National Report on media freedom and safety of journalists presented as part of regional EU project

Nacionalni izvještaj o medijskim slobodama i sigurnosti novinara predstavljen kao dio regionalnog projekta EU

Medijske slobode su sve više ugrožene u BiH i u cijeloj regiji zbog čega je neophodno razvijati solidarnost među novinarima i planski se boriti za novinarska prava i slobodu medija, istaknuto je na prezentaciji Nacionalnog izvještaja za BiH o medijskim slobodama i sigurnosti novinara 10. aprila 2017. godine u Sarajevu.

Prezentaciju je  organizovalo Udruženje BH novinari u okviru projekta „Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara na Zapadnom Balkanu“  kojeg finansira Evropska unija u vrijednosti od 1.3 miliona  eura. Ovo je prvi  projekt usmjeren ka unapređenju kapaciteta novinarskih asocijacija i medijskih sindikata radi efikasnije zaštite novinara i medija.

Na početku prezentacije, Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, kazala je na početku prezentacije da ovaj projekat ima za cilj jačanje kapaciteta novinarskih udruženja i sindikata u regiji za profesionalan monitoring medijskih sloboda, zagovaranje unapređenja medijske legislative i pravnu zaštitu novinara u regiji.

Istraživanje je pokazalo da najviše uticaja na rad novinara imaju vlasnici/direktori i viši urednici, čak 76 odsto, dok 48% ispitanika smatra da vladini zvaničnici djelimično utiču na njihov rad. Istovremeno, 44 % ispitanih novinara je odgovorilo da političari djelimično utiču na njihov rad, što je u uskoj vezi sa rezultatom istraživanja koji kaže da više od 51% ispitanih novinara tvrdi da cenzura „ima uticaj na njihov rad“. Samo 15% smatra kako lične vrijednosti i uvjerenja “veoma” utiču na rad novinara.

Broj neriješenih slučajeva napada na novinare i prijetnji (45%) indikator je da javni službenici, političari, pravosuđe i drugi ne pridaju dovoljan značaj napadima na novinare i medijske kuće, pa se ni potrebne radnje na istrazi i procesuiranju ovih napada ne provode na sistematičan i efikasan način. U istraživanju se također navodi kako sudski postupci traju predugo, te samo 28% ispitanika smatra da je sudstvo transparentno i efikasno, dok samo 4% vjeruje u transparentnost Vlade.

Nermina Mujagić, profesorica Fakulteta političkih nauka Sarajevo, kazala je prilikom predstavljanja Izvještaja da u BiH postoji „puno razloga zbog kojih bi se trebalo boriti za novinarstvo i medijske slobode“. Prema njenim riječima previše je prepreka za ostvarenje slobode medija zbog čega se treba ući u sukob sa „strukturom“. Istakla je da su najveći problemi cenzura i autocenzura, politizacija medija i netransparentno finansiranje medija.

Postoje pritisci politike, tržišta i vlasništva, politički klijentelizam je vidljiv, postoji nedostatak infrastrukture, novinari rade sa starom tehnikom, nema sindikata. Pozvala bih sve novinare i stručne organizacije da ne dozvole naciodespotima da zavladaju“, kazala je profesorica Mujagić.

Siniša Vukelić, predsjednik BHN Kluba novinara Banjaluka i  urednik portala Capital.ba, kroz svoj dosadašnji rad, lično je doživio dosta prijetnji, između ostalih i prijetnje smrću. On kaže da se odmah poslije rata činilo da dolazi bolje vrijeme za medije ali da je danas vrijeme za medijske slobode gore nego ikad.

„Posljedica pritisaka je da novinari napuštaju posao što je štetno i za društvo i za profesiju. U Republici Srpskoj se nastavljaju pritisci na novinare sa najvišeg nivoa. Novinarki Ljiljani Kovačević se i dalje ne dozvoljava ulazak u Palatu RS –a, a postoje i ozbiljni problemi u slobodi pristupa informacijama. Najteže je kada vas u poslu napusti redakcija. Udruženje novinara može stajati iza novinara i to je veoma bitno“, kazao je Vukelić.

Jasna Jelisić, politička savjetnica u Uredu specijalnog predstavnika EUSR/EUD u BiH, kazala je da EU uočava da se prostor za slobodu medija u BiH i u cijeloj Jugoistočnoj Evropi sužava i da je zbog toga bitno institucionalno djelovati.

Ako nemate slobodu medija zaboravite demokratiju. Prepoznajući važnost slobode medija za cijeli proces EU integracija zapadnog Balkana, Evropska komisija razvila je Smjernice za pomoć Evropske Unije slobodi medija i integritetu medija za zemlje u razvoju 2014-2020. Ovaj dokument usmjerava finansijsku pomoć Europske unije u ključnim područjima intervencije. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, situacija u području slobode izražavanja i slobode medija nazaduje dvije godine za redom, što podiže crvenu zastavu upozorenja. Napadi na medije se dešavaju, ali samo nevladin sektor, BH novinari i Linija za pomoć novinarima ih registruje. Uspostavljanje službenog institucionalnog registra napada na novinare i medije bi bio koristan za sistemsko i institucionalno suočavanje sa ovim napadima, posebno od strane agencija koje provode zakone. Dobra vijest je usvajanje Akcionog plana za implementaciju prioriteta navedenih u izvještaju Evropske komisije za BiH 2016. od strane Vijeća ministara BiH. Ključni prioriteti za slobodu medija u tom dokumentu, što je svakako ohrabrujuće “, kazala je Jelisić.

Tokom jednosatne debate, koja je uslijedila nakon predstavljanja Izvještaja, naglašeno je kako se u BiH i regiji provode značajni projekti usmjereni ka unapređenju slobode medija i sigurnosti novinara, finansiranih iz sredstava EU. Jedan od njih je i projekt „Mediji i javni ugled“, koji provodi grupa medijskih organizacija u BiH predvođenih BH novinarima, u vrijednosti od 250.000 eura.  Projekt se provodi sa ciljem  unapređenja legislative i procedura za transparetnost medijskog vlasništva i transparetno finansiranje medija, posebno kada se radi o finansiranju iz javnih budžeta.

Svi ovi projekti su dio jedistvene strategije jačanja demokratskog okruženja za rad medija u BiH i regiji, a njihovim sinhronim djelovanjem, korelacijom aktivnosti i stvaranjem dodatnih vrijednosti doprinosi se ispunjavanju političkih i drugih kriterija koji stoje pred BiH u procesu pridruživanja EU.

Inače, projekt „Regionalna platforma za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara na Zapadnom Balkanu“, predvodi Nezavisno udruženje novinara Srbije, a implementira se kroz regionalnu mrežu novinarskih asocijacija u BiH, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori, a trajaće do  kraja 2018. godine.


* Ovaj naziv ne prejudicira status, te je u skladu s Rezolucijom 1244  Vijeća sigurnosti UN-a i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova.