[Uporediti sa izgovorenom riječi]

Ekselencije, uvažene kolege, dame i gospodo,

Veliko mi je zadovoljstvo da vam se danas obratim na Forumu o investicionoj klimi EU-Zapadni Balkan.

Današnji Forum okuplja javni i privatni sektor, lokalna preduzeća i strane direktne investitore, akademsku zajednicu i civilno društvo kao i predstavnike iz Evrope i regiona. A naš zajednički cilj je da, koristeći investicione potencijale regiona, podstaknemo razvoj zemalja Zapadnog Balkana.

Ovaj Forum se odigrava u pravom trenutku: samo mjesec dana prije održavanja 4. godišnjeg  samita o Zapadnom Balkanu u Trstu na kom ćemo promovisati dalju regionalnu ekonomsku integraciju. A prije samo dve nedjelje su ministri finansija EU i zemalja Zapadnog Balkana postigli dogovor o nizu konkretnih preporuka za ekonomsku politiku.

Naša usredsređenost na Zapadni Balkan šalje jasnu političku poruku da je EU posvećena proširenju i da želi da nastavi tijesnu saradnju sa zemljana regiona radi podsticanja razvoja. Želja da region postane dio evropske porodice je zajednička. I to je put kojim koračamo zajedno.

Današnji Forum smo organizovali jer su svim zemljama regiona potrebne veće investicije kako bi postale ekonomski uspješnije članice EU.

Kao neko ko je radio u privredi ubijeđen sam da je ovo najbolji način za podsticanje ekonomije i rasta.

Dame i gospodo, perspektiva članstva u EU nastavlja da pokreće transformaciju i već je donijela niz koristi regionu, naročito u pogledu trgovine i investicija.

U proteklih deset godina trgovina između Zapadnog Balkana i EU se više nego udvostručila i dostigla je 44 milijarde evra u 2016. godini (izvoz sa Balkana se povećao sa sedam na 18 milijardi evra).

Investitori su svjesni liberalizacije trgovine između EU i Zapadnog Balkana i očekuju da usklađivanje pravila dovede do novih prilika za ulaganje u privrede zemalja regiona.

Strane direktne investicije iz EU činile su oko 50 odsto ukupnih stranih direktnih investicija u 2015. godini i taj se trend nastavlja. Za Srbiju, taj procenat iznosi preko 60 odsto stranih direktnih investicija.

Sve više evropskih kompanija uključuje Zapadni Balkan u svoje lance vrijednosti, to je tip poslovne integracije koji je doprinio stvaranju bogatstva i radnih mjesta u centralno i istočnoevropskim zemljama, prije svega u Poljskoj i Slovačkoj, uoči njihovog pristupanja EU.

Još jedna važna investicija za koju se zalažemo se tiče fizičkog povezivanja regiona sa ostatkom Evrope, odnosno ono što nazivamo Agenda povezivanja. Izdvojili smo 1,3 milijarde evra kako bismo omogućili mobilizaciju do 13,5 milijardi investicija iz javnog i privatnog sekotr za ključne projekte u energetici, životnoj sredini i saobraćaju do 2020.

Naravno, javne investicije su samo jedna komponenta opštih investicija; ono što je zaista važno su privatne investicije.

No, privatne investicije i dalje nisu dovoljno velike na Zapadnom Balkanu; ovo naročito važi za prekogranične investicije koje su četiri puta niže nego u EU.

Dame i gospodo,

Izgradnja mostova i povezivanje teritorija će dati značajan doprinos razvoju dobrosusjedskih odnosa i daljem unapređenju mira i pomirenja, pored toga što će donijeti ekonomske koristi.

Vladavina zakona i ekonomski razvoj su dvije strane iste medalje. EU se brzo oporavila od finansijske krize i uspjela da stopu nezaposlenosti smanji na najniži nivo u posljednjih osam godina zahvaljujući poštovanju svojih demokratskih principa i pravila; mi stvaramo političku stabilnost, što je osnovni preduslov za ekonomski rast.

Širom Zapadnog Balkana, podsticanje vladavine prava je vjerovatno jedna od najsnažnijih poluga za unapređenje poslovne klime.

Siva ekonomija izaziva naročitu zabrinutost u cijelom regionu; ona smanjuje prihode od poreza, dovodi do nelojalne konkurencije i negativno se odražava na vještine radnika i kvalitet radnih mjesta. Strani investitori neće doći u region ukoliko znaju da se mogu suočiti sa nelojalnom konkurencijom kao posljedicom postojanja polulegalnih preduzeća.

Jačanje vladavine prava je ključno za unapređenje poslovne i investicione klime širom regiona. To znači snažne i nezavisne institucije, osnaživanje zakonodavstva i modernizaciju državnih uprava koje preduzećima isporučuju usluge, a ne račune. Eto kako vaše ekonomije već ostvaruju koristi od procesa proširenja: znatno prije de fakto pristupanja.

Dame i gospodo,

Ključni faktor uspjeha EU kao jednog od najmoćnijih ekonomskih aktera na planeti proističe iz jedne jednostavne obzervacije: u globalizovanom svijetu, svi smo mi mali igrači na kraju dana. Države su se udružile i korak po korak stvorile najveće jedinstveno tržište koje investitorima omogućuje da dopru do najvećeg mogućeg broja potrošača. Znatno prije uspostavljanja jedinstvenog tržišta EU, zemlje Beneluksa su uradile to isto samo u manjem obimu. Veličina je bitna za investitore. Ovo važi i za ovaj region koji ima oko 20 miliona potrošača i ogroman neiskorišćen potencijal.

Zbog toga na samitu u Trstu planiramo da podržimo koncept regionalnog ekonomskog područja na Zapadnom Balkanu koje bi trebalo da nadogradi postojeći sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA. Na ovo područje gledamo kao na prekretnicu u pripremama za pristupanje EU, a ne kao na alternativu članstvu.

Najveći potencijal današnje konferencije za nas kao tvorce politika jeste mogućnost da čujemo iskustva investitorske zajednice. Zbog toga s nestrpljenjem očekujem da čujem šta stručnjaci imaju da kažu o ovome.

Prijatna poslovna klima, kreativni preduzetnici, društvo utemeljeno na znanju, kvalitetna radna mjesta, konkurentna tržišta – za sve ovo su potrebni vrijeme, istrajnost i reforme.

Sama EU nudi mnogobrojne primjere da je sve ovo vrijedno truda zarad zajedničke stabilnosti i prosperiteta Zapadnog Balkana i EU.

Hvala.