Intervju je izvorno objavljen u Dnevnom avazu 21.7.2017. godine.
1.    Da li je bilo napretka u pogledu potpisivanja Ugovora o transportnoj zajednici?

Kao što vam je poznato, u Trstu je pet partnera, zemalja Zapadnog Balkana, potpisalo ovaj međunarodni ugovor. Usprkos intenzivnim diplomatskim nastojanjima, Bosna i Hercegovina nije mogla da potpiše Ugovor na dan Samita zbog problema sa unutrašnjom koordinacijom. Očekujemo da će se ovo pitanje uskoro razriješiti što bi omogućilo Bosni i Hercegovini da potpiše ovaj međunarodni ugovor i pristupi Transportnoj zajednici.

2.    Objavljeno je da EU na raspolaganju ima ukupno 7 milijardi eura za Zapadni Balkan do 2020. godine. Do sada je realizirano 1,5 milijardi eura. Zašto se ova sredstva troše tako sporo?

Budžetska sredstva namijenjena za Zapadni Balkan u periodu 2014-2020. godine u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) se raspoređuju kroz godišnje budžete u iznosu od oko 900 miliona eura. Do 2017. godine (uključeno), Evropska komisija je pripremila i usvojila programe pomoći od oko 3,5 milijardi eura, na temelju budžeta izdvojenog za period 2014-2020.

Kad je riječ o implementaciji ovih programa, tipični vremenski okvir je od tri do šest godina (posebno za velike infrastrukturne projekte, iz razumljivih razloga), od momenta kad se sredstva korisniku stave na raspolaganje. Ovaj period obuhvata tendersku proceduru, implementaciju aktivnosti i plaćanja itd, da se osigura transparentnost u trošenju javnih sredstava i da se osiguraju slobodne i otvorene mogućnosti da poslovna zajednica konkurira za poslove implementacije.

3.    Koliko je od tih 7 milijardi eura namijenjeno za infrastrukturu i koja je dinamika realizacije tih sredstava, kako za započete, tako i za projekte koju su u planu?

Teško je navesti precizne brojke, međutim, generalno posmatrano, i zavisno od date zemlje, u prosjeku se 30-50% izdvojenih sredstava odnosi na projekte infrastrukture.

Na primjer, oko polovina regionalnog pretpristupnog paketa od 2 milijarde eura predviđena je za tzv. projekte povezivanja u sektorima transporta i energetike. Do sada je oko 50% od ove milijarde eura angažirano za 20 velikih projekata transportnih ili energetskih koridora. Onda treba oko jedne do dvije godine da se obave ocjene (npr. ocjena projekta, okolišna ocjena itd.) i obavi tenderska procedura, a tada počinje rad na terenu. Među prvim projektima gdje su radovi počeli je most preko Save kod Svilaja između BiH i Hrvatske, koji će za i do jedan sat skratiti vrijeme putovanja između BiH i velikih gradova Zagreba i Budimpešte (pa prema tome do EU), kao i do Beograda.

4.    Koliko je projekata o kojima smo razgovarali namijenjeno Bosni i Hercegovini? Postoje li neki posebni/dodatni uvjeti za projekte u Bosni i Hercegovini?

Evropska komisija je 2015. godine odobrila sufinanciranje projekta izgradnje dva mosta i granična prijelaza s Hrvatskom, Svilaj u FBiH (spomenut ranije) i Gradiška u RS-u, u obliku bespovratnih sredstava u ukupnoj vrijednosti od 28,8 miliona eura.

Nedavno je u Trstu Evropska komisija najavila još jedan značajan paket za povezivanje, koji uključuje još četiri projekta u Bosni i Hercegovini, a radi se o bespovratnim sredstvima u iznosu od 46 miliona eura. Tri projekta se odnose na izgradnju  dijelova koridora Vc, dok je četvrti predviđen za Luku Brčko. Međutim, prije nego što EU bude u poziciji da bilo kakva sredstva dodijeli, BiH se poziva da potpiše Ugovor o transportnoj zajednici i usvoji zakon o akcizama. Postoje i neka neriješena pitanja u vezi projekta za Luku Brčko.

5.    Pretpostavljam da je zakon o akcizama jedan od ključnih uvjeta? Šta će se dogoditi ako BiH Parlament ne usvoji dodatne akcize?  

Investicije u transportnu infrastrukturu zahtijevaju da su projekti dovoljno zreli i spremni za financiranje. U tom smislu, neophodno je da zemlja ima neophodni fiskalni prostor kako bi osigurala da se, pored EU grantova, koji pokrivaju samo 20% ulaganja, mogu iskoristiti i zajmovi međunarodnih financijskih institucija. Dakle, ova četiri projekta mogu dobiti podršku tek nakon usvajanja zakona o akcizama.

6.    Koliko se približavanje Zapadnog Bakana EU zapravo odgađa… ili ubrzava kroz Transportnu zajednicu i još jednu regionalnu instituciju koja je u začetku – jedinstveni ekonomski prostor? Ako se ubrzava – na koji način?

I Ugovor o transportnoj zajednici i Regionalni ekonomski prostor će značajno ubrzati napredovanje država u regiji prema EU kroz brže usklađivanje sa standardima i praksom EU, te kroz veću fizičku i ekonomsku integraciju s infrastrukturom i ekonomijama Evropske unije. Oni će također pojačati i ulaganja i razvoj poslovanja, kako unutar regije, tako i iz inostranstva.