Brisel, 12. jula 2017.
Koja je svrha regionalnoga gospodarskog područja?
Uspostavom regionalnoga gospodarskog područja na zapadnom Balkanu želi se razviti područje na kojem će se roba, usluge, ulaganja i kvalificirani radnici moći kretati bez prepreka. Tako će se tržište otvoriti potencijalnim ulagačima u regiji: omogućit će im se jedinstveni pristup gotovo 20 milijuna potrošača odjednom i pružiti prilika za stvaranje prekograničnih vrijednosnih lanaca. Time će se povećati gospodarska privlačnost zapadnog Balkana, a iskoristit će se i trgovinski odnosi s EU-om.
Kakvo je stajalište Europske komisije prema regionalnom gospodarskom prostoru na zapadnom Balkanu? Je li riječ o prijedlogu Komisije?
Europska komisija reagira na zahtjeve iz same regije da se produbi suradnja radi povećanja rasta i otvaranja radnih mjesta.
Komisija već godinama iznosi prijedloge za razvoj „povezivosti” prometnog i energetskog sustava u okviru vodeće politike za promicanje regionalne suradnje i poticanje gospodarskog rasta na zapadnom Balkanu. Zbog toga potpuno podupire nastojanja partnera sa zapadnog Balkana da prodube regionalnu gospodarsku integraciju te im je spremna pružiti političku, tehničku i financijsku potporu. Međutim, zemlje će same morati poduzeti potrebne korake za ubrzanje regionalne gospodarske integracije.
Je li regionalno gospodarsko područje zamjena za članstvo u EU-u ili proces proširenja?
Ne, nije riječ o alternativnom obliku pristupanja EU-u.
S druge strane, postupno produbljenje gospodarskih integracija u regiji trebalo bi se temeljiti na pravilima i načelima EU-a. Takav pristup omogućit će integraciju unutar regije i s EU-om. Ova će inicijativa time postati važna prekretnica u pripremi za članstvo u EU-u.
Kako će se to provesti u praksi?
Regionalni gospodarski prostor uvest će se višegodišnjim akcijskim planom koji će potvrditi čelnici zapadnog Balkana na sastanku na vrhu u Trstu 12. srpnja 2017. Taj akcijski plan ima četiri dimenzije: trgovinu, ulaganja, mobilnost i digitalno tržište.
U pogledu trgovine partneri se slažu s time da će nastojati uspješno provesti dodatne protokole CEFTA-e o olakšavanju trgovine, brzo zaključiti donošenje dodatnog protokola o trgovini uslugama i bez odgode početi s njegovom provedbom (posebice za ključne usluge, kao što su financije, osiguranje i promet) te započeti pregovore o novom protokolu o rješavanju sporova. Uključene su i odredbe o e-trgovini i vanjskim tarifama.
U pogledu ulaganja partneri se slažu s uspostavom regionalnog programa ulaganja u okviru kojeg će se razmjenjivati informacije i primjeri najbolje prakse o politikama ulaganja te utvrditi politike koje bi se mogle uskladiti. Partneri se slažu i s poticanjem razvoja privatnog sektora kako bi lokalna gospodarstva mogla što bolje iskoristiti prednosti regionalnoga gospodarskog područja.
U pogledu mobilnosti partneri se slažu s uklanjanjem prepreka mobilnosti stručnjaka, i to regionalnim sporazumima o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija, te s uklanjanjem prepreka mobilnosti studenata, znanstvenika i akademskog osoblja.
Digitalna dimenzija obuhvaća roaming i uvođenje širokopojasne mreže, kibersigurnost i zaštitu podataka te će se odnositi na potrebe za digitalnim vještinama u regiji.
Koji je vremenski okvir?
Sve ovisi o ambicijama same regije! Vremenski okvir za uspostavu regionalnoga gospodarskog područja trebali bi odrediti sami partneri, a ne EU. Europska komisija pritom će ih poduprijeti.
Koje će biti koristi za zapadni Balkan i EU?
Zbog veće gospodarske integracije regija će postati privlačnija i konkurentnija. Uspostavom regionalnoga gospodarskog područja šalje se snažna poruka da je zapadni Balkan tržište s otprilike 20 milijuna potrošača i ogromnim neiskorištenim potencijalom. Time će se privući više izravnih stranih ulaganja, povećati gospodarski rast i otvoriti radna mjesta. Osim toga, stvaranjem vrijednosnih lanaca otvorit će se nove mogućnosti i za poduzeća iz EU-a i sa zapadnog Balkana. Zemlje iz regije povezale bi se međusobno i s EU-om, a ujedno bi se potaknulo njihovo približavanje Europskoj uniji.