Govor komesara Hahna na sastanku lidera zapadnobalkanske šestorke

Sarajevo, 16. mart 2017.

Uporediti sa izgovorenim!

Poštovani premijeri i kolege.

Želio bih se zahvaliti predsjedavajućem Zvizdiću, koji je prihvatio da Sarajevo bude domaćin današnjem događaju. Hvala Vam na tome Denise.

Ovaj prvi sastanak premijera u ovoj regiji je upravo simbol koji nam treba u ovom trenutku. Bilo bi dobro da se nakon Trsta samiti održavaju u regiji Zapadnog Balkana.

Izvorno smo za danas jednostavno planirali da se sastanak na nivou premijera održi negdje na pola puta između samita u Parizu i Trstu, čime osiguravamo da se pridržavamo plana rada dogovorenog u okviru berlinskog procesa. Da razgovaramo o povezivanju i drugim tipovima saradnje. Da razgovaramo o tome gdje smo sada na planu naših preuzetih obaveza.

Naš današnji sastanak, međutim, treba ponuditi mnogo više. Srećemo se u trenutku kada nekoliko vaših zemalja prolazi kroz teške unutrašnje političke krize, koje poneka vode u pravcu ozbiljnih etničkih tenzija. U isto vrijeme, svjedoci smo neviđenog nivoa uključenosti dalekog istoka, a još uvijek nije jasno u kom smjeru ide američka politika u ovoj regiji. Toliko o ovim veoma lošim vijestima.

S druge strane, iz Brisela dolaze veoma dobre vijesti: EU u cjelini u potpunosti razumije ozbiljnost situacije u regiji, kao i svoj uporni lični interes da promovira evropsku budućnost vaših zemalja. Visoka predstavnica – Zamjenica predsjednika, Federica Mogherini, posjetila je prošle sedmice sve i jednu od vaših zemalja kako bi prenijela upravo ovu poruku. Još važnije, Evropsko vijeće je prošle sedmice jednoglasno potvrdilo vašu evropsku budućnost.

Što se tiče trenutka kada se to dešava: ova izjava na najvišem nivou dolazi upravo pred ključne izbore u Nizozemskoj, u Njemačkoj, kao i Francuskoj između ostalog. Znate da oni ne daju ovakve izjave kako bi dobili glasove na izborima u svojim zemljama. Naši premijeri u potpunosti razumiju stratešku dimenziju. Oni znaju na koga se mogu osloniti tokom ovih teških vremena, na vrhuncu migrantske krize.

Moja glavna poruka za vas danas je: iskoristite ovu rijetku priliku, kao pojedinačne zemlje, ali i kao regija u cjelini. Zaista se ne mogu sjetiti vremena, kao što je ovo sada, kada su zemlje članice i drugi imali tako aktivan pristup – čak su insistirali da provjerim koja pitanja se mogu odmah riješiti na Zapadnom Balkanu, kako bi se dala podrška regiji. Ukratko, mislim da ne možete sebi dozvoliti da izgubite ovu pozitivnu klimu kroz unutrašnja sukobljavanja i prebacivanje krivice na vaše susjede.

Ja volim ploviti. Za mene, čini se da je takva situacija da se diže povoljan vjetar, čak i sunce probija, a mi smo toliko zauzeti raspravom oko toga tko će preuzeti noćnu smjenu na straži. Moramo sada požuriti, raditi zajedno, te dići sva jedra.

Sada nam se otvaraju vrata za jednu od onih mogućnosti kada:

  • ili regija u cjelini uhvati zamah i dobijemo istinski pozitivnu priču.
  • ili se nađemo u vrlo čudnoj situaciji gdje loše vijesti lupaju u vrata koja su se čvrsto zatvorila. To je igranje s vatrom.

Apeliram na vaš osjećaj državništva da pokažete svoje opredjeljenje za prvu opciju. To je u vašem vlastitom interesu: vaši građani žele da vaše države i ova regija idu naprijed, od tenzija nemate ništa.

Prema tome, nastavimo dalje. U narednih 2-3 mjeseca bit će dosta konkretnog posla koji treba uraditi.

Htio sam iskoristiti današnju prigodu da kažem nešto o privrednoj integraciji u regiji. Posljednje 3 godine Berlinskog procesa proveli smo snažno usredotočeni na povezivanje, ali došlo je vrijeme da proširimo plan koji se odnosi na fizičko povezivanje, bilo da se radi o povezivanju cestama, prugama, električnom mrežom ili gasovodom, te da se pozabavimo povezivanjem ekonomskih tržišta.

Nekoliko vaših premijera traže da se ideje koji promoviraju privrednu integraciju uključe u Berlinski proces, među ostalim, i kako povećati stopu trgovanja u regiji. Ja dijelim te iste ciljeve i bit će mi drago čuti kako vi vidite tu mogućnost.

S našim talijanskim domaćinom, želimo to predložiti kao jedan od važnih ciljeva samita u Trstu. Ambiciozni smo i bit će potrebna vaša podrška da se sruše prepreke koje predugo postoje. Takvim preprekama nije mjesto u srcu Evrope u 2017. godini.

Želim iskoristiti potencijal trgovanja među vašim državama. Integracija trgovine na zapadnom Balkanu pozitivno se razvija nakon što su zemlje u regiji pristupile Srednjoevropskom prostoru slobodne trgovine prije otprilike 10 godina. CEFTA postiže uspjehe u razvoju plana regionalne trgovinske integracije, koji je rezultirao nizom sporazuma.

Međutim, tokom tih godina, protok trgovine unutar same regije nije porastao dovoljno. Samo oko 20% ukupnog izvoza CEFTA-e ostvaruje se u regiji, a 10% uvoza. Za usporedbu, tokom istog perioda, izvoz iz regije zapadnog Balkana u EU gotovo se udvostručio, dostigavši 70% ukupnog izvoza koji ostvaruje regija. Uvoz je je porastao za 40%, dostigavši 60% ukupnog uvoza koji ostvaruje regija. Izvoz iz vaših zemalja predstavlja vrlo mali procenat vašeg BDP-a. Iako je trgovina s EU dosta jaka, privrede zemalja zapadnog Balkana i dalje su slabo integrirane u svjetsku trgovinu sa (ostalim) svijetom. Prepreke nastale na zapadnom Balkanu nakon 90-ih godina 20. stoljeća spriječile su puni razvoj potencijala koji trgovina ima.

Važno je i ono čime trgujete: vi još uvijek izvozite proizvode koji ne zahtijevaju visoku kvalificiranost, visoku tehnologiju i u velikoj mjeri se oslanjaju na prirodne resurse. Vaši izvozi se takmiče jedni protiv drugih na onom kraju lanca vrijednosti gdje su te vrijednosti niske, a integracija trgovine između vaših privreda je i dalje na niskom nivou.

Vi možete i trebate zajednički rješavati tu situaciju: želim iskoristiti Trst kao odskočnu dasku za podizanje regionalne privredne integracije na viši nivo; to će podrazumijevati i formuliranje jasnih ciljeva za šest država zapadnog Balkana za narednih nekoliko godina.

Za današnji sastanak smo smo podijelili nekoliko prijedloga koji su izrađeni sa Vijećem za regionalnu saradnju (RCC). Ti prijedlozi bi trebalo da čine osnov za konsolidirani akcioni plan za regionalnu ekonomsku integraciju, koji bi trebao biti usvojen u Trstu.  Zahvaljujem kolegama u RCC-u na njihovom radu.

Predlažemo zajedničko tržište za Zapadni Balkan. Naša ambicija je ukloniti barijere i stvoriti jedinstven prostor za ekonomski razvoj. To će također učiniti jasnim dugoročniji cilj integracije zajedničkog tržišta Zapadnog Balkana u unutarnje tržište Evropske unije.

Izgradnja zajedničkog tržišta je upravo ono što se desilo unutar Evropske unije. A rezultiralo je izuzetno pozitivnim ekonomskim dešavanjima. U najboljem slučaju, ako damo grubu usporedbu sa otvaranjem novih radnih mjesta u okviru zajedničkog tržišta Evropske unije, ovaj region bi, do 2025 god., mogao da postići 80.000 novih radnih mjesta.

Ostajem pri svom stavu da ovo što vam predlažem u ovoj oblasti predstavlja ključni dio vašeg cilja integrisanja u EU. Trgovinska integracija je korak naprijed prema EU, a ne alternativa članstvu.

Predlažem da ovaj plan sadrži dva elementa:

1.Prvo, komponenta o trgovini, omogućavanju trgovine, i trgovini uslugama koja će također nastojati uklanjati trgovinske barijere.

Trebamo ići dalje od onoga što je CEFTA već uradila: predlaganje novih oblasti rada, ali i bolje ispunjavanje vaših postojećih obaveza. Puno toga će se povezati sa omogućavanjem trgovine kroz našu Agendu povezanosti (uklanjanje transportnih barijera).

Konkretno, ja želim vidjeti:

2.brzu provedbu CEFTA sporazuma o olakšavanju trgovine, i

3.dovršetak vaših pregovora o liberalizaciji trgovine uslugama.

Mi ćemo predložiti načine za uklanjanje barijera za trgovinu robama, ali i uslugama i kapitalom. I trebamo uraditi više na omogućivanju kretanja radne snage širom Zapadnog Balkana, na primjer, putem uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija.

4.Drugo, komponenta o promociji investiranja i poslovanja. Ovdje je cilj imati snažnu agendu koja može razviti ekonomski prostor koji će biti privlačan (evropskim) investitorima. Trebate poslati poruku da investiranje u bilo koju od četiri države znači investiranje u – zajedničko – tržište od nekih 20 miliona potrošača.

Dozvolite mi da budem jasan: govorim o stvarnoj promociji investiranja. Ne govorim o jeftinoj trci do dna u smanjivanju oporezivanja preduzeća. Moramo stimulirati prednosti regiona, kao i lokalno poduzetništvo.  Visoko kvalitetna znanja i vještine vaših ljudi, njihovu blizinu, i njihov entuzijazam. Hajde da nadograđujemo koristeći pristup pametnog rasta i održivog razvoja kakvi su razvijeni širom Evrope: pametna specijalizacija, ekonomija znanja, zeleni rast.

Ja sam spreman istražiti kako da se bolje iskoriste prilike za rast koje pružaju Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju. Da bi se ovo pokrenulo, trebamo pažljivo slušati pripadnike poslovne zajednice i podsicati ih da međusobno surađuju.

Na samitu u Trstu ćemo najaviti značajno povećanje budžeta za naš Fond za razvoj i inovacije poduzeća Zapadnog Balkana (Western Balkans Enterprise Development & Innovation Facility – EDIF), da bi pomogli poslovnim subjektima, posebno malim i srednjim poduzećima, da zajednički rade na razvoju mogućnosti u regiji.

Predlažem da se u plan rada za Zajedničko tržište za Zapadni Balkan uključi snažan digitalni element. To bi trebalo obuhvatiti kako pristup digitalnoj ekonomiji (dodatno smanjenje troškova roaminga, promoviranje broadbanda), tako i sadržaja (smanjenje prepreka za online trgovinu, pitanja zaštite podataka). Ključ je da se postojeće – čak i tradicionalne – grane i sektori uvedu u digitalno doba.

Da bi ovo novo Zajedničko tržište bilo istovremeno ambiciozno i realno, predlažem da se da zadatak RCC-u da napravi jedan sveobuhvatni Akcioni plan koji će predstaviti u Trstu. Također, da im se povjeri da ga guraju naprijed, nakon što bude usvojen plan (uz pomoć drugih partnera, kao što su CEFTA, Svjetska banka, privredne komore).

I na kraju, želim ponoviti, ako želimo da ovo uspije, trebat ćemo snažno političko opredjeljenje na vašoj strani, strani lidera vaših zemalja. Kao što je slučaj i sa samom EU, i ovo Zajedničko tržište će funkcionirati samo ako se može računati na vaš ambiciozan angažman na uklanjanju prepreka trgovini između vaših zemalja na svim nivoima.

Prije nego što vam dam riječ, želio bih spomenuti još dvije stvari. Prvo, sutra ujutro ću imati zadovoljstvo, zajedno sa predstavnicima vlasti Bosne i Hercegovine i Hrvatske, da prisustvujem otvaranju projekta izgradnje mosta u Svilaju. To je dokaz da naš zajednički rad na Agendi povezanosti daje rezultate. Računam na vašu motiviranost da postignete da ove godine prisustvujemo otvaranju više ovakvih projekata.

To će vašim građanima pokazati da se vaša – iako, mora se priznati, ne uvijek sasvim prijatna – suradnja sa EU isplati u vrlo konkretnom obliku. I to sada, a ne tek nakon priključenja EU.

Druga stvar koju želim spomenuti je da bismo na današnjem sastanku određeno vrijeme trebali posvetiti razgovorima o Ugovoru o transportnoj zajednici i njenom Sekretarijatu. Predlažem da tokom ručka iskoristimo vrijeme da naznačimo uvjete za razgovore o tome gdje će se nalaziti Sekretarijat.

I na kraju, želio bih svima vama čestitati na opredjeljenjima koja ste iskazali u današnjoj deklaraciji koju je ranije podijelio Denis Zvizdić. To predstavlja važan znak da su ne samo vaše vlade, nego i regija u cjelini, spremni da napnu jedra!

Europa.ba