Zimska gospodarska prognoza 2017.: savladavanje uzburkanih voda

Očekuje se rast gospodarstava svih država članica EU-a 2016., 2017. i 2018.

Gospodarski oporavak u Europi odolio je prošle godine globalnim izazovima te se očekuje da će se nastaviti i ove i sljedeće godine. Prvi put u gotovo deset godina predviđa se rast gospodarstava svih država članica EU-a tijekom cijelog razdoblja predviđanja (2016. – 2018.). Međutim, prognoza je nesigurnija no inače.

Stvarni BDP u eurozoni raste 15 uzastopnih kvartala; izražen je rast zaposlenosti a nezaposlenost i dalje pada, iako je i dalje znatno iznad razine u vrijeme izbijanja krize. Privatna potrošnja i dalje pokreće oporavak. Ulaganja i dalje rastu, no ulagači su i dalje suzdržani.

Europska komisija danas je objavila zimsku prognozu u kojoj stoji da se očekuje rast BDP-a europodručja od 1,6 % 2017. te 1,8 % 2018. To je blago povećanje u odnosu na jesensku prognozu (2017.: 1,5 %, 2018.: 1,7 %) na temelju boljih rezultata u drugoj polovici 2016. no što se očekivalo te na temelju prilično dobrog početka 2017. U cijelom EU-u BDP bi trebao rasti po sličnom obrascu te se predviđa da će rast ove i sljedeće godine iznositi 1,8 % (jesenska prognoza: 2017.: 1,6 %, 2018.: 1,8 %).

Rizici u vezi s tim projekcijama posebno su veliki. Iako su se povećali i rizici da će BDP rasti manje od predviđenog i rizici da će rasti više od predviđenog, ukupno je vjerojatniji blagi rast.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, također zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: Gospodarski oporavak u Europi nastavlja se petu uzastopnu godinu. No u ovim nesigurnim vremenima važno je da europska gospodarstva očuvaju konkurentnost i mogućnost prilagodbe promjenjivim okolnostima. To zahtijeva trajno ulaganje napora u strukturne reforme. Moramo se usredotočiti i na uključiv rast i osigurati da svi osjećaju oporavak. Inflacija je bila niska i sada raste pa ne možemo očekivati da će trenutačni monetarni poticaj trajati zauvijek. Stoga države trebaju i dalje smanjivati visoke razine deficita i duga kako bi postale otpornije na gospodarske šokove.

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: Europsko gospodarstvo pokazalo se otporno na brojne šokove tijekom prošle godine. Ono i dalje raste, a nezaposlenost i deficit se smanjuju. No zbog visokih razina nesigurnosti, važnije je no ikad da svim političkim alatima podupremo rast. Prije svega, moramo osigurati da svi dijelovi europodručja i svi segmenti društva osjećaju koristi koje donosi rast.

Očekuje se daljnje povećanje globalnog oporavka

Tijekom posljednjih mjeseci poboljšani su izgledi za rast naprednih gospodarstava izvan EU-a, uglavnom zbog očekivanih fiskalnih poticaja u Sjedinjenim Američkim Državama, što je uzrokovalo povećanje dugoročnih kamatnih stopa i aprecijaciju američkog dolara. Očekuje se i stabilizacija rasta u novim tržišnim gospodarstvima do 2018., iako u različitoj mjeri u različitim zemljama i regijama. Ta bi kretanja mogla sveukupno potaknuti europski izvoz roba i usluga nakon slabih rezultata 2016.

Povećanje inflacije

Inflacija u eurozoni potaknuta je nedavnim porastom cijena energije. Tijekom protekle dvije godine inflacija je bila vrlo niska, a tijekom ove i sljedeće godine očekuje se njezin porast, iako predviđena razina inflacije neće doseći cilj od „ispod, ali blizu 2 % srednjoročno” koji se definira kao stabilnost cijena. Očekuje se tek postupan porast temeljne inflacije, koja ne obuhvaća nestabilne cijene energije i hrane. Ukupno, očekuje se povećanje inflacije u eurozoni s 0,2 % 2016. na 1,7 % 2017. i 1,4 % 2018. Očekuje se porast inflacije u EU-u s 0,3 % 2016. na 1,8 % 2017. i 1,7 % 2018.

Domaća potražnja i dalje će biti temelj gospodarskog rasta

Očekuje se da će privatna potrošnja i dalje biti glavni pokretač rasta, uz trajno povećanje zaposlenosti i rasta nominalnih plaća. No očekuje se usporavanje rasta privatne potrošnje zbog povećanja inflacije koja ograničava rast kupovne moći kućanstava.

Očekuje se daljnji, ali tek umjeren, rast ulaganja uz potporu niza čimbenika, primjerice vrlo niskih troškova financiranja i jačanja globalne aktivnosti. Projekti koji se financiraju u okviru plana ulaganja za Europu prijeći će iz faze odobravanja u fazu provedbe te bi se trebali se sve više otvoriti privatnim i javnim ulaganjima. Ukupno, ove godine očekuje se rast ulaganja u europodručju za 2,9 % te za 3,4% 2018. (2,9% i 3,1% u EU-u), što je kumulativno povećanje od 8,2% od početka oporavka rane 2013. No udio ulaganja u BDP-u i dalje je ispod razine na prijelazu stoljeća (20 % 2016. u usporedbi s 22 % u razdoblju 2000. – 2005.). Trajna slaba razina ulaganja uzrokuje sumnju u održivost oporavka i potencijalni rast gospodarstva.

Daljnji rast zaposlenosti pridonosi smanjenju nezaposlenosti

Gospodarski oporavak i dalje ima snažan pozitivan utjecaj na tržišta rada, nakon opsežnih strukturnih reformi u nekoliko država članica. Očekuje se relativno stabilan rast zaposlenosti, iako manje izražen 2017. i 2018. no prošle godine. Očekuje se daljnje smanjenje stope nezaposlenosti, s 10,0 % 2016. na 9,6 % 2017. i 9,1 % 2018. Na razini EU-a očekuje se pad nezaposlenosti s 8,5 % 2016. na 8,1 % 2017. i 7,8 % 2018. To su najniže razine nezaposlenosti od 2009. no i dalje iznad razina prije krize.

Smanjenje državnog duga i javnih deficita

Očekuje se da će opći javni deficit europodručja i udjel državnog duga u BDP-u 2017. i 2018. i dalje padati. Javni deficit europodručja smanjit će se s 1,7 % BDP-a prošle godine na 1,4 % 2017. i 2018. Taj pad odraz je nižih troškova kamata koje su izrazito niske. Odražava i daljnja poboljšanja tržišta rada: veći broj osoba plaća poreze i doprinose, a manji broj prima socijalne transfere. Udjel duga u BDP-u postupno će se smanjivati s 91,5 % 2016. na 90,4 % 2017. i 89,2 % 2018.

Gospodarstva svih država članica rastu

Po prvi put od 2008. prognoza Komisije upućuje na gospodarski rast u svim državama članicama EU-a tijekom cijelog razdoblja predviđanja (2016. – 2018.) Očekuje se da je prošle godine ostvaren ponovni rast čak i u onim državama članicama koje su najviše pogođene recesijom. Razlika u stopama rasta među državama članicama mogla bi se povećati zbog učinka aprecijacije američkog dolara i viših dugoročnih kamatnih stopa.

Zimska prognoza obilježena je izrazitim rizicima

Ova zimska prognoza izrazito je nesigurna jer još nije jasan smjer nove administracije u Sjedinjenim Američkim Državama u pogledu ključnih područja politika, a neizvjesni su i rezultati brojnih izbora koji će se ove godine održati u Europi te skorašnjih pregovora o „članku 50.” s Ujedinjenom Kraljevinom.

Iako su se povećali i rizici da će BDP rasti manje od predviđenog i rizici da će rasti više od predviđenog, vjerojatnost manjeg rasta blago je povećana. Fiskalni stimulus u SAD-u mogao bi kratkoročno imati veći utjecaj na rast od trenutno očekivanog. Srednjoročni rizici u pogledu rasta rezultat su nedavnih kriza; odluke UK-a da izađe iz Europske unije; potencijalnog narušavanja trgovine; pooštravanja monetarne politike u SAD-u, što bi moglo negativno utjecati na nova tržišna gospodarstva; te potencijalnih posljedica velikog i rastućeg duga Kine.

Kontekst

Prognoza se temelji na nizu vanjskih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama roba zaključno s 1. veljače 2017. Primijenjene brojčane vrijednosti odražavaju očekivanja tržišta na temelju stanja tržišta izvedenica u trenutku sastavljanja predviđanja. Svi ostali ulazni podaci, uključujući pretpostavke u pogledu državnih politika, uzeti su u obzir zaključno s 1. veljače 2017. U predviđanje su uvrštene samo politike za koje postoje vjerodostojne najave potkrijepljene dovoljnom količinom pojedinosti. Predviđanja su sastavljena uz pretpostavku da se politike neće mijenjati.