Zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji koji je Bosna i Hercegovina podnijela u februaru 2016. godine predstavlja jednostavnu stvar: zemlja je odabrala više demokratske standarde i prosperitetniju budućnost za svoje građane. Put na koji je krenula nije lagan i na njemu postoje mnogi izazovi.
Građani Bosne i Hercegovine su svjesni tih izazova i imaju pravo kada pitaju šta im to proces integracija u EU donosi sada, a ne samo u budućnosti. Šta to proces EU integracija donosi radniku tuzlanske fabrike, poljoprivredniku iz Trebinja, ili studentu iz Bihaća? Njihove brige i pitanja nemaju jednostavan odgovor, niti se mogu riješiti preko noći. No ipak, proces pristupanja Evropskoj uniji, kroz dubinske i sveobuhvatne reforme koje zahtijeva širom zemlje, ostaje najbolji način da se radi na njihovom rješavaju.
Reformska agenda, koju čini skup sveobuhvatnih socioekonomskih reformi i reformi u oblastima vladavine prava i javne uprave, je ključna. Vlasti u Bosni i Hercegovini su napravile napore ka njenoj provedbi u protekle dvije godine – na državnom i entitetskom nivou, što je dovelo do nekih ohrabrujućih početnih rezultata. Samo prošle sedmice, smanjene cijene lijekova su stupile na snagu zahvaljujući novom pravilniku o lijekovima, što dovodi do uštede za građane od otprilike 70 miliona KM. Ovo je samo jedan primjer koji pokazuje koliko građani imaju koristi od Reformske agende. Njena provedba se mora nastaviti kako bi proizvela više konkretnih i vidljivih poboljšanja u njihovom svakodnevnom životu. Politike podjela i uski partijski ili etnički interesi nisu ono što je potrebno građanima Bosne i Hercegovine i ne pomažu zemlji u njenom napretku ka EU.
Daljnje osnaživanje regionalne ekonomske integracije bi takođe doprinijelo tome da se Bosna i Hercegovina i druge zemlje Zapadnog Balkana bolje pripreme za buduće pristupanje EU. Zato je ova tema u središtu pažnje Samita u Trstu u julu. Pozivam Bosnu i Hercegovinu kao i sve zemlje regije da rade zajednički kako bi osigurale da se ova ideja pretvori u realnost. Ovo je potrebno investitorima. Zajedno sa poboljšavanjem transportne i energetske infrastrukture između zemalja Zapadnog Balkana i sa EU, ovime se može potpomoći oslobađanje ekonomskog potencijala regije.
Evropska komisija će nastaviti da podržava Bosnu i Hercegovinu u provedbi ovih reformi, zajedno sa međunarodnim finansijskim institucijama i međunarodnim partnerima, uključujući putem opsežne finansijske pomoći. Od 2007. godine za podršku reformama je obezbijeđeno oko 800 miliona eura, a dodatna sredstva će biti dostupna kada Bosna i Hercegovina dogovori potrebne strategije za cijelu zemlju u oblastima kao što su zapošljavanje, okoliš, energetika i poljoprivreda.
Francuski filozof Raymond Aron je 50-ih godina prošlog vijeka govorio da “EU integracije nisu prolazni dnevni entuzijazam već viša svrha koja daje smisao životu ili postavlja cilj jedne generacije”.
Neka EU integracije budu cilj građana Bosne i Hercegovine i njenih mladih! Evropska komisija će pomoći da EU perspektiva postane stvarnost.
Christian Danielsson
(Generalni direktor za politiku susjedstva i pregovore o proširenju u Evropskoj komisiji)