Govor generalnog direktora Danielssona na Sarajevo Business Forumu 22. maja 2017.

Region Zapadnog Balkana je dio Evrope, a perspektiva članstva u EU predstavlja važan pokretač ekonomskih reformi koje su izuzetno važne za unapređenje trgovine i investicija u cijeloj regiji. U posljednjih deset godina, vrijednost trgovinske razmjene između EU i Zapadnog Balkana se više nego udvostručila, dostignuvši 2016. godine spektakularnih 44 milijarde eura. Posebno je ohrabrujuće to što izvoz iz regije u EU konstantno raste.

Investitori znaju da je trgovina već uveliko liberalizovana između EU i Zapadnog Balkana te da će progresivno usaglašavanje pravila i standarda podržati napore za približavanje i kreirati jednak teren za sve investitore.

Integracija u Evropsku uniju nije samo snažan podsticaj za reforme unutar regije nego predstavlja i “pečat odobrenja” za privlačenje direktnih stranih investicija kako iz zemalja članica EU tako i iz mnogih drugih važnih izvora ulaganja iz Azije, sa Bliskog istoka, iz Sjeverne Amerike i drugih dijelova svijeta.

Sve više evropskih kompanija uključuje Zapadni Balkan u svoj lanac vrijednosti; taj stalni proces poslovne integracije je moćan pokretač za stvaranje bogatstva i otvaranje novih radnih mjesta u novijim zemljama članicama EU kao što su Poljska i Slovačka. Nema razloga zašto se ista takva promjena ne bi mogla realizovati na Zapadnom Balkanu.

Ali, da bi se to desilo, potrebno je da vlade širom regije podrže strukturne reforme kako bi se te šanse realizovale. Postojeći ekonomski modeli na Zapadnom Balkanu još uvijek zavise od donacija a karakteriše ih potrošačko društvo. Takav ekonomski model mora se promijeniti kako bi privukao više investicija i pokrenuo izvoz.

Evropska politika proširenja predstavlja način da se postigne ta promjena. Ekonomija koja se zasniva na dobroj i funkcionalnoj vladavini prava prijeko je potrebna za privlačenje direktnih stranih investicija i podsticanje domaćih investicija. Sistem koji investitorima garantuje da će njihove investicije biti zaštićene – te da je korupcija ograničena – predstavlja jedan od najvažnijih faktora na osnovu kojih investitor donosi odluku da li da ulaže u određenu zemlju.

To je istovremeno od suštinske važnosti za razvoj velike baze MSP-ova. Pored toga što kreiraju većinu novih radnih mjesta u modernim ekonomijama, mala i srednja preduzeća stvaraju ekonomiju koja je manje osjetljiva na vanjske ekonomske šokove i koja im se lakše prilagođava. Štaviše, MSP-ovi mogu imati važnu ulogu kao dobavljači većim investitorima i postati dio međunarodnog lanca vrijednosti.

Sadašnje poslovno okruženje na Zapadnom Balkanu još uvijek je pod utjecajem nekoliko strukturnih prepreka. U njih spadaju visoki troškovi ispunjenja regulatornih opterećenja, ograničen pristup malih i srednjih preduzeća finansijskom tržištu, neslužbeni pristup u mnogim oblastima ekonomije i prisustvo korupcije. Stoga su jačanje pravne države i dobrog upravljanja presudni za poboljšanje poslovnog okruženja.  Za to su potrebne jake i nezavisne institucije, provedba propisa i moderne javne uprave. Za to je također potrebna i korjenita promjena u cijelom društvu.

Ovdje u Bosni i Hercegovini, promjena potrebna za iskorak ka pristupanju Evropskoj Uniji istinski je otpočela tek nedavno. Veliki dio protekle dvije decenije potrošen je na rasprave o ustavnim reformama. Međutim, prije dvije godine, Evropska Unija je usvojila novi pristup prema Bosni i Hercegovini, naglašavajući umjesto toga potrebu za strukturnim ekonomskim i društvenim reformama u kombinaciji s jačanjem pravne države i poboljšanjem efikasnosti javne uprave.

Odgovor na ovaj novi pristup bio je brz. Vaše vlasti su u julu 2015. godine usvojile Reformsku agendu, koju je Međunarodni monetarni fond ocijenio kao „najznačajniji skup strukturnih reformi od Dejtonskog sporazuma“. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu u junu 2015. godine, a u februaru 2016. godine, Bosna i Hercegovina je podnijela aplikaciju za članstvo u Evropskoj Uniji. Vaše vlasti sada rade na odgovorima na preko 3000 detaljnih pitanja, koji će predstavljati važan izvor informacija za mišljenje Evropske komisije o aplikaciji za članstvo.

Strukturne reforme nikad nisu lake. Zahtijevaju puno rada i strpljenja. Ali sporazum od prošlog septembra o „proširenom aranžmanu“ sa MMF-om i još skoriji sporazum o novom kreditu za razvojnu politiku sa Svjetskom bankom govore puno o tome koliko je već postignuto. Većina ekonomskih pokazatelja za Bosnu i Hercegovinu su pozitivni. Industrijska proizvodnja raste, u porastu su i izvoz i zapošljavanje, iako bi taj rast mogao biti i brži. Ono što još uvijek nedostaje je značajan porast ulaganja – i domaćih i međunarodnih.

Oklijevanje mnogih ulagača da se opredijele za Bosnu i Hercegovinu, uprkos impresivnom angažmanu u svim reformama na svim nivoima vlasti, bez sumnje je visok politički rizik. Stoga je nužno održati ovu brzinu reformi i ne uljuljkati se. Prečesto je prva stvar koju čujemo – ne samo u slučaju Bosne i Hercegovine, nego u cijelom regionu – „politička kriza“. Čini se da jedna kriza slijedi za drugom – ponekad su te krize stvarne ali ponekad su i iskonstruisane i koriste se kao pijuni u partiji političkog šaha koju neko izvana teško može razumjeti.

A, kao što svi znamo, razgovor o krizi i rizicima je posljednja stvar koju bi bilo koji ozbiljan investitor želio slušati. Mi u EU smo imali svoju porciju kriza tokom posljednjih nekoliko godina i više smo zainteresovani za političke i ekonomske aktere koji mogu ponuditi rješenja, koji su okrenuti budućnosti, i koji nisu uhvaćeni u taj začarani krug proteklih nedaća.

Uvjeren sam da će, ako Bosna i Hercegovina slijedi svoj paralelni put strukturnih reformi i prijema u Evropsku uniju, investitori prevazići neke eventualne sumnje koje možda još uvijek imaju. Ali, da bi se to desilo, ni toliko potrebne ekonomske, društvene i zakonske reforme, niti cjelokupan proces pristupanja Evropskoj uniji, ne mogu biti taoci uskih nacionalno-političkih interesa. A to isto vrijedi i za svaku drugu državu na Zapadnom Balkanu.

U stvari, cijeli region treba usvojiti otvoreniji i usaglašeniji pristup prema trgovini i ulaganjima. Prije samo dva mjeseca je samit Zapadnog Balkana koji se održava ovdje u Sarajevu prihvatio tu obećavajuću ideju stvaranja ekonomskog prostora Zapadnog Balkana.

Vrijeme je da se, zajedno sa vladama u cijelom regionu koje su okrenute prema reformama, poduzme jedan sveobuhvatniji pristup prema Zapadnom Balkanu, nadograđujući se na već postojeći “Berlinski proces” i Agendu povezivanja. A predstojeći samit Zapadnog Balkana u Trstu mogao bi u tom smislu postati prekretnica.

Regionalni ekonomski prostor za područje Zapadnog Balkana nije zamjena za članstvo u Evropskoj uniji. Naprotiv, on će sve zemlje u regionu pripremiti za toliko potrebnu tranziciju u cilju pridruživanja Uniji. Početak usklađivanja vaših određenih državnih standarda i ukidanje barijera trgovini i investiranju širom Zapadnog Balkana predstavljaju ukupnu pozitivnu dinamiku od koje će svi imati koristi. To će poslati snažnu poruku: Zapadni Balkan je tržište od nekih 20 miliona potrošača i ima ogroman potencijal. To će privući više direktnih stranih ulaganja i voditi većem ekonomskom rastu i stvaranju novih radnih mjesta. Evropska komisija procjenjuje da bi se širom Zapadnog Balkana moglo otvoriti oko 80 000 novih radnih mjesta ako bi ekonomije svih zemalja regiona bile snažnije integrisane. Evropska komisija je voljna pružiti političku, tehničku i finansijsku podršku tom važnom cilju ali će na svakoj pojedinačnoj državi biti da poduzme neophodne korake na ubrzanju regionalne ekonomske integracije.

U međuvremenu, Evropska unija već povećava javne investicije u region kako bi se on fizički povezao sa ostatkom Evrope. Putem naše zajedničke Agende povezivanja dodijelili smo grantove u ukupnoj vrijednosti od 1,3 milijarde eura, s ciljem povećanja na nivo od 13,5 milijardi eura investicija iz javnog i privatnog sektora u ključnu energetsku i transportnu infrastrukturu u zemljama Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Da bi se ova sredstva realizovala i u potpunosti iskoristila, Bosna i Hercegovina treba nastaviti sa svojom ambicioznom reformskom agendom. Prešli ste više od pola puta. Nemojte sad odustati. Nastavite dalje!

Izgradnja mostova i povezivanje teritorija će naravno doprinijeti i razvoju dobrih susjedskih odnosa te promovisati pomirenje u regionu s gorkom prošlošću.

Moto Sarajevo Business Foruma – “Jedan region, jedna ekonomija” odražava duh sve dublje regionalne ekonomske integracije i stvaranja dinamičnijeg okruženja za ulaganja s fokusom na razvoj regionalnih prilika za poslovanje, podsticanje investiranja i otvaranje novih radnih mjesta.

Možete biti sigurni da će Evropska unija biti uz vas i radujemo se što ćemo raditi sa svim akterima širom Zapadnog Balkana za naše zajedničko dobro.

  – Christian Danielsson, Generalni direktor za politiku susjedstva i pregovore o proširenju u Evropskoj Komisiji