Brisel, 14. septembra 2017.
Govor o stanju Unije 2017. – Trgovinski paket: Europska komisija predlaže okvir za praćenje izravnih stranih ulaganja
U svojem godišnjem govoru o stanju Unije 13. septembra predsjednik Jean-Claude Juncker izjavio je: Dopustite mi da jednom za svagda kažem: nismo naivni kad je riječ o trgovini. Europa mora uvijek braniti svoje strateške interese. Danas stoga predlažemo novi okvir EU-a za praćenje ulaganja. Ako strano državno poduzeće želi kupiti europsku luku, dio naše energetske infrastrukture ili poduzeće za obrambenu tehnologiju, do toga može doći samo na transparentan način, uz nadzor i raspravu. Naša je politička odgovornost da znamo što nam se događa u vlastitom dvorištu kako bismo prema potrebi mogli zaštititi zajedničku sigurnost.
Europska komisija danas je predstavila prijedloge za osnivanje Europskog okvira za praćenje izravnih stranih ulaganja u Europsku uniju. Komisija će istodobno započeti detaljnu analizu tokova izravnih stranih ulaganja u EU i s državama članicama uspostaviti koordinacijsku skupinu kako bi se utvrdili zajednički strateški izazovi i rješenja u području izravnih stranih ulaganja.
Potpredsjednik Jyrki Katainen izjavio je: EU ima jedan od najotvorenijih režima ulaganja u svijetu i takav će i ostati. Izravna strana ulaganja važan su izvor rasta, zapošljavanja i inovacija. No ne možemo ignorirati činjenicu da određena strana preuzimanja mogu biti na štetu naših interesa.
Komesarka EU-a za trgovinu Cecilia Malmström izjavila je: Cilj naših prijedloga jest da EU ostane otvoren za strana ulaganja unutar nediskriminirajućeg, transparentnog i predvidljivog okvira. S pomoću Europskog okvira za praćenje izravnih stranih ulaganja moći ćemo zajednički odgovoriti i obraniti naše europske strateške interese ako su ugroženi.
EU ima jedan od najotvorenijih režima ulaganja u svijetu, a otvorenost stranim ulaganjima utvrđena je i u Ugovorima EU-a. No moguće je da u nekim slučajevima strani ulagači pokušavaju steći strateške resurse koji bi im omogućili kontrolu ili utjecaj na europska poduzeća čije su aktivnosti ključne za našu sigurnost i javni red. To uključuje aktivnosti koje se odnose na rad ili osiguravanje ključnih tehnologija, infrastrukture, resursa ili osjetljivih informacija. Ako poduzeća u vlasništvu ili pod kontrolom trećih zemalja preuzmu europska poduzeća u tim strateškim područjima, to može tim zemljama omogućiti da te resurse upotrijebe ne samo na štetu tehnološkog razvoja EU-a nego i da ugroze našu sigurnost i javni red.
Komisija predlaže novi pravni okvir kako bi se Europi omogućilo da očuva svoje ključne interese, koji uključuje:
- Europski okvir za praćenje izravnih stranih ulaganja od strane država članica s aspekta sigurnosti ili javnog reda, uključujući obveze transparentnosti, pravilo jednakog postupanja u pogledu stranih ulaganja različitog podrijetla i obvezu osiguravanja odgovarajućih mogućnosti pravne zaštite u pogledu odluka donesenih u okviru tih mehanizama preispitivanja.
- Mehanizam suradnje između država članica i Komisije. Taj se mehanizam može aktivirati kada određena strana ulaganja u jednoj ili više država članica utječu na sigurnost ili javni red druge države članice.
- Praćenje od strane Europske komisije s aspekta sigurnosti ili javnog reda u slučajevima u kojima izravna strana ulaganja u države članice utječu na projekte ili programe u interesu Unije. To uključuje projekte i programe u područjima istraživanja (Obzor 2020.), svemira (Galileo), prometa (Transeuropske mreže u području prometa, TEN-T), energije (TEN-E) i telekomunikacija.
Novim okvirom za praćenje ulaganja na razini EU-a osigurat će se transparentnost i predvidljivost za ulagače i nacionalne vlade. Temeljit će se na nacionalnim mehanizmima preispitivanja koji već postoje u 12 država članica[1] i neće utjecati na sposobnost država članica EU-a da donose nove mehanizme preispitivanja ili da ne uvode takve nacionalne mehanizme. U pogledu odluka o izravnim stranim ulaganjima Europski okvir zadržat će nužnu fleksibilnost na nacionalnoj razini. Države članice imat će zadnju riječ u svakom praćenju ulaganja.
Predloženu Uredbu o praćenju izravnih stranih ulaganja u EU trebaju odobriti Europski parlament i države članice EU-a u Vijeću (redovni zakonodavni postupak). Kako se ne bi gubilo vrijeme, Europska komisija istodobno predlaže trenutno stupanje na snagu dviju dodatnih mjera.
Prvo, Komisija će uspostaviti koordinacijsku skupinu za ulazna izravna strana ulaganja koja će obuhvatiti sva pitanja iz područja primjene predložene Uredbe o praćenju te će biti platforma za širu raspravu. U njezinoj će nadležnosti biti i utvrđivanje sektora i resursa koji imaju stratešku važnost u pogledu sigurnosti, javnog reda i/ili kontrole ključnih resursa na nacionalnoj, prekograničnoj ili europskoj razini. Skupinom će predsjedati Komisija, a sastojat će se od predstavnika svih država članica.
Bavit će se razmjenom informacija i najboljih praksi, analizom izravnih stranih ulaganja te raspravom o pitanjima od zajedničkog interesa, kao što su subvencije i druge prakse u trećim zemljama kojima se olakšavaju strateška preuzimanja.
Drugo, Komisija će do kraja 2018. provesti dubinsku analizu tokova izravnih stranih ulaganja u EU s naglaskom na strateške sektore (kao što su energetika, svemir, promet) i resurse (ključne tehnologije, ključna infrastruktura, osjetljivi podaci) čija kontrola može uzrokovati zabrinutost s aspekta sigurnosti ili javnog reda. To je osobito važno ako je ulagač u vlasništvu ili je pod kontrolom treće zemlje ili dobiva značajne državne subvencije. Komisija će u suradnji s državama članicama prikupiti detaljne podatke, analizirati trendove i ocijeniti učinak ulaganja, među ostalim i s pomoću studija slučajeva.
Kontekst
EU ima jedan od najotvorenijih režima ulaganja u svijetu, a države članice EU-a zajednički imaju najmanje ograničenja na svijetu u pogledu izravnih stranih ulaganja (FDI). OCDE je to izričito naveo u svojem indeksu regulatornih ograničenja u pogledu izravnih stranih ulaganja kojim se mjere zakonske prepreke stranim ulaganjima u više od 60 zemalja.
U Komisijinu dokumentu za razmatranje od 10. maja 2017. o svladavanju globalizacije uočena je sve veća zabrinutost zbog toga što strani ulagači strateški preuzimaju europska poduzeća s ključnim tehnologijama. Zbog te je zabrinutosti dovedena u pitanje sposobnost postojećeg regulatornog okvira da odgovori na taj problem.
U junu 2017. Europsko vijeće pozdravilo je inicijativu Komisije za svladavanje globalizacije i posebno za analizu ulaganja iz trećih zemalja u strateške sektore.
Europski parlament pozvao je Komisiju, zajedno s državama članicama, da „prate izravna strana ulaganja trećih zemalja u EU u strateške industrijske sektore, infrastrukturu i ključne buduće tehnologije ili druge resurse koji su bitni radi sigurnosti i zaštite pristupa istima”.
Dodatne informacije
Informativni članak o prijedlogu Komisije
Komunikacija o Prihvaćanju izravnih stranih ulaganja uz istovremenu zaštitu ključnih interesa
Komisijin dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije
[1] Austrija, Danska, Finska, Francuska, Latvija, Litva, Italija, Njemačka, Poljska, Portugal, Španija i Ujedinjeno Kraljevstvo.
