mora u korist zajednica koje ovise o tim ekosustavima. Ta je mjera usmjerena u prvom redu na prirodna područja kojima prijete zlouporaba, prekomjerno iskorištavanje, onečišćenje i posljedice klimatskih promjena.
• Iznos od 6 milijuna eura za potporu projektima u zemljama EU-a za uspostavu prekogranične suradnje u vezi s pomorskim prostornim planiranjem. Pomorsko prostorno planiranje funkcionira na prekograničnoj i međusektorskoj razini kako bi se osiguralo da se ljudske aktivnosti na moru odvijaju na efikasan, siguran i održiv način.
• Financiranje testiranja prvih valnih i plimnih elektrana u Europi u 2017. doprinosom od 1,5 milijuna eura za potporu upravnim strukturama i nositeljima projekata uključenima u praćenje učinaka na okoliš.
• Namjeru razvoja pilot-projekta Blue Science Cloud (Oblak za plavu znanost), čiji bi cilj bio modernizacija procesa pristupanja, upravljanja i korištenja podacima o moru u svrhu poboljšanja obrade velike količine različitih podataka o moru i pomorstvu upotrebom tehnologija računalstva u oblaku. Nadalje, Plavi oblak namijenjen je daljnjem podupiranju suradnje između znanstvenika iz EU-a i njihovih međunarodnih partnera. Tehnologijama računalstva u oblaku mogu se poboljšati globalna i regionalna promatranja oceana te predviđanja u vezi s njima, što se promiče u okviru inicijative skupine G7 o budućnosti mora i oceana te kao dio globalnih nastojanja za izgradnju poboljšanoga Globalnog sustava svih sustava promatranja Zemlje (GEOSS).
• Doprinos od najmanje 1 milijun eura za potporu Globalnom programu ribarstva (PROFISH) Svjetske banke. Cilj je programa poboljšanje ekološke održivosti, dobrobiti ljudi i gospodarske uspješnosti svjetskog ribarstva i akvakulture, s naglaskom na dobrobiti siromašnih u zajednicama koje se bave ribarstvom i ribogojstvom u zemljama u razvoju.

Klimatske promjene imaju vrlo izravne posljedice za oceane, a među najalarmantnijima su podizanje razine mora i acidifikacija. Europska unija stoga je najavila:

• Projekt vrijedan 10 milijuna eura u suradnji s Međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO) koji za cilj ima ublažavanje klimatskih promjena mjerama u sektoru pomorskog prometa. Cilj je projekta uspostaviti pet pomorskih centara za tehnološku suradnju, po jedan u svakoj ciljnoj regiji – Africi, Aziji, na Karibima, u Latinskoj Americi i na Pacifiku – čime će se stvoriti globalna mreža. Zadaća je mreže omogućiti zemljama u razvoju u navedenim regijama da razviju mjere energetske učinkovitosti u pomorskom prometu.
• Iznos od 1,5 milijuna eura za smanjenje emisija crnog ugljika na Arktiku. Projekt ima za cilj jačanje međunarodne suradnje radi zaštite okoliša na Arktiku.
• Doprinos od 600 000 eura tijekom sljedeće dvije godine za integrirani projekt za Arktik usmjeren na tri prioritetna područja politike EU-a u pogledu Arktika: klimatske promjene i očuvanje arktičkog okoliša, održiv razvoj na Arktiku i oko njega te međunarodna suradnja na pitanjima povezanima s Arktikom.

Zaštita mora: Trenutačno je zakonom zaštićeno manje od 5 % svjetskih morskih i obalnih područja, s tim da se na dijelu tih zaštićenih područja mjere zaštite ne provode, usprkos činjenici da je cilj UN-a da se do 2020. zaštitom obuhvati 10 % njih. Europska unija stoga je najavila:

• Europska komisija najavila je da će do kraja 2017. postupno ukinuti plastične čaše za jednokratnu uporabu na fontanama za pitku vodu i prodajnim automatima u svojim zgradama u Bruxellesu*. Također je preuzela obvezu izvješćivanja o svim svojim naporima za daljnje smanjenje uporabe drugih plastičnih predmeta za jednokratnu uporabu u svim svojim zgradama i na svim događanjima u okviru konferencije „Naš ocean” 2018. Mjere u cilju postizanja toga cilja uključivat će poboljšanje zelene javne nabave u EU-u, smanjenje uporabe plastičnih predmeta za jednokratnu uporabu u kantinama i kafeterijama, promicanje uporabe vode iz vodovoda, pokretanje šire kampanje među osobljem za podizanje svijesti o smanjivanju količine, sortiranju i recikliranju otpada te ozelenjivanje događanja u organizaciji Komisije.
• Iznos od 20 milijuna eura kao potporu upravljanju zaštićenim morskim područjima u afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama putem programa BIOPAMA II (Program za biološku raznolikost i upravljanje zaštićenim područjima).
• Zajedno s Njemačkom, potporu uspostavi međusektorske i prekogranične višedioničke platforme za regionalno upravljanje oceanima najkasnije do 2020. Ta će se platforma razviti u sklopu Partnerstva za regionalno upravljanje oceanima (engl. „Partnership for Regional Ocean Governance”, PROG), koje su 2015. pokrenuli Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Institut za napredno proučavanje održivosti (engl. „Institute for Advanced Sustainability Studies”, IASS), Institut za održivi razvoj i međunarodne odnose (fr. „Institut du Développement Durable et des Relations Internationales”, IDDRI) i Centar za strateško promišljanje o održivosti (engl. „Think Tank for Sustainability”, TMG). Njemačka je najavila razvoj platforme povodom konferencije UN-a o oceanima (održane 5. – 9. lipnja 2017.) kao dobrovoljno preuzetu obvezu u svrhu provedbe cilja održivog razvoja br. 14. Forum PROG pružit će novo znanje o integriranom upravljanju oceanima na tri različite razine: 1. unutar regija; 2. među-regijama i 3. između regionalne razine i globalne razine. Nadovezujući se na proces suradnje s međunarodnim partnerima u 2018., Europska unija i Njemačka organizirat će prvi sastanak u 2019.
• Iznos od 1,5 milijuna eura za analizu ekosustavâ i gospodarske aktivnosti na srednjeatlantskom oceanskom hrptu i hrptu Rio Grande kako bi se poduprlo utvrđivanje usklađenog skupa područjâ od posebnog interesa za okoliš.
• Namjeru da podrži Opću komisiju za ribarstvo Sredozemlja u uspostavi područja ograničenog ribolova od najmanje 2700 km² u cilju zaštite pridnenih stokova na području Jabučke kotline u Jadranskome moru izvan teritorijalnih voda Italije i Hrvatske, koja je stanište prepoznato kao ključno rastilište i mrijestilište za niz morskih vrsta. O stvaranju područja ograničenog ribolova u Jabučkoj kotlini odlučit će se na godišnjem zasjedanju Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja 16. – 19. listopada 2017.

Održivo ribarstvo preduvjet je za osiguravanje trajnog pristupa dovoljnim količinama hranjivih plodova mora za buduće generacije. U cilju osiguranja održivog ribarstva diljem svijeta EU je najavio:

• Iznos od 15 milijuna eura u okviru programa PESCAO za poboljšanje regionalnog upravljanja ribarstvom u zapadnoj Africi u cilju razvoja regionalne ribarstvene politike, uspostave regionalne koordinacije protiv nezakonitog, nereguliranog i neprijavljenog ribolova te poboljšanje upravljanja ribljim stokovima na regionalnoj razini.
• Iznos od 5,7 milijuna eura u 2017. za potporu radu Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) te radu Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) na poboljšanju održivosti ribolovnih resursa u Sredozemlju.Nastavak je to na deklaraciju MedFish4Ever potpisanu 30. ožujka 2017. Tom smo deklaracijom obvezali djelovati u narednih deset godina u cilju spašavanja ribljih stokova u Sredozemlju i zaštite ekološkog i ekonomskog bogatstva te regije.
• Doprinos u iznosu od najmanje 1 milijun eura u 2017. za globalni program FAO-a za potporu provedbi povijesnog Sporazuma o mjerama države luke za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova. U okviru programa osigurane su politička, pravna i tehnička pomoć te izgradnja kapaciteta za jačanje provedbe Sporazuma. Nadalje, EU je najavio da će u 2020. biti domaćin međunarodne konferencije za ocjenu i preispitivanje Sporazuma o mjerama države luke. Naposljetku, EU je najavio da će u 2017. dati doprinos FAO-u u iznosu od 225 000 eura za razvoj svjetskog registra za registraciju ribarskih plovila, brodova hladnjača i opskrbnih plovila u cijelom svijetu.
• Nova pravila, koja bi trebala stupiti na snagu do kraja 2017., kako bi se bolje i održivije upravljalo vanjskom ribarskom flotom. Novim će se pravilima omogućiti Europskoj uniji da bolje prati i kontrolira svoju flotu i učinkovito radi na rješavanju problema zamjena zastave i zakupa, pojačavajući time napore u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova.
• Svoju predanost postizanju multilateralnog sporazuma o subvencijama za ribarstvo na 11. ministarskoj konferenciji WTO-a, koja će se održati u Buenos Airesu u prosincu 2017. EU je u tu svrhu u srpnju 2017. podnio revidirani prijedlog u okviru Svjetske trgovinske organizacije za zabranu određenih oblika subvencija za ribarstvo kojima se doprinosi prekoračenju kapaciteta i prekomjernom izlovu, za ukidanje subvencija kojima se doprinosi nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu te za suzdržavanje od uvođenja novih subvencija te vrste. Prijedlog, čiji je cilj provedba cilja održivog razvoja br. 14.6., također sadržava odredbe o većoj transparentnosti i smjernice o posebnom i drugačijem tretmanu zemalja u razvoju i najmanje razvijenih zemalja. Nadalje, EU će uložiti maksimalne napore u promicanje tog sporazuma te će ga podržati u fazama pregovora i provedbe.

Dodatne informacije

Web-mjesto „Naš ocean”