Brisel, 31. kolovoza 2017.
Pitanja i odgovori
Koji se rizici povezuju s emisijama iz vozila?
Emisije tvari koje onečišćuju zrak najvažniji su od svih uzroka preranih smrti u EU-u koji su povezani s okolišem. Zbog njih nastaju bolesti dišnog sustava, stvaraju se veliki troškovi za zdravstvene sustave i gube se radni dani. Najnoviji podaci pokazuju da su tri onečišćujuće tvari u zraku (PM2,5, NO2 i O3) same svake godine odgovorne za 400 000 preranih smrti u Europskoj uniji, među kojima je oko 70 000 izravno povezanih s dušikovim dioksidom (NO2). Gradski je promet jedan od razloga zašto su u mnogim gradskim područjima dopuštene granične vrijednosti za onečišćenje zraka prekoračene.
Kako su emisije onečišćujućih tvari iz vozila regulirane u Europskoj uniji?
Komisija je tijekom posljednjih desetljeća radila na poboljšavanju kvalitete goriva i uvođenju sve strožih graničnih vrijednosti emisija za nova vozila i time bila na čelu nastojanja Unije da se postupno smanje emisije onečišćujućih tvari koje u zrak ispuštaju cestovna vozila.
Posebno treba istaknuti da je Komisija u više navrata postrožila najviše granične vrijednosti emisija NOx za osobne automobile na dizelski pogon:
- siječanj 2000.: 500 mg/km (Euro 3)
- siječanj 2005.: 250 mg/km (Euro 4)
- rujan 2009.: 180 mg/km (Euro 5)
- rujan 2014.: 80 mg/km (Euro 6)
Međutim, samo po sebi, ovo nije dovoljno. Nedavni je skandal s emisijama pokazao da neka vozila koja su danas na cesti nisu unutar tih vrijednosti u stvarnoj vožnji. To znači da se u zrak koji dišemo ispušta više onečišćujućih tvari nego što bi smjelo.
Uvođenje postupka za ispitivanje stvarnih emisija tijekom vožnje dodatno je postrožilo propise. Tim će se postupkom provjeravati emisije NOx i ultrasitnih čestica iz vozila na cesti i znatno smanjiti trenutačne razlike između vrijednosti emisija izmjerenih u stvarnim i laboratorijskim uvjetima.
Komisija i dalje nastoji postići potpunu primjenu postojećih ciljeva za kvalitetu zraka u Europi te priprema ambiciozne inicijative kako bi poticala vozila s nižim razinama emisija.
Kako se mjere emisije iz automobila?
Svako se vozilo mora homologirati prije nego što dobije odobrenje za stavljanje na tržište. Nacionalna tijela moraju certificirati da prototipovi modela ispunjavaju sve zahtjeve EU-a u pogledu sigurnosti, zaštite okoliša i sukladnosti proizvodnje prije nego što odobre prodaju tipa vozila u EU-u.
Trenutačno se za mjerenje onečišćujućih emisija iz vozila upotrebljava samo laboratorijsko ispitivanje. Međutim, kad je riječ o onečišćujućim tvarima kao što su ultrasitne čestice i NOx, pokazalo se da su u stvarnosti emisije vozila izmjerene na cesti znatno veće od emisija izmjerenih trenutačnim laboratorijskim postupkom, Novim europskim voznim ciklusom (NEDC). Kako bi ispravila taj nedostatak, Komisija je, još prije izbijanja skandala s mjerenjem emisija u rujnu 2015., predložila mjerenje emisija u uvjetima stvarne vožnje.
Što je ispitivanje stvarnih emisija tijekom vožnje (RDE)?
Postupkom za utvrđivanje RDE-a emisije onečišćujućih tvari – među kojima su dušikovi oksidi (NOx) i čestice – mjere se prijenosnim sustavima za mjerenje emisija (PEMS) koji su postavljeni na automobil koji vozi u stvarnim uvjetima na cesti. Automobil se vozi vani, na pravoj cesti, uz nasumične varijacije parametara kao što su ubrzavanje, usporavanje, temperatura okoline i teret.
Postupak za utvrđivanje RDE-a nije zamjena za laboratorijsko ispitivanje, koje je također poboljšano kako bi bolje simuliralo stvarne uvjete, nego njegova dopuna. On je osobito koristan za dobivanje realističnijih vrijednosti emisija CO2 i potrošnje goriva.
Na što se misli kad se spominju različiti akti o RDE-u?
Ispitivanje stvarnih emisija tijekom vožnje pripremljeno je u četiri odvojena pravna akta.
- Prvi akt o RDE-u: Prvi je korak bio definiranje konkretnog ispitnog postupka. Države su članice putem svojih predstavnika u Tehničkom odboru za motorna vozila prihvatile taj postupak u svibnju 2015. Na snagu je stupio 2016. Početna je faza pokrenuta početkom 2016. Tijekom te faze novo se ispitivanje provodilo samo kako bi se prikupili podaci za praćenje. Rezultati tog ispitivanja nisu imali utjecaja na homologacije, koje su se i dalje dodjeljivale na temelju laboratorijskih mjerenja.
- Drugi akt o RDE-u: Drugi je korak postupno uvođenje postupka za utvrđivanje RDE-a: njegovi rezultati sad počinju konkretno utjecati na homologacije koje izdaju nacionalna tijela. Na sastanku Tehničkog odbora za motorna vozila 28. listopada 2015. države su se članice složile da će mjerenja NOx novim postupkom biti od rujna 2017. obvezna za nove modele automobila, a od rujna 2019. za sva nova vozila.
- Treći akt o RDE-u: Treći je korak rezultat sastanka Tehničkog odbora za motorna vozila 20. prosinca 2016. na kojem su države članice prihvatile prijedlog Komisije za proširivanje postupka za utvrđivanje RDE-a tako da se njime ispituje i broj emisijskih čestica (PN) za sve nove tipove vozila od rujna 2017. i za sva nova vozila od rujna 2018. Te sitne ali karcinogene čestice nalaze se u dizelskim automobilima i benzinskim automobilima s tehnologijom izravnog ubrizgavanja. Ovim je aktom Komisija također fino podesila ispitne metode kako bi uzela u obzir činjenicu da kratke gradske vožnje s hladnim pokretanjem motora stvaraju glavninu onečišćenja u gradovima. Da bi se obuhvatio veći raspon uvjeta, uvršteno je i toplo pokretanje motora. Uz to, ovaj akt uvodi obvezu proizvođača da jasno ističe stvarne emisije automobila na certifikatima o sukladnosti svakog vozila, tj. da ta informacija bude transparentna i dostupna svim građanima i javnim tijelima.
- Četvrti akt o RDE-u: Komisija planira tijekom sljedećih mjeseci predstaviti prijedlog kojim će dodatno ojačati zakonodavstvo o RDE-u. Najvažnije su novosti uvođenje mogućnosti da se za automobile koji su već u prometu uzmu u obzir neovisne provjere trećih strana (ispitivanje sukladnosti u uporabi), nove metode za ispitivanje hibridnih vozila koje će davati točnije rezultate i prilagođavanje odredbi za neke tipove posebnih vozila.
Što znači faktor sukladnosti u postupku ispitivanja RDE-a?
Zbog inherentnih karakteristika mjerne opreme kvantitativni rezultati mjerenja emisija u različitim vožnjama za utvrđivanje stvarnih emisija više variraju te je njihov raspon veći u odnosu na rezultate dobivene u unaprijed zadanom laboratorijskom ispitnom ciklusu. Ako se tehničke i statističke nesigurnosti mjerenja RDE-a ne uzmu u obzir na odgovarajući način, moglo bi se dogoditi da neko ispitivanje RDE-a ne prođu vozila koja su zapravo sukladna, ali i da isto ispitivanje prođu vozila koja nisu sukladna.
Rješenje tog problema nalazi se u konceptu faktora sukladnosti (CF). Taj faktor stavlja fokus na prosječnu sukladnost vozila s graničnim vrijednostima emisija. Na primjer, propisane granične vrijednosti emisija smiju se prekoračiti za vrijeme strmog uspona, ali se to prekoračenje mora kompenzirati emisijama ispod propisanih graničnih vrijednosti u drugim uvjetima, recimo u umjerenoj gradskoj vožnji, tako da prosječne emisije, na temelju ponderiranih uvjeta prema statističkoj učestalosti, ne budu iznad graničnih vrijednosti.
S obzirom na to da je mjerenje u ispitivanju RDE-a novost i da postoje tehnička ograničenja u pogledu mogućnosti da se u kratkom roku poboljša radna sposobnost dizelskih automobila trenutačno u proizvodnji s obzirom na stvarne emisije, države članice dogovorile su u listopadu 2015. prijelazno razdoblje tijekom kojeg bi trebalo smanjiti razliku između propisanih graničnih vrijednosti izmjerenih u laboratorijskim uvjetima i vrijednosti dobivenih postupkom za utvrđivanje RDE-a. Taj dogovor predviđa pristup u dva koraka.
- U prvoj fazi, kako bi se omogućilo prilagođavanje novim zahtjevima, proizvođači automobila moraju smanjiti razliku do faktora sukladnosti od najviše 2,1 (tj. 168 mg/km NOx umjesto 80 mg/km) za nove modele do rujna 2017. i za sva nova vozila do rujna 2019.
- U drugoj će se fazi razlika dodatno smanjiti do faktora sukladnosti od 1,5 (tj. 120 mg/km NOx umjesto 80 mg/km), uz uzimanje u obzir tehničkog stupnja pogreške, do siječnja 2020. za sve nove modele i do siječnja 2021. za sva nova vozila. Kako bi se uzela u obzir buduća poboljšanja mjerne tehnologije, taj će se faktor od 2017. svake godine preispitivati i usporedno s napretkom tehnologije dodatno smanjivati kako bi ga se što prije, a najkasnije 2023., spustilo na 1. Proizvođači automobila trebali bi stoga već sad početi konstruirati vozila koja će biti sukladna s vrijednošću CF-a blizu 1 (tj. 80 mg/km NOx).
Što se poduzima u vezi s ispitivanjem emisija CO2?
Komisija je uvela i novi, realističniji laboratorijski ispitni postupak, Globalno usklađeni ispitni postupak za laka vozila (WLTP), za mjerenje emisija CO2 i potrošnje goriva automobila i kombija. WLTP je globalno usklađeni ispitni postupak koji je uz potporu Europske komisije izradila Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE).
WLTP zamjenjuje Novi europski vozni ciklus (NEDC), koji više ne odgovara današnjim uvjetima vožnje ni tehnologijama vozila. WLTP daje vrijednosti emisija CO2 i potrošnje goriva koje bolje odgovaraju stvarnim uvjetima, što može samo koristiti potrošačima i regulatorima na europskoj i nacionalnoj razini. Njegovo uvođenje bit će snažan poticaj za razvoj tehnologija s visokom učinkovitosti potrošnje goriva i niskim razinama ugljika.
Komisija je donijela Uredbu o WLTP-u 1. lipnja 2017. WLTP postaje obvezan za sve nove modele automobila od rujna 2017. i za sve nove automobile od rujna 2018.
Što još Komisija radi kako bi homologacijski sustav postao robusniji?
Zahvaljujući novim ispitnim postupcima, mjerenja emisija postat će realističnija i točnija te će se u znatnoj mjeri smanjiti rizik od prevara poremećajnim napravama. Međutim, potrebna je temeljitija reforma današnjeg homologacijskog sustava.
Zbog toga je Komisija u siječnju 2016. predložila novu uredbu za reformu trenutačnog homologacijskog sustava. Cilj je prijedloga ojačati neovisnost i kvalitetu tehničkih službi imenovanih za ispitivanje i tehnički pregled sukladnosti vozila sa zahtjevima za EU homologaciju, uspostaviti djelotvoran sustav za nadzor tržišta radi provjere sukladnosti automobila koji su već u prometu te uvesti veći nadzor na europskoj razini. Među ostalim, Komisija bi mogla suspendirati, ograničiti ili povući imenovanje tehničkim službama čiji je rad nedovoljno dobar ili koje nedovoljno strogo primjenjuju propise. Komisija bi također mogla provoditi naknadna kontrolna ispitivanja (u okviru svojeg Zajedničkog istraživačkog centra) i, ako je potrebno, pokretati povlačenja s tržišta. Konačno, Komisija bi smjela izricati novčane sankcije čime bi proizvođači i tehničke službe dobili dodatan razlog da ne puštaju nesukladna vozila na tržište.
Prijedlog sadržava postojeću zabranu poremećajnih uređaja, koju nacionalna tijela moraju kontinuirano provoditi i nadzirati, ali i uvodi dodatnu mjeru u vezi s tim. Prema nacrtu Uredbe proizvođač će morati omogućiti pristup softverskim protokolima u automobilu. Tom se mjerom dopunjava paket propisa o stvarnim emisijama tijekom vožnje, čime će se znatno otežati izigravanje emisijskih zahtjeva i proizvođačima uvesti obveza da objavljuju strategije za smanjenje emisija, kao što je slučaj u SAD-u.
Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da brzo dovrše pregovore o tom prijedlogu.
Što Komisija čini u pogledu dizelskih automobila trenutačno u prometu koji previše zagađuju?
Komisija je u ovom kontekstu u prosincu 2016. i svibnju 2017. već pokrenula postupke zbog povrede protiv osam država članica zbog kršenja zakonodavstva o EU homologaciji, a ujedno nastavlja pratiti primjenjuje li se zakonodavstvo EU-a u tom području na odgovarajući način. Komisija će osigurati i poštovanje pravila tržišnog natjecanja te i dalje raditi u korist potrošača.
Nedavno je Komisija zatražila od država članica da poduzmu nužne mjere za popravljanje nesukladnih vozila ili za povlačenje tih vozila iz prometa. Kako bi se ta vozila učinila sukladnima bez negativnih utjecaja na njihovu radnu sposobnost, trajnost i potrošnju goriva, važno je da nacionalna tijela potvrde svaki popravak koji predloži proizvođač automobila. To treba učiniti što prije kako bi se brzo smanjile emisije NOx iz postojećeg dizelskog voznog parka u Europi.
Komisija je uzela na znanje nedavne aktivnosti dijela država članica i proizvođača automobila na rješavanju trenutačne situacije te iščekuje potpune informacije o mjerama poduzetima na nacionalnoj razini. Komisija će posebno pozorno razmotriti jesu li predložene mjere dovoljne za smanjivanje emisija NOx tako da budu unutar zakonskih zahtjeva, čime bi se poboljšala kvaliteta zraka. Na kraju, Komisija stoji na raspolaganju ako bude potrebno olakšati razmjenu tih informacija među državama članicama kako bi radnje bile dosljednije i djelotvornije.
Što Komisija čini kako bi poboljšala kvalitetu zraka?
Uz ograničavanje emisija iz automobila propisi EU-a također postavljaju ciljeve za kvalitetu zraka čije se poštovanje neprestano prati i prema potrebi korigira. U direktivama o kvaliteti zraka utvrđeni su lokalni standardi za kvalitetu zraka (granične i/ili ciljane vrijednosti, koje se ne smiju prekoračiti, za niz onečišćujućih tvari u zraku). Kad je specifično riječ o NO2, u većini država članica i više od 130 gradova Unije propisane su granične vrijednosti stalno prekoračene već godinama, pa su stoga hitno potrebne učinkovite mjere.
Komisija je u prosincu 2013. također donijela paket mjera za čisti zrak. Rezultati tog donošenja su:
- novi ciljevi za kvalitetu zraka za razdoblje do 2030.
- revidirana Direktiva o nacionalnim gornjim granicama emisija (Direktiva 2016/2284/EU) sa strožim nacionalnim gornjim granicama emisija za pet najvažnijih onečišćujućih tvari – sumporov dioksid (SO2), NOx, nemetanske hlapljive organske spojeve (HOS-ove), NH3 i čestičnu tvar (PM2,5);provedba nove direktive do 2030. prepolovit će broj od 400 000 preranih smrti u EU-u koje su svake godine uzrokovane onečišćenjem zraka
- nova Direktiva (Direktiva 2015/2193/EU) za smanjenje onečišćenja iz srednje velikih postrojenja za izgaranje
Komisija će i dalje podupirati sve države članice u kvalitetnoj provedbi, surađujući i s lokalnim i regionalnim tijelima, kako bi se ostvarivale koristi tijekom razdoblja od danas do 2030.
Kako Komisija potiče automobile s niskim razinama emisija i s nultom razinom emisija?
Kao što je istaknuto u komunikacijama „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije” iz srpnja 2016. i „Europa u pokretu” iz svibnja 2017., EU mora ubrzati prelazak Europe na mobilnost s nultom razinom emisija kretanjem prema energetski učinkovitom i dekarboniziranom prometnom sektoru.
U okviru prvog paketa mjera za mobilnost Komisija je revidirala Direktivu o eurovinjetama kako bi, među ostalim, promovirala naknade temeljene na emisijama vozila.
Komisija trenutačno radi na drugom paketu mjera za mobilnost koji će sadržavati niz inicijativa koje će biti objavljene do kraja godine. U tom kontekstu Komisija trenutačno radi na europskim standardima za CO2 za automobile i kombije kako bi pomogla uvođenju vozila s niskim razinama emisija i s nultom razinom emisija na tehnološki neutralan način. Provodi se procjena učinka u kojoj se razmatraju različite opcije. Komisija također revidira Direktivu o čistim vozilima kako bi pomoću javne nabave poticala uvođenje čišćih vozila.
Komisija planira i predstaviti ocjenu nacionalnih političkih okvira država članica za razvoj tržišta alternativnih goriva i pripadajuće infrastrukture. To se izvješće temelji na zahtjevu iz Direktive 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva kojim se od država članica traži da do 18. studenoga 2016. Komisiji dostave nacionalne političke okvire u pogledu razvoja tržišta alternativnih goriva, što uključuje uvođenje pripadajuće infrastrukture. Izvješće će sadržavati akcijski plan u kojem će se istaknuti konkretne mjere i utvrditi jasne preporuke za države članice o tome kako ukloniti postojeće nedostatke, napraviti potrebno i pripremiti okvirne mjere za financiranje.
Dodatno, Instrument za povezivanje Europe već podržava provedbu strategije za alternativna goriva poticanjem energetske učinkovitosti, uvođenjem alternativnih pogonskih sustava, među kojima su sustavi za opskrbu električnom energijom, i osiguravanjem odgovarajuće infrastrukture. Prometnom je sektoru Instrumenta za povezivanje Europe dodijeljeno 24 milijarde eura za razdoblje od 2014. do 2020.
Vozila s nultom razinom emisija su i prioritet skupini na visokoj razini GEAR 2030., sastavljenoj od stručnjaka iz sektora i pod predsjedanjem povjerenice Bieńkowske. Završno izvješće skupine očekuje se ove jeseni, a trebalo bi sadržavati preporuke za politike o tome kako poticati konkurentnost automobilske industrije EU-a, osobito u pogledu automobila s nultom razinom emisija i automatiziranih automobila. Na temelju toga Komisija će predstaviti konkretne prijedloge za razdoblje do 2030.
Dodatne informacije
Priopćenje za tisak: Novi način ispitivanja emisija iz automobila obvezan od 1. rujna
Akti o RDE-u:
Priopćenje za tisak o reformi homologacijskog sustava
Prijedlog uredbe o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila
