Sarajevo, 19. – 26. juni 2017.

U Europskoj uniji i širom svijeta obilježavamo Sedmicu klimatske diplomatije. Pariški sporazum o klimatskim promjenama je najvažniji rezultat multilateralizma, na kojeg i EU i Bosna i Hercegovina mogu i trebaju biti ponosni. Proces ratifikacije je bilježio izvanredan napredak. Naime, Pariški sporazum je stupio na snagu 4. novembra 2016. godine, odnosno manje od godinu dana nakon Pariškog samita, a već ga je ratificiralo 147 zemalja. Za ostvarenje vizije budućnosti s globalnom klimatskom otpornošću i niskim emisijama ugljika, potrebno je da u ovom trenutku svu svoju pažnju usmjerimo na pretvaranje naših riječi u djela.

Pozdravljamo činjenicu da je Bosna i Hercegovina ratificirala Sporazum i potičemo vlasti da postignu napredak u provedbi Nacionalno određenog doprinosa zemlje (engl. NDC) i planova prilagodbe. Bosna i Hercegovina bi trebala nastaviti provoditi vlastitu usvojenu klimatsku strategiju u skladu s Okvirom EU o klimatskim i energetskim politikama do 2030. godine, uključujući i prateće zakonodavstvo.

EU i zemlje članice odlučne su ispuniti svoju ulogu u cijelosti kod provedbe Pariškog sporazuma unutar EU, jednako kao i na međunarodnoj razini. Europa je osigurala i nastavit će izdvajati značajna sredstva za podršku klimatskim aktivnostima u zemljama partnerima.

Unutar Europske unije smo posvećeni završetku zakonodavnog i regulatornog paketa nužnog za ostvarivanje našeg Pariškog cilja, odnosno smanjenja emisija ugljika za najmanje 40% do 2030. godine. Obuhvaćeni su svi sektori ekonomije, s tim da je primarni fokus na energetskoj učinkovitosti, kao i povećanju doprinosa obnovljivih izvora energije u cijeloj EU. Bosna i Hercegovina kao zemlja koja teži članstvu u Europskoj uniji i ugovorna strana kod Ugovora o energetskoj zajednici trebala bi se pridružiti EU u provedbi ovih važnih aktivnosti.

Kada je riječ o zabrinutosti da će aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena negativno utjecati na privredni rast, naši nalazi upućuju na upravo suprotan zaključak. Naime, emisije u EU smanjene su za 22% od 1990. godine, dok je BDP u EU porastao za 50%. U tom smo razdoblju stvorili nova radna mjesta, kompanije, tehnologije i konkurentske prednosti, pripremajući na taj način naše privrede za budućnost s globalnom klimatskom otpornošću i niskim emisijama ugljika.

Pariz je bio ključan trenutak u borbi za očuvanje naše planete za buduće generacije. Istinski je važno zadržati zamah u godinama koje dolaze. Nastavak angažmana u borbi protiv klimatskih promjena donijet će veću energetsku sigurnost, niže emisije, rast vođen inovativnošću, otvaranje novih radnih mjesta, otpornija društva i mnogo bolji i zdraviji okoliš za sve.