Bh. proizvodi mogu biti konkurentni na evropskom tržištu

Ukoliko Bosna i Hercegovina ove godine ne usvoji strategiju za poljoprivredu i ruralni razvoj, naredna prilika za konkurisanje za IPA II program pružiće joj se tek 2021. godine!

Usvajanje strategije za cijelu zemlju u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja olakšalo bi put BiH ka EU, te osiguralo pristup evropskim fondovima. Sektorska strategija nije značajna samo za ispunjavanje EU uslova, već i za same poljoprivredne proizvođače, zbog čega je upravo njeno donošenje bilo jedna od glavnih tema projekta o perspektivama razvoja bh. poljoprivrede, koji je u deset gradova BiH realizovao Ured specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUSR). U sklopu projekta organizovani su edukativno-informativni forumi koji su okupili poljoprivrednike, predstavnike EU i lokalne, regionalne i međunarodne  eksperte.

Tokom posljednjih 20 godina, EU je uložila više od 30 miliona eura u agrarni sektor BiH, a da bi se ta pomoć nastavila potrebno je da se usvoji strategija za cijelu zemlju u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Mnogo posla je već urađeno po tom pitanju, sada je potrebna politička volja da se ona i usvoji“, naveo je šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU, ambasador Lars-Gunnar Wigemark.

Nepostojanje sektorske strategije spriječava BiH da aplicira za sredstva iz pretpristupnih fodova, koja bi imala ogroman uticaj na povećanje poslovnih prilika i investicije za sektor poljoprivrede u BiH.

Što prije izvršiti pripreme

Da bi se njihovi proizvodi našli na tržištu EU, poljoprivrednici iz BiH bi trebalo da u svojoj proizvodnji primjenjuju evropske standarde, što će ih učiniti znatno konkurentnijim u odnosu na druge proizvođače. Put do evropskog tržišta nije jednostavan i zahtijeva mnogo rada, ali pristupanjem EU BiH će biti dostupni brojni fondovi za unapređenje poljoprivrede, te pomoć pri zapošljavanju u tom sektoru.

Riješiti pitanje plasmana proizvoda

Razgovarajući sa tematskim ekspertima, poljoprivredni proizvođači kao najveći problem istakli su plasman svojih proizvoda na tržište. Pristupanjem EU, bh. poljoprivrednici bi dobili direktan pristup tržištu koje čini 500 miliona potrošača, uz obavezu poštovanja evropskih standarda.

Kod poljoprivrednih proizvođača trenutno vlada veliki strah i nepovjerenje u institucije, ali i priču da će u procesu pridruživanja EU moći izvoziti svoje proizvode na tržište Evropske unije, smatra Miroslav Božić, regionalni ekspert na projektu, pregovarač Republike Hrvatske sa EU za poglavlje poljoprivrede i ruralnog razvoja. On ističe da bi proizvođači morali predlagati svoje ideje donosiocima odluka i tražiti da ih ne zaobilaze u stvarima koje ih se tiču. Takođe savjetuje kako da BiH uči na greškama susjedne Hrvatske.

„Hrvatska je dobila jako puno novca od EU, 100 miliona eura koje smo potrošili za IPARD, ali smo imali istovremeno 182 miliona eura na raspolaganju tokom ovih devet godina. To znači da smo u Brisel vratili skoro onoliko novca koliko smo dobili, 82 miliona eura je povrat novca. Da se to ne bi desilo BiH i da bi što više novca ostalo poljoprivrednicima, potrebno je od starta krenuti što temeljnije u pripremi planova“, savjetuje Božić.

Bolje organizovanje poljoprivrednika

Projektni eksperti su saglasni u tome da se poljoprivredni proizvođači u BiH moraju bolje organizovati i jedinstveno nastupati na tržištu, ali i prema instutucijama vlasti, kako bi jasnije tražili svoje prava. Problem usitnjenih poljoprivrednih gazdinstava i proizvodnji jedino se može prevazići kroz bolje organizovanje poljoprivrednika. Oni time dobijaju veliki broj benefita, kao što je ostvarivanje dodatnog popusta na veću količinu kupljenog repromaterijala, lakše i jeftinije uvođenje certifikata i standarda proizvodnje, lakša nabavka opreme, veća konkurentnost, te bolja pregovaračka pozicija sa donosiocima odluka i drugim akterima u tržišnom lancu.

 

Europa.ba